Nedavno me u taksiju do zagrebačkog aerodroma vozio sredovječni čovjek koji mi je svojom pričom pokvario dojmove boravka u Zagrebu i uvjerio me kako izlaskom iz svojih društvenih mjehurića već na prvom uglu nailazimo na konflikt i na svijet s kojim se teško mirimo, ali se u većini slučajeva pravimo da ne postoji, sve dok nas skoro ne uguši svojim čvrstim stiskom. Rekao mi je kako je sve otišlo do vraga i kako će nas migranti uništiti, ali ne Filipinci jer oni su kršćani, ali svi ti ostali tamnoputi, agresivni čudaci, fundamentalisti ili neznabošci, koji neće primiti naše običaje već ćemo mi biti primorani poštivati njihove. Nakon njega, dotukao me policajac na praškom aerodromu koji je stajao pred izlaznim vratima na terminalu gdje slijeću avioni iz šengenskog prostora, gdje se ne zaustavljaju ljudi i ne pregledavaju njihovi dokumenti. U rijeci putnika koja je hrlila prema izlazu zaustavljao je samo one s tamnijom boje kože i tražio da mu pokažu dokumente.

Prije toga sam pročitala da je Gloria Lurdes Manuel, osamnaestogodišnja Čehinja iz Ostrave izborila fenomenalno četvrto mjesto i osobni rekord na europskom atletskom prvenstvu u Rimu u utrci na 400 metara. Neizmjernu sreću pokvarili su joj komentari nakon utrke ispod vijesti o uspjehu i njezine fotografije s češkom zastavom, koji se, najblaže rečeno, mogu svesti na negiranje njezine pripadnosti Češkoj zbog tamne boje njene kože.

Johanna Nejedlová, aktivistkinja za ljudska prava i kandidatkinja Zelenih na izborima za europski parlament, izjavila je da nikad do izborne kampanje nije doživjela takve izljeve mržnje. Pisali su joj da je „nigger“, „Ciganka“ i neka se vrati otkud je došla, a najgore komentare pročitala je ispod svoje fotografije sa češkom zastavom. 

Nejedlová kaže da do ove izborne kampanje nikad nije doživjela takve izljeve mržnje (FOTO: Facebook/Johanna Nejedlová)

A na izborima za Europski parlament u Češkoj su prva tri mjesta zauzele stranke s izrazitom antimigrantskom politikom. Najviše mandata osvojila je ANO, populistička stranka bivšeg premijera, milijardera Andreja Babiša, velikog borca protiv europskih migrantskih kvota i čovjeka koji će ostati zapamćen po tome što je njegova vlada odbila primiti pedesetero djece, sirijske siročadi iz grčkih izbjegličkih kampova, premda su već pronađene obitelji u Češkoj koje su ih bile spremne primiti. Stranka je pred izbore imala namjeru izdati oglas u novinama, odnosno fotografiju na kojoj je u krupnom planu gumena brodica na uzburkanom moru puna tamnoputih muškaraca s natpisom "Glasajte prije nego što bude prekasno" i s logom stranke iznad. Na koncu su odustali, pod izlikom da nisu htjeli plašiti ljude, premda je, ističu, na fotografiji prikazana realna opasnost. 

Drugo mjesto zauzele su tri stranke konzervativne desnice, pod nazivom SPOLU, članice vladajuće koalicije koje se zalažu za rigoroznu zaštitu vanjskih granica, brzo vraćanje neuspješnih tražitelja azila u njihove zemlje podrijetla i rješenje za migraciju izvan teritorija EU. Najveće iznenađenje je treće mjesto formacije pod nazivom Přísaha a Motoristé (Zavjet i Automobilisti), koalicija dvije opskurne stranke koja je na čelu liste stavila bivšeg vozača formule, poduzetnika Filipa Tureka, čiji se izborni program može svesti na borbu protiv „Green Deala“ i migranata. Osvojili su preko deset posto glasova i dva mandata. Birači su Tureku dali izravno povjerenje, dobio je drugi najveći broj preferencijalnih glasova od svih kandidata. Zaokružilo ga je 152.196 ljudi. 

„U Češkoj je pobijedio motor s unutarnjim sagorijevanjem“, komentar je jednog političkog analitičara na rezultate izbora za Europski parlament.

Nije ništa neobično da autsajder dobro prođe na izborima, ljudi su iz različitih pobuda uvijek željni novih lica. U slučaju Tureka problem nije samo njegov odnos prema fosilnim gorivima i negiranje da emisija stakleničkih plinova utječe na klimatske promjene, već zaljubljenost u nacističke i neonacističke simbole. Kod kuće, naime, drži nacističke svijećnjake, SS bodež koji je naslijedio od oca. Svoj stan naziva „Orlovim gnijezdom“, kad ide na pumpu nalijeva 88 litara goriva, na društvenim mrežama njemu nepodobne ljude šalje u plinske komore. Pozdravljao je sa "Sieg Heil" ili "Hitler s tobom, brate", slikao se u automobilu s uzdignutom desnicom, nazivao ubojstva muslimana "čišćenjem", na kacigi je nosio neonacistički logo Zlatne zore (grčke stranke ekstremne desnice, čiji su članovi osuđivani za politički motivirano nasilje, uključujući ubojstvo, a vodstvo stranke je 2020. osuđeno za vođenje zločinačke organizacije). Zbog svega navedenog je pod policijskom istragom. 

Ima toga još, jer Tureku nisu po volji homoseksualci i ostale seksualne manjine, a često širi i teorije zavjere. Za vrijeme pandemije prodavao je sumnjive pripravke za liječenje Covida, uređaje za dijagnostiku, stimulatore rasta biljaka ili uređaj koji navodno otkriva parazite u ljudskom tijelu. Objavio je i knjigu iz pera njegove majke u kojoj preporučuje korištenje malih doza dezinficijensa u liječenju raznih bolesti.

Turek s ispruženom desnicom (FOTO: Facebook/Denikn.cz)

Politički analitičari se slažu da je Turek od svih dosad izabranih političara ponajprije proizvod društvenih mreža. Popularan je na Instagramu gdje dopire do mlađih generacija. Trenutno ima gotovo 200.000 pratitelja, a do studenog prošle godine nije ih imao ni 100.000. Svaki drugi glas koji je Filip Turek dobio na europskim izborima došao je od birača mlađeg od 34 godine. Došao je i do onih koji prvi put glasaju, jer značajan dio njegove podrške mobiliziran je upravo na društvenim mrežama, posebno kada se na kraju kampanje povukao iz finalne televizijske debate, jer su ga i protukandidati i mediji prozivali za neonacističke ispade. 

Kad ga novinari pitaju za takve sklonosti vješto se opravdava tvrdnjom da je ljubitelj crnog i glupog humora, da je odrastao na češkim, politički nekorektnim satiričnim emisijama i kada bi danas sa svojih nepunih četrdeset godina sreo sebe s dvadeset i pet, da bi vjerojatno sam sebi opalio šamar. Tvrdi da nije desni radikal i da se ne stidi skupljanja antikviteta, trofeja i darova od prijatelja s različitim simbolima. Nisu, međutim, u pitanju samo tzv. antikviteti s kukastim križevima, jer Turek je Adolfa Hitlera nazvao „zlatnim taticom“, a fotografiju s kacigom sa simbolom Zlatne zore popratio je riječima: „To je znak Zlatne zore, posljednje nade Grčke. Smrt svim ljevičarima koji rasturaju Europu.”

Njegovi glasači uglavnom su mlađi muškarci. Privlači ih Turekov pomno izgrađeni imidž karizmatičnog i uspješnog čovjeka koji govori ono što neki mladići, nesigurni jačanjem ženske emancipacije, žele čuti. Analitičari primjećuju da je u kombinaciji s dobro odabranom temom borbe za očuvanje tradicionalnog svijeta koju simboliziraju motori s unutarnjim izgaranjem, a koju Turek zna jako dobro predstaviti, nastao uspješan izborni koktel.

Stručnjaci se slažu da je Turek popularan među mladima prije svega zbog imidža. Uspješan čovjek, auto-trkač, imponira im i macho izgledom. Antisistemski je nastrojen, ali radikalne stavove upakira tako da ne izgledaju neprihvatljivo. Poručio im je da je kriva liberalna Europa što se boje budućnosti, jer ona podržava po njemu poguban „Green Deal“ i migraciju. U površnom svijetu gdje su nesolidarnost, individualizam, novac, uspjeh i blještavilo glavni kriteriji da se nekoga smatra uzorom, mladi su se lako navukli. 

Pakt o migracijama smatra jednim od najtragičnijih zakona u kojem je Češka sudjelovala. Kaže ovako: “Nismo mi pozvali migrante – nismo prihvatili glupi socijalistički sustav kao u Njemačkoj, niti smo profitirali od povijesne kolonizacije kao Francuska, Nizozemska i Belgija, na primjer. Dakle, ne bismo trebali niti biti krivci za ono što se događa.“ Pritom Bruxelles blagonaklono gleda na Češku u kontekstu migranata, jer je primila skoro 400.000 izbjeglica iz Ukrajine, a sadašnjim migrantima Češka nije ni cilj.

Pomoglo mu je i prikazivanje „Green Deala“ misterioznom silom iz Bruxellesa koja ljudima otima automobile. Ova je rasprava na temelju pseudoznanstvenih dokaza dominirala nad ostalim temama. Zanimljivo je da većina Čeha ne negira postojanje klimatskih promjena niti utjecaj čovjeka na njih, ali u Češkoj su negatori klimatskih promjena oblikovali „Green Deal“ raspravu na takav način da su se gotovo svi političari natjecali tko će više podržavati automobile i tko će ih najzdušnije braniti od zlog Bruxellesa. 

Birači su se lako upecali na temu koja se tiče i njihovog džepa. Ljudi sve više imaju u vidu da je Europska unija važna jer utječe na njihove živote. Stoga su populističke i antisistemske stranke svoje izborne apele konkretizirale u stilu: zaustavimo Bruxelles, ne migraciji, ne euru, EU želi zabraniti automobile s motorima s unutarnjim sagorijevanjem, mi ćemo vas zaštiti - dajte nam glas ... Apstraktni slogani poput zajedničke Europe i zajedničke budućnosti takve birače ne zanimaju. Zanimljivo je i to da je Turek podigao ljude koji ne izlaze na europske izbore, što je pridonijelo najvećem odazivu birača od ulaska Češke u Europsku uniju 2004. godine. Na izbore je izašlo 36,45 posto glasača, što je znatno više nego, primjerice, u Hrvatskoj gdje je glasalo tek 21,34 posto birača. 

Naslovnica češkog lista Reflex posvećena Tureku (FOTO: Reflex)

Zanimljivo je da se Turek želio ubaciti u konzervativnu europsku frakciju ECR. Međutim, tamo postoje stranke kojima itekako smetaju njegove sklonosti i grijesi iz mladosti i nedavne prošlosti. Podsjetimo kako je neposredno prije europskih izbora AfD, Alternativa za Njemačku izbačena je iz europske izrazito radikalne frakcije Identitet i demokracija nakon što je visoki predstavnik AfD-a relativizirao zločine SS jedinica. Onih jedinica čijim se "bodežom po ocu" Turek pohvalio u jednoj od televizijskih rasprava.

Češki Zeleni pozvali su prije izbora predsjednika stranke Zavjet Roberta Šlachtu da ukloni nestranačkog Tureka kao predvodnika koalicije koju Zavjet čini s Automobilistima. Zeleni smatraju da je nedopustivo da se na izborima kandidira netko tko nosi kacigu s neonacističkim znakom i slika se sa svijećnjakom s nacističkim simbolom. Nije uspjelo, Šlachta je relativizirao neonacističke sklonosti crnim humorom predvodnika liste, a peticiju je potpisalo samo 1.500 ljudi.

Na policama knjižara dostupna je Turekova knjiga „Hranátá legenda“ (u prijevodu „Kockasta legenda“ ili „Koščata legenda“, što je aluzija na Turekov izgled) u kojoj novopečeni europarlamentarac otkriva svoju životnu priču, između ostalog i kako je došao do kolekcije 13 oldtimera: Jaguara, Rolls Roycea, Aston Martina itd. Vlasnik je i automobila Chrysler Imperial Le Baron, koji je nekad pripadao gabonskom diktatoru Omaru Bongu. 

Ulazak influencera u politiku prilično je nova pojava. Ne znamo koliko dugo će se održati Turekov imidž stvoren na društvenim mrežama. Ono što znamo, na što nas je upozorio i sociolog Zygmunt Baumann je da većina ljudi ne koristi društvene mreže za širenje obzora, nego za zatvaranje u komforne zone gdje je jedini zvuk koji čuju jeka vlastitog glasa i gdje je jedino što vide odraz vlastitog lika. 

A uvjerenje da mobilizacija mladih ljudi na glasanje automatski znači i glasove za liberalne proeuropske stranke je očito pogrešno. Nisu svi mladi ljudi liberalni građani svijeta koji su solidarni s ugroženima, manjinama, migrantima i koji žele pokrenuti pitanja poput borbe protiv klimatskih promjena. Prepuštanje mladih društvenim mrežama - bez adekvatne edukacije, bez osjećaja pripadanja društvu ravnopravnih građana u kojima vide svoje mjesto i budućnost, u kojem ne vlada otuđena elita - lako ih pretvori u plijen koji više ne vjeruje ni svojim očima ni ušima, ni činjenicama, samo svojim predodžbama, osjećajima i teorijama zavjera. 

Krajem lipnja u Beču su mađarski premijer Viktor Orbán, Andrej Babiš i čelnik austrijskih ekstremista Herbert Kickl osnovali novu frakciju u Europskom parlamentu „Domoljubi za Europu“, pod egidom "protiv migracija, Green Deala i za nacionalni suverenitet". Pridružilo im se još dvanaest grupacija, uključujući trideset zastupnika iz francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, kao i osam članova Talijanske lige Mattea Salvinija. Upao je u to društvo i junak naše priče, Turek, koji se htio prošvercati među konzervativce. Predsjedava im Jordan Bardella, pulen Marine Le Pen.

Većina članova nove frakcije su iz ugašene krajnje desne frakcije Identitet i demokracija čiji je predsjednik već bio maloprije spomenuti Bardella. U prošlosti su oko ove frakcije druge političke grupacije stvorile sigurnosni kordon u kojem nije bilo suradnje s ID-om. Kako stvari stoje ista se blokada sada sprema i oko „Domoljuba“. 

Češku čekaju parlamentarni izbori na jesen. Prema istraživanjima javnog mnijenja Babišev ANO uvjerljivo vodi. Ne dobije li apsolutnu većinu postoji mogućnost da mu se partner iz Europskog parlamenta, neo-nazi automobilist Turek nađe pri ruci i kod kuće. Vidjet ćemo hoće li nedavni poraz Le Pen u drugom krugu francuskih parlamentarnih izbora preokrenuti trend rasta europske ekstremne desnice i ad hoc stranaka koje predvode naizgled jaki lideri, a u stvarnosti opskurni i poremećeni tipovi. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"