Pitanje priznanja palestinske države nešto je što hrvatski državni vrh, doima se, uopće ne zanima. Hrvatska diplomacija tvrdi kako u politici slijedi Bruxelles - iako najveće članice Europske unije imaju različite poglede na zbivanja na Bliskom istoku - dok je u Ujedinjenim narodima suglasna politici Sjedinjenih Američkih Država. Stručnjaci za međunarodne odnose s kojima smo razgovarali slažu se kako Zagreb nema vlastitu vanjsku politiku u pogledu priznavanja Palestine, ali i u nizu drugih međunarodnih tema. "Hrvatska provodi neodgovornu politiku koja nam smanjuje ugled u arapskom svijetu", komentira Branko Caratan, analitičar i umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Odmah potom daje konkretan primjer na što misli kada govori da Hrvatska nema vlastitu vanjsku politiku. Istodobno, Palestinu će 28. svibnja priznati Španjolska, Irska i Norveška, a to je najavila i Slovenija. I Belgija razmišlja u tom pravcu.

„Lice Bosne“ naziv je prve foto-izložbe bečkog novinara i urednika bloga Balkanske priče, te povremenog Lupiginog suradnika – Christopha Baumgartena. „Fotografije pokrivaju širok spektar različitih situacija, od sezonskog turističkog radnika – jedne od mojih omiljenih fotografija – do bosanske izbjeglice koja je sada ministrica u svojoj novoj domovini, od vođa protestnih pokreta u emocionalno izazovnim trenucima, do ljudi koji žele napustiti BiH ili su to već napravili, i od onih koji su dosta prisutni u javnosti do običnih ljudi koje sam upoznao u privatnim situacijama“, kaže Christoph. Ideja ova izložbe je, kako kaže autor, pokazati da se bosanskohercegovačko društvo sastoji od mnogo različitih ljudi, od kojih svatko ima svoje borbe i nade, te da ne postoji jedinstven kliše koji može objasniti ovu zemlju. „Da biste doživjeli BiH morate odvojiti vrijeme i upoznati mjesto – što strani putnici ne rade često“, tvrdi bečki, a balkanski reporter.

"Ukoliko, a vjerovatno hoće, ovaj zakon bude usvojen sve organizacije civilnog društva u RS koje primaju strane donacije će biti proglašene 'agentima stranog uticaja'. Kada bi se Vlada RS gledala kroz ovaj zakon onda bi ona sigurno bila najveći agent stranog uticaja jer stalno prima razne donacije od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Usvajanjem predloženog zakona bi se ugrozila ne samo ljudska prava onih koji rade u ovim organizacijama, već bi se dodatno narušila i sloboda izražavanja, jer se zakonom ostavlja mogućnost ministru pravde RS da odlučuju šta jeste, a šta nije politički uticaj", kaže za Lupigu Erduan Katana iz udruženja Radnička solidarnost iz Banja Luke o Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koje vlasti namjeravaju usvojiti u Republici Srpskoj, a prema kojem će udruge koje primaju strane donacije biti proglašene agentima stranog uticaja.

Manija oko 68. izdanja izbora za najbolju ovogodišnju Pjesmu Eurovizije ne prestaje. I dalje se o tom događaju, izvođačicama i izvođačima, te o pobjedniku_ici Nemo iz Švicarske i pjesmi „The Code“ i, naravno, o Baby Lasagni iz Hrvatske, piše u medijima, ali i na društvenim mrežama. Iako je ovogodišnji eurovizijski moto bio „United by Music“, politička opredijeljenost, oprečni stavovi, i kontroverze koje su isplivale na površinu, kako izjavljuju pojedini mediji, nikada nisu bile ovoliko naglašene kao ove godine. Joost Klein, nizozemski predstavnik diskvalificiran je uoči finala i prijeti mu kazneni progon. Bambie Thug irski_a predstavnik_ica na polufinalu morao_la je ukloniti natpis „Prekid vatre i sloboda“ sa svog tijela. Ipak, ono što je probudilo najveći gnjev i kontroverzna mišljenja gledateljica i gledatelja Eurovizije 2024 zapravo je Nemo – pobjednik_ca takmičenja. Samo zbog toga, jer se izjašnjava kao nebinarna osoba.

Zajedničkim slavljem u trajanju respektabilne bugarske svadbe, riječ je, naime, o puna četiri dana s početkom u petak, Močvara i Pogon Jedinstvo obilježavaju četvrt stoljeća Močvare i 15 godina Pogona. Pokazalo se kroz godine da Močvara itekako treba gradu. Bez obzira što se, od njenog otvaranja broj klubova povećao, Močvara i dalje pruža nešto drugačije. Rekli bismo bolje nego što je bilo kada se otvorila, a bilo bi još bolje da se po gradu otvori još par klubova pa da ponuda bude raznolikija. Priča već uključuje puno mladih ljudi i okuplja veliku zajednicu sa širokim spektrom interesa, ne samo preko koncerata, već i radionica i volonterskih programa, a svijetli je primjer kako se zapušteni prostori industrijske baštine mogu transformirati u vrlo aktivna i živahna mjesta. Dolazimo u Močvaru u, za posjete, neuobičajeno vrijeme, skoro pa točno u podne, a tamo zatičemo pravi odbor za doček, svi kao zapete puške čekaju da krene slavlje.

„Zašto istospolna orijentacija nije poremećaj, i druge priče“, „Zaštita i promicanje prava LGBTQIA+ osoba“, „Nasilje nad LGBTQIA+ populacijom u Hrvatskoj“, „Uloga psihijatra u skrbi transrodnih osoba“,„Psihijatrijska skrb transrodnih i rodno raznolikih maloljetnika“, naslovi su samo od nekih predavanja koja će se upriličiti danas na zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u sklopu edukativnog programa „Bolnica Otvorena JEdnakima!“. Time će se obilježiti Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT). Inače, taj dan je odabran kao spomen na datum kada je Svjetska zdravstvena organizacija 1990. godine uklonila homoseksualnost s popisa međunarodne klasifikacije bolesti. Nakon trideset i kusur godina, poruka IDAHOBIT-a ostaje ista, a to je slavljenje napretka koji je postignut po pitanju prava, ali istovremeno i podizanje svijesti o diskriminaciji s kojom se LGBTQIA+ osobe i dan-danas suočavaju.