Hoće li i kada rusko cjepivo Sputnik V doći u Hrvatsku i dalje je otvoreno pitanje nakon što je premijer Andrej Plenković medijima potvrdio da će vlada stupiti u kontakt s Rusima oko nabavke cjepiva, no sudeći po njegovim riječima, za primjenu će se ipak pričekati odobrenje od strane Europske agencije za lijekove (EMA). Proizvođač Sputnika V, institut Gamaleja ruskog Nacionalnog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju još uvijek, međutim, nije podnio zahtjev za tržišnu autorizaciju cjepiva pri EMA-i.

O ASTRAZENECI: Prednosti i mane cjepiva koje će primiti najveći broj Hrvata

ZNANSTVENICI ODGOVARAJU: Što znamo o imunitetu na COVID-19?

„AHILOVA PETA“ KORONAVIRUSA: Kako funkcionira i kako je nastalo cjepivo koje iščekujemo

Sve donedavno Sputnik V je bio predmet svojevrsne skepse u znanstvenoj zajednici s obzirom da je Rusija njime još prošle godine počela cijepiti građane, iako podaci o sigurnosti i efikasnosti cjepiva na temelju širih kliničkih studija nisu bili dostupni. U međuvremenu je 30 zemalja, pritisnutih nestašicom cjepiva, počelo odobravati Sputnik V, uključujući i Mađarsku koja nije htjela čekati odobrenje EMA-e. Početkom veljače, međutim, ugledni je znanstveni časopis Lancet objavio preliminarne rezultate treće faze kliničkih studija na nešto manje od 20.000 ispitanika koji su ukazivali da rusko cjepivo ima odličnu efikasnost od visokih 91.6 posto. S obzirom da je to nešto manji broj ispitanika nego u kliničkim studijama drugih već široko korištenih cjepiva i da se radi o zasad jedinom setu objavljenih podataka iz treće faze, stručnjaci su i dalje oprezni u svojim ocjenama. No, nakon objave u Lancetu na Sputnik V se definitivno počelo računati puno ozbiljnije čak i u Europskoj uniji.

Famozno rusko cjepivo mnogi danas vide kao diplomatski adut Vladimira Putina koji bi Rusiju trebao pozicionirati kao vodeću svjetsku silu u borbi protiv pandemije. Ne čudi stoga da je za razliku od ostatka cjepiva koja javnost zbog kompliciranih stručnih imena kolokvijalno naziva po njihovim proizvođačima, ovo rusko, kako to već priliči novom nacionalnom ponosu, ime dobilo po prvom sovjetskom svemirskom satelitu. Onom koji je 1957. godine, kako to velebno podsjeća tekst sa stranice Gamaleja instituta, „oživio svemirska istraživanja diljem svijeta i stvorio Sputnik trenutak za globalnu zajednicu“.

Na Sputnik V se definitivno počelo računati puno ozbiljnije čak i u Europskoj uniji (FOTO: Flickr/Marko Verch)

U praksi, imunološki Sputnik zapravo koristi tehnologiju virusnog vektora na koju se oslanjaju i cjepiva poput već poznate Oxford/AstraZenece, očekivano cjepivo tvrtke Johnson & Johnson ili pak kineskog proizvođača CanSino Biologics. Postoji ipak jedna, ali dosta važna razlika. Umjesto jednog vektora, u Sputniku V kombinirana su čak dva.

Virusni vektor je, ponovimo, svojevrsno dostavno sredstvo. To je umjetno modificirani virus – u većini slučajeva jedan od adenovirusa koji uzrokuju prehlade i druge blaže simptome kod ljudi ili životinja – koji je genetski izmijenjen tako da se ne može umnožavati, te da na sebi nosi genetski kod za stvaranje određenog proteina. U ovom slučaju virusni vektor dostavlja u naše tijelo genetski kod specifičnog spike proteina kojim se Sars-Cov-2 inače veže za naše stanice. Jednom kada je taj genetski kod pomoću modificiranog bezopasnog virusa „dostavljen“ u stanicu, ona na temelju njega počinje proizvoditi spike proteine, koji ne mogu naštetiti našem organizmu, ali su dovoljni da aktiviraju naš imunološki sustav. Zahvaljujući imunološkoj memoriji naš organizam će stoga u budućnosti moći prepoznati spike protein i obraniti se od SARS-CoV-2 virusa.

Kako bi se doskočilo potencijalnom problemu da tijelo prepozna neki od postojećih humanih adenovirusa koji napadaju ljude, čime bi izostala kvalitetna imunološka reakcija, cjepivo AstraZenece kao virusni vektor koristi adenovirus koji napada čimpanze. Rusko cjepivo pak koristi tzv. heterologni režim, odnosno dva različita humana (ljudska) adenovirusa - Ad26 koji rijetko napada ljude i izaziva blage ili nikakve simptome, te u literaturi iznimno proučavani Ad5 koji izaziva prehlade i upale gornjih dišnih puteva, a može izazvati i konjunktivitis i lakše želučane probleme.

Cijepljenje zdravstvenih radnika u Rusiji cjepivom Sputnik V (FOTO: Wikimedia Commons/mos.ru)

"Kombinacijom dva vektora kod Sputnika V se nastoji izbjeći imunološki odgovor na adenovirusne proteine koji se nalaze u kapsidi, odnosno ovojnici virusne čestice koja prenosi vektor, a koji bi mogao umanjiti učinkovitost druge imunizacije (doze). Naime, kad se koristi jedan vektor temeljen na adenovirusu čimpanzi problem može biti da se prilikom prve imunizacije ipak najvjerojatnije stvara određeni imunološki odgovor organizma, odnosno stvaraju se protutijela na adenovirusne proteine u tom virusnom vektoru. Prilikom druge doze onda može doći do neutralizacije dijela virusnih čestica koje nose vektor, čime se umanjuje učinkovitost cijepljenja", pojašnjava imunolog prof. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci. To bi, navodi on, mogao biti i jedan od razloga zašto je AstraZeneca zabilježila višu efikasnost svog cjepiva kada je prilikom kliničkih studija slučajno upotrijebljen protokol od samo pola prve doze - što znači upola manje virusnih čestica i manju imunizaciju - te potom cijela druga doza.

„To može objasniti i zašto se kod cjepiva AstraZenece preporuča duži razmak između prve i druge doze - i do 12 tjedana, jer se tijekom tog vremena smanjuje razina eventualnih protutijela na adenovirusne proteine, pa je time druga doza cjepiva učinkovitija“, kaže Polić. S druge strane, do neutralizacije dijela virusnih čestica koje nose vektor može doći i kod nekih osoba koje su prije došle u kontakt s oba spomenuta humana adenovirusa. Problem stvaranja protutijela na adenovirusne proteine mogao bi doći do izražaja i u slučaju da se cjepiva svake godine moraju modificirati i ponovo primati kao u slučaju kod sezonskih virusa gripe.

AstraZeneca je još u prosincu objavila da će uskoro započeti suradnju s Gamaleja institutom na istraživanjima koja bi trebala utvrditi mogu li se ove dvije vrste cjepiva bazirane na adenovirusnim vektorima kombinirati u neku još uspješniju varijantu.

Sputnik V u Argentini (FOTO: Verónica Ruiz y Juan Cruz Corrado_GCBA)

„Iako se heterologni režim za cjepiva eksperimentalno istražuje i analizira već dvadeset godina, sad bi se konačno na velikim kliničkim studijama mogla vidjeti njegova funkcionalnost. Dodatne kliničke studije koje bi pokazale kako je najbolje kombinirati različita cjepiva hitno su potrebne, posebno ako će cijepljenje postati regularno poput onog za gripu“, kazao je za britanski Science Media Center Alexander Edwards, znanstvenik s područja biomedicinske tehnologije sa Sveučilišta Reading.

Sputnik V, inače, „na papiru“ ima odlične rezultate – treća faza kliničkih studija na 19.866 ispitanika pokazala je 91,6-postotnu efikasnost. Cijena jedne doze, po službenim stranicama proizvođača, stoji manje od 10 dolara, a cjepivo se može čuvati na temperaturama od 2 do 8 stupnjeva Celzija. 

Iz instituta Gamaleja tvrde da dodatne aktualne kliničke studije uključuju više od 31.000 ispitanika. Jedan dio stručnjaka, međutim, s oprezom gleda na uporabu adenovirusnog vektora Ad5 koji osim Sputnika za svoje cjepivo koristi primjerice i kineska tvrtka CanSinBio.

U pismu objavljenom krajem listopada prošle godine u časopisu Lancet četvoro znanstvenika koji su prije desetak godina izvodili kliničke studije za eksperimentalno cjepivo protiv HIV-a temeljeno na adenovirusnom vektoru Ad5, upozorili su na potencijalni problem s ovim vektorom. Naime, neočekivani rezultati tadašnje dvije studije pokazali su da su neobrezani muškarci koji su već ranije bili u doticaju s adenovirusom tipa 5 nakon primanja ovog eksperimentalnog cjepiva imali još veću šansu da se zaraze virusom HIV-a. Mehanizam zbog kojeg se to događalo nije posve razjašnjen.

Na stručnoj konferenciji na kojoj se raspravljalo o ovim rezultatima došlo se do zaključka da buduća cjepiva koja koriste ovaj vektor potencijalno isto mogu voditi do većeg rizika od HIV infekcije u cijepljenoj populaciji.

Isporuka cjepiva Sputnik V (FOTO: HINA/EPA)

Iako vjeruje da je Sputnik V kvalitetno cjepivo, Polić smatra da bi ipak trebalo pričekati rezultate opsežnih analiza koje pri procjeni zelenog svjetla za autorizaciju cjepiva provodi EMA. Klinička istraživanja za Sputnik V, podsjeća on, započela su u lipnju prošle godine te je već po završetku prve i druge faze, što je potpuno neuobičajeno, cjepivo odobreno od strane ruske regulatorne agencije. Znanstvenici su, tvrdi on, bili skeptični kad je u kolovozu tijekom treće faze kliničkih ispitivanja, nakon svega 20 pozitivnih ispitanika učinkovitost cjepiva procijenjena na 92 posto.

„Tek je nedavno završena treća faza kliničkog ispitivanja na 22.000 ispitanika čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet i iz kojih je vidljivo da je cjepivo učinkovito u sprječavanju infekcije (91,6%) i da nema značajnijih nuspojava. No da bi neko cjepivo zaista moglo ući u upotrebu, barem u EU, SAD-u i Velikoj Britaniji, moraju biti detaljno provjereni svi podaci koji su dobiveni kliničkim ispitivanjima. To je strogi standard koji nas štiti od neželjenih nuspojava kod cjepiva ili bilo kojeg drugog medicinskog pripravka. Sama objava u znanstvenom časopisu ne jamči zadovoljavanje tog standarda jer u časopisu ne moraju biti podastrti svi relevantni podaci na temelju kojih se procjenjuje sigurnost cjepiva“, pojašnjava Polić. Zanimljivo je, dodat će, da Gamaleja Institut još uvijek nije pokrenuo postupak odobravanja od strane EMA-e.

„Također je zanimljivo da je u Rusiji procijepljeno ovim cjepivom svega 2 milijuna stanovnika od 150 milijuna, pa se postavlja pitanje kako to da se cjepivo širokogrudno distribuira širom svijeta, kada nije procijepljeno niti domicilno stanovništvo u većoj mjeri. Ovdje se očito radi više o stjecanju političkog utjecaja. Slično bi se moglo reći i za kineska cjepiva gdje je transparentnost kliničkih ispitivanja i puno problematičnija od Sputnika V“, smatra Polić.

Države u kojima primjenjuju cjepivo Sputnik V u zelenoj su boji (FOTO: Wikimedia Commons)

Iz hrvatske državne Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) poručuju da bi prema njihovim informacijama postupak postupne ocjene za Sputnik V pri EMA-i mogao biti pokrenut sredinom ožujka. Na naše pitanje da li i pod kojim uvjetima Hrvatska, poput Mađarske, može dati odobrenje za cjepivo mimo EMA-e, iz HALMED-a su nam pomalo neodređeno odgovorili da se „ni jedno od ovih cjepiva, zbog svog načina proizvodnje (genetički inžinjering, op.a.) ne može u EU-u registrirati nacionalno“.

„U slučaju izvanrednog uvoza pojedinih serija cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja nisu odobrena u Europskoj uniji, kakav je proveden samo u Mađarskoj, provodi se administrativna provjera dijela dokumentacije iz postupka registracije u državi iz koje se uvozi, no ne provode se dodatne provjere i ocjene temeljnih podataka o kvaliteti, sigurnosti i djelotvornosti cjepiva“, poručuju iz HALMED-a, navodeći da se u centraliziranom EU postupku odobravanja „osigurava veća dostupnost i transparentnost informacija temeljem kojih se cjepivo stavlja u promet, ali omogućuje i jasnije praćenje i upravljanje rizicima nakon stavljanja u promet“.

Evaluaciju cjepiva pri EMA-i, podsjeća pak Polić, rade ponajbolji eksperti iz cijele EU što jamči visoku razinu kritičnosti i pouzdanosti cijeloga postupka.

„Ukoliko bi došlo do odobrenja samo od strane HALMEDA, bojim se da bi ono bilo više na formalnoj razini, čime se povećava rizik od potencijalnih propusta“, upozorava on.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia Commons/mos.ru