„Najprije su počele kružiti glasine. Zatim su se javili dokazi – postojali su logori, bili oni zvanični ili ne, skrivene prostorije, sale za fizičku kulturu, hale i fabrike na otvorenom, farme, škole ... Nije bilo bitno o kojoj strani je bila riječ – sve su ih imale. To je bio dio rata. To je bilo očigledno za neprijateljske vojnike, a manje očigledno za civile. Stare osobe, djeca i žene često su zarobljavani iz želje da se zatvore Drugi. Najosnovnija želja bila je u potpunosti kontrolirati kretanje ljudi. Pritom je bilo nevažno da li se radi o pritvorenicima, zatvorenicima ili osobama koje je trebalo ispitati. Ovim ljudima je uskraćivana sloboda“, tako je 2020. godine zapisao Ron Haviv, američki fotoreporter koji je snimio neke od najpoznatijih i najpotresnijih fotografija rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Radi se o vrlo iskusnom fotoreporteru koji je radio u više od stotinu zemalja svijeta, a svojim objektivom zabilježio je više od 25 ratnih sukoba diljem planete.

Nakon što se prašina slegla te je o generativnom AI-u, umjetnoj inteligenciji, svoje rekla i Mare s pazara, ChatGPT u središtu je sve više znanstvenih i socioloških istraživanja. UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO) prošlog je mjeseca predstavila globalnu analizu potencijalnih utjecaja koje bi generativni AI mogao imati na kvalitetu i količinu posla. Pod ovim pojmom podrazumijeva se umjetna inteligencija koja je sposobna generirati tekst, slike ili druge medije pomoću umjetnih neuralnih mreža. Kako tvrde eksperti iz UN-ove agencije, "nije riječ o preciznim procjenama, već o uvidu u narav mogućih promjena". Najkraće rečeno, umjetna inteligencija najviše će pogoditi - bogate. Posebno se to odnosi na imućnije - žene. U nedostatku sličnih istraživanja u Hrvatskoj, ova studija se djelomično može primijeniti i na hrvatsku perspektivu.

Nekada je, odmah iza Drugog svjetskog rata tamo bio mliječni restoran za djecu, a kasnije, 1953. godine, uslijedila je komunalna izgradnja prvog pionirskog doma da bi, u konačnici, današnji izgled Centar mladih Ribnjak dobio 1979. godine. Ovih dana ovo kultno gradsko mjesto, kroz koje su generacije i generacije Zagrepčana i Zagrepčanki, slavi punih sedam desetljeća. Vrhunac proslave dogodio se u subotu ujutro kada su održani Dani otvorenih vrata s raznovrsnim programom. Zainteresiranima su prezentirane redovne radionice Centra mladih Ribnjak. Bili su tu i „Klinci s ribnjaka“, bilo je ritmike i poezije, vezenja, radionica afričke kulture, i to i za mlade i za stare, kao i dramski studio.

„Ne možemo dopustiti kapitalističkom ekstraktivističkom sustavu da nastavi rasti i gomilati profit uništavajući život na Zemlji. Ujedinjeni u globalni klimatski pokret, borimo se protiv kapitalizma i za odrast koji djeluje po principima klimatske pravde, smanjenja potrošnje i proizvodnje na esencijalne ljudske potrebe, imajući na umu granice biosfere i ekosustava“, poručile su aktivistkinje Extinction Rebelliona Zagreb koje su u subotu održale protestnu akciju na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Radilo se o obilježavanju akcijskog dana protiv LNG-a diljem svijeta, a kada su aktivistkinje na spomenik banu Jelačiću izvjesile transparent s porukom „No to LNG on Krk, Rügen & Worldwide“, intervenirala je i policija. U svojoj poruci zaključuju kako je krajnje vrijeme da društvo osvijesti što se krije iza širenja LNG terminala i plinovoda prema zapadnoj Europi.