Popriličnu je količinu pozornosti u hrvatskom medijskom prostoru zadnjih dana zaslužio kardinal Raymond Leo Burke, kojeg je u Zagreb kao glavnu zvijezdu TradFesta dovukla udruga Vigilare. Ekstremistički stavovi koje Burke zastupa čine ga savršenim partnerom hrvatskih neokonzervativaca; ovaj američki kardinal profilirao se kao veliki borac za kriminalizaciju pobačaja, inicijator teze da je za pedofiliju u Katoličkoj crkvi kriv radikalni feminizam, zagovornik ideje da bi roditelji svojoj djeci trebali zabraniti druženje s homoseksualnim osobama ... 

Istovremeno je gotovo sasvim nezapaženo prošla najava, plasirana u javnost posredstvom kaptolskog dopisnika zagrebačkog dnevnog lista u vlasništvu katoličke zaklade bazirane u Austriji, da će Hrvatsku uskoro pohoditi i ništa manje kontroverzni, ali daleko moćniji njemački kardinal Gerhard Ludwig Müller. Dok je Burke zbog svojih radikalnih stavova, odlukom pape Franje, završio na marginama crkvene strukture, Müller kao prefekt Kongregacije za nauk vjere sjedi na samom vrhu rimske kurije. U vatikanskoj hijerarhiji samo papa ima veći utjecaj od Müllera. 

Rimska inkvizicija

Kongregacija za nauk vjere najstarija je među devet kongregacija u rimskoj kuriji. Široj javnosti vjerojatno je poznatija po svom nekadašnjem nazivu - rimska inkvizicija. Iako daleko manje zloglasna od svog španjolskog pandana, rimska inkvizicija također se može pohvaliti poduljom listom zločina protiv čovječnosti. Izdvojit ćemo samo najpoznatije: suđenja Nikoli Koperniku i Galileu Galileiju, te spaljivanje na lomači Giordana Bruna. 

Raymond Leo Burke nedavno je ugošćen u Zagrebu, a uskoro stiže i Gerhard Ludwig Müller (FOTO: Hina)

Otkad se ne bavi lovom na heretike, Kongregacija za nauk vjere u teoriji je zadužena za promicanje i očuvanje katoličke doktrine. U praksi to vrlo često znači da im je povjerena zadaća zataškavanja pedofilskih skandala u crkvenim redovima. Prije nego ga je svijet upoznao kao papu Benedikta XVI, prefekt Kongregacije za nauk vjere bio je kardinal Joseph Ratzinger. Među rezultatima njegovog 24-godišnjeg mandata je i odluka pape Ivana Pavla II iz 2001. godine, kojom je nadležnost za sve istrage slučajeva pedofilije u Katoličkoj crkvi povjerena Kongregaciji za nauk vjere. 

Funkcija šefa svojevrsne crkvene „unutarnje kontrole“ za sobom nužno povlači i skandale; zabilježeno je više slučajeva u kojem su žrtve svećenika pedofila optuživale Ratzingera za zataškavanje zločina, zbog čega su britanski intelektualci Richard Dawkins i Christopher Hitchens, predvodnici pokreta „novog ateizma“, javno tražili i njegovo uhićenje. Vrlo slični skandali prate i Müllera, kojeg je upravo Ratzinger 2012. godine, nedugo prije neočekivane odluke o povlačenju s čela Katoličke crkve, imenovao prefektom Kongregacije za nauk vjere. Müllerovu poziciju nije ugrozila ni promjena crkvenog poglavara; papa Franjo ga je 2014. godine postavio za kardinala. 

Optužbe za prikrivanje pedofilije

Najsvježiji pedofilski skandal u kojem se spominje i Müllerovo ime Katoličku crkvu je potresao početkom 2016. godine. The New York Times u veljači je objavio svjedočanstvo Uda Kaisera, bivšeg pripadnika crkvenog zbora za dječake Regensburg Domspatzen, kojeg je neimenovani (a u međuvremenu pokojni) svećenik seksualno zlostavljao kad je imao samo osam godina. I nije bio jedina žrtva. Od 1953. godine naovamo svećenici pedofili seksualno su zlostavljali oko 300 dječaka koji su pjevali u ovom zboru. Müller, koji je bio biskup u Regensburgu od 2002. do 2012. godine, optužen je za pokušaj prikrivanja skandala. Optužbe na Müllerov račun u intervjuu za njemački Die Zeit iznio je Fritz Wallner, vjernik koji je kao laik bio aktivno uključen u djelovanje biskupije u Regensburgu. 

Zatim je tu i slučaj Petera Kramera, njemačkog župnika koji je dvaput uhićen zbog pedofilije. Prvi put je osuđen 2000. godine, ali umjesto u zatvoru završio je na liječenju. Četiri godine kasnije Kramer je od psihijatra dobio potvrdu da je mentalno zdrav, nakon čega ga je Müller postavio za župnika u bavarskom gradu Riekofenu. Cijeli bi slučaj vjerojatno ostao daleko od očiju javnosti da Kramer nije 2007. godine ponovo uhićen zbog seksualnog zlostavljanja djece. Müller se javno ispričao zlostavljanoj djeci i njihovim roditeljima, ali opisani „propust“ nije ugrozio njegovo penjanje po hijerarhijskim ljestvama Katoličke crkve. 

Sjedište Kongregacije za nauk vjere (FOTO: Jim McIntosh/Wikimedia)

Za zataškavanje pedofilije u crkvenim redovima Müllera je u siječnju ove godine optužila i francuska udruga La Parole Liberee, koja pruža podršku žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane svećenika. Tvrde da je Müller kao prefekt Kongregacije za nauk vjere bio upoznat sa slučajem francuskog svećenika Bernarda Preynata, optuženog da je silovao i zlostavljao više desetaka maloljetnika, ali nije napravio ništa da mu stane na kraj. La Parole Liberee zbog toga je najavila i privatnu tužbu protiv Müllera. 

Sve zbog Stepinca 

Njemački tabloid Bild Müllera je u prosincu 2015. godine optužio i za financijske malverzacije. Objavili su da je u uredu Kongregacije na nauk vjere pronađen svojevrsni „crni fond“, kuverta s 20.000 eura u gotovini. Novac su Kongregaciji za nauk vjere, prema pisanju Bilda, uplatile razne biskupije diljem svijeta upravo u svrhu financiranja istraga usmjerenih protiv svećenika pedofila, ali ga je Müller koristio kao vlastitu kasicu-prasicu. Glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi potvrdio je da je kuverta doista pronađena, ali i dodao da se radi o starom slučaju koji je već razriješen, te da Müller s navodnom pronevjerom nije povezan.

Usprkos svemu navedenom, u Hrvatskoj će kardinala Müller biti dočekan uz najveće počasti; u zagrebačkoj katedrali vodit će misu na kojoj će se postrojiti svi biskupi, a povodom njegovog dolaska bit će održano i izvanredno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Müller će u Hrvatskoj predstavljati i svoju knjigu „Razgovor o nadi“, kod nas objavljenu u izdanju naklade Verbum, a za očekivati je i da će biti riječi o kontroverznoj kanonizaciji Alojzija Stepinca. Upravo u Müllerovoj knjizi treba, naime, tražiti razlog zbog kojeg crkva u Hrvatskoj vidi moćnog njemačkog kardinala kao važnog saveznika. U njoj je Müller iznio stav kako nema nikakve dvojbe da bi Stepinac trebao biti proglašen svetim, a da bi njegov grob u zagrebačkoj katedrali morao postati važno mjesto međunarodnog hodočašća.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Presse.Nordelbien

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".