Da bismo razumjeli Kafkin narativ i stil pisanja moramo se pripremiti za putovanje kroz vrtlog dvosmislenosti. Kafkina najveća inovacija dolazi iz njegove sposobnosti da izvrće značenje svojih rečenica upotrebom slika, simbolizma i paraboličnog morala. Nadrealistički i nagli zaokreti u logici glavna su obilježja njegovih djela, kao i određena nedorečenost. Cjelokupno njegovo književno stvaralaštvo ostalo je otvoreno za tumačenje i oduvijek je okupiralo književne kritičare. Na primjer, u kratkoj priči „U kažnjeničkoj koloniji“, Kafka opisuje pretjerano razrađen oblik pogubljenja koji može biti osuda kolonijalizma, alegorija za stvaranje vjerskih mitova ili čak kritika kršćanstva. Njegova fikcija ispituje svemir u književnosti koji tek treba istražiti, svijet prepun implikacija koje zadiru u udaljenja područja ljudske psihe. Taj svemir ima drugačija pravila, ona koja nisu poznata pravilima koja vladaju našom stvarnošću.

Jedna je majka. Nemaš dvije u životu. Nemaš u ovom ludom vremenu nikoga na koga se osloniti možeš osim nje. Jedine koja te razumije. Majke su, ako naravno imate sreće da su još žive kao moja i kao majka Stephena Bartulice, jedine žene na ovome svijetu na koje uvijek možeš računati. Nema dana da me moja ne nazove, a vjerojatno i Stephena njegova. „Jesi gladan sinko? Treba li ti što, ljubi te majka? Imaš li što jesti? Vidi kakav si. Ništa ti ne slušaš. Hoćeš da majka kupi voća? Nosiš li potkošulju? Hoćeš da majka kupi kuću na Prviću da se imaš gdje okupati? Plaćaš li kredit? Vraga ti plaćaš. Kuku meni sjest će ti banka na račun. Pošalji mami. Platit će majka“, tako to nekako to zvuči kod mene, a vjerovatno i kod Stephena. I nema tome kraja. Kako i ja i Stephen krpamo kraj s krajem, jedina koja uvijek spasi je majka. Majka uzme karticu pa sa ono jada od mirovine kupi banana, jabuka ili ratu kredita od tri tisuće eura, svejedno. Takve su naše majke.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) predstavio je u Zagrebu, na Svjetski dan zaštite okoliša, projekt Clim4Cast, suradnju sedam europskih zemalja koje rade na zajedničkom razvoju integriranih sustava za prognozu ekstremnih vremenskih uvjeta. Naime, intenzivne suše i toplinski udari te požari sve su učestalija posljedica klimatskih promjena i nerijetko kreiraju sinergijsku silu s mnogostrukim negativnim učincima. Kao odgovor na sve izraženije ekstreme, DHMZ se udružio s europskim partnerima. Prema navodima EU, ukupno je 20 država članica EU lani zabilježilo više opožarenih površina nego godinu ranije, a rizici od požara sve su intenzivniji u regijama sjeverno od Mediterana gdje to, do sada, nije bio slučaj. Prema drugom izvještaju EU, 2022. godine u Europi je izgorjela površina otoka Korzike što je druga najveća opožarena površina u desetljeću.

Nešto prije nego će svijet saznati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, predstavnici srpskog naroda s obje strane Drine ubjeđivali su javnost da će povodom Vaskrsa održati svesrpski narodni miting, zbor srpskih glavešina. Uradit će to Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, s namjerom da pravoslavni srpski narod zaštite od teške političke situacije za čije su rješavanje zatražili blagoslov patrijarha. Čim je vijest o pripremanju rezolucije obišla svijet, termin svesrpskog sabora pomjeren je na “odmah poslije glasanja o rezoluciji”. Tog 28. aprila ove godine, Vučić i Dodik dogovorili su da srpski narod mora da pruži snažan odgovor na najteže moralne, pravne i političke diskvalifikacije koje su protiv njega pripremljene. Nakon što je rezolucija usvojena i nakon što srpski narod s obje strane Drine nije (osim u nekoliko situacija) ni prstom mrdnuo zbog usvajanja rezolucije, Dodik i Vučić odredili su termin novog svesrpskog sabora.

Na Svjetski dan zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja, Zelena akcija će upriličiti drugi po redu Festival ponovne uporabe - Reuse festival. Ova manifestacija se održava u prostorima Zelene akcije u Frankopanskoj gdje od srijede do petka možete, između ostaloga, popraviti kakav manji kućanski aparat, razmijeniti odjeću, izraditi višekratnu foliju za pakiranje hrane i još štošta drugo. Osim gore navedenih aktivnosti, iz Zelene akcije najavljuju izložbu lokalno proizvedenih rukotvorina, ali i edukacije o problematici brze mode. Naime, modna industrija jedan je od najvećih zagađivača okoliša, a nerijetko se upravo u odjeći nalazi plastika koja pranjem odlazi u mora i oceane iz kojih se vraća na stol, a potom odlazi u ljudski organizam. Upravo je životni ciklus tekstila tema društvene igre „Tekstil RASPETLJAN” kojom Zelena akcija, u suradnji s UNMK-om, sutra u 17 sati otvara Festival ponovne uporabe.

„Aut i ponosan peder bio je još kao đak u svojoj Prvoj riječkoj gimnaziji. Nije ni došao na studij u Zagreb, a već je bio u Iskoraku, i još važnije, dao svoj prvi hrabri aktivistički intervju za riječki Novi list. U borbenim redovima svih prajdova bio je od 2003. do 2016. godine. Najviše, i uvijek bez ikakve zadrške, kada je bilo najteže. I one 2007. kad se gruvalo po nama i kad su kukavice zapalile molotovljeve koktele na Trgu bana Jelačića. I one 2009. kada je nakon marša na Zrinjevac došao mokar, ali ne od znoja, nego od litara pljuvački koje je primio od svojih sugrađana i sugrađanki. Batina je isto dobio, i to ne malo, i svakog je tog siledžiju tužio i svakog je dao osuditi“, tim je riječima na subotnjoj Povorci ponosa Franko Dota iz Zagreb Pridea predstavio aktivistu Marka Jurčića koji je proglašen „Kvir i LGBT osobom desetljeća“. A sam Pride bio je, kao i uvijek, pun pozitivne energije, šarenila i različitosti.