STIŽE LEGENDARNI „MEĐUBOŽIĆNJAK“: Cinkuši ponovno u Močvari

STIŽE LEGENDARNI „MEĐUBOŽIĆNJAK“: Cinkuši ponovno u Močvari

„Sigurno smo da vam je dovoljan samo jedan poziv da znate što ćete raditi 30. prosinca i kako će vam onaj klasični doček Nove godine dan kasnije, služiti samo za oporavak od najluđe blagdanske zabave u gradu“, poručili su članovi benda Cinkuši u svojoj najavi za nastup u zagrebačkom klubu Močvara. „Međubožićnjak“ je sinonim za, već tradicijski koncert, u periodu između Božića i Nove godine, kojeg će Cinkuši izvesti ove subote. Ovaj blagdanski koncert nastao je kao suradnja benda s Močvarom u programu „Vrelo zvuka“. „Pandemija nas je malo poremetila, ali nije osujetila, pa smo i u tim uvjetima organizirali i održali tu tradiciju, a sve je kulminiralo lanjskim koncertom koji je bio rasprodan. Nemamo nikakvog razloga da tako ne bude i ovaj put. Stoga, požurite po svoje ulaznice“, rekli su Cinkuši ususret koncertu.
PUTOVANJE S KRLEŽOM: „Što je naša domovina u većoj krizi, to je Krleža življi i aktualniji“

PUTOVANJE S KRLEŽOM: „Što je naša domovina u većoj krizi, to je Krleža življi i aktualniji“

„Imao sam sreću da sam se sa Krležom susreo dvadesetak puta i unutar tog scenskog događanja, sjećam se susreta s Krležom. Ta sjećanja nadograđujem njegovim tekstovima koji govore o današnjem vremenu, i što je naša domovina u većoj krizi, to je Krleža življi i aktualniji, a sva vremena i godine koja prolazimo su godine krize i na globalnoj i lokalnom nivou“, kaže u razgovoru za Lupigu Goran Matović utemeljitelj Festivala Miroslav Krleža, uoči 42. godišnjice smrti jednog od velikana hrvatske književnosti. Matovićev Teatar poezije, umjetnička organizacija koja se bavi afirmacijom pjesničkog govora, priređuje novo izdanje već tradicionalnog programa, pod nazivom „Putovanje s Krležom 2023.“
CIVILNOM DRUŠTVU PRIJETI KOLAPS: Najgori smo u Europskoj uniji

CIVILNOM DRUŠTVU PRIJETI KOLAPS: Najgori smo u Europskoj uniji

Civilno društvo u Hrvatskoj uvjerljivo je u najgoroj situaciji u cijeloj EU potvrđuje istraživanje Instituta za europske politike iz Berlina objavljeno krajem studenog. Nakon što je ovog ljeta Europska komisija izravno kritizirala hrvatsku vladu jer nije postignut napredak u pripremi novog Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, berlinski institut to je i plastično potvrdio. Prema njemačkim znanstvenicima, Hrvatska je u gotovo svim kategorijama najčešće pri dnu, u društvu Bugarske, Rumunjske i Mađarske, dok je po organizaciji i neovisnosti civilnog društva te povjerenju u institucije, na samom dnu. Gongov stručnjak za pitanja civilnog društva, Nikola Buković, objašnjava da treba pritisnuti vlast na potrebne promjene: „To, naravno, košta političkog kapitala jer nije lako stranačkim pristašama objasniti zašto financirati nekoga tko te kritizira, ali je neophodno ukoliko želimo živjeti u normalnom društvu”.
INTERVJU: „Hrvatska više nema nijedan muzej antifašističkog otpora ili spomen-kuću o ustaškim zločinima“

INTERVJU: „Hrvatska više nema nijedan muzej antifašističkog otpora ili spomen-kuću o ustaškim zločinima“

"U Hrvatskoj zapravo ne postoji nijedan muzej koji bi reprezentirao antifašistički otpor, što je vrlo simptomatično. Ne postoji više nijedna spomen-kuća koja je posvećena ustaškim zločinima", kaže u razgovoru za Lupigu Nataše Jagdhuhn, muzeologinja i doktorandica na Sveučilištu Friedrich-Schiller u Jeni, gradu u njemačkoj pokrajini Tringiji. Naša sugovornica je nedavno u Rijeci predstavila svoju knjigu „Postjugoslavenski metamuzeji. Revalorizacija nasljeđa Drugog svjetskog rata u postkonfliktnim društvima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije“. U knjizi tematizira odnose muzeja, u tri države spomenute u naslovu njene knjige, prema baštini Drugog svjetskog rata, ali i suodnosu tih država prema kulturi sjećanja, a zaključak je da se zemlje bivše Jugoslavije ne mogu suočiti s „nepoželjnim“ dijelovima svoje nacionalne povijesti, a muzeji su ostali zaglavljeni u postsocijalističkoj tranziciji.
ISTRAŽUJEM NEPOZNATO: „Lakše je popuniti anketu o seksu, nego imati seks“

ISTRAŽUJEM NEPOZNATO: „Lakše je popuniti anketu o seksu, nego imati seks“

Braćo Hrvati i sestre Hrvatice, koji me ne znate, ja sam Srđan Puhalo, dolazim iz Banjaluke i pokušavam napraviti jedno regionalno istraživanje o različitim aspektima seksualnosti. Sve je počelo kada sam istraživao seksualnost među mladima u BiH. Onda sam se zapitao zašto ne bih napravio istraživanje i među njihovim roditeljima, a potom, sasvim logično, zašto ne, i u regionu. Anketa je potpuno anonimna i koristiće se u naučne svrhe. Vaše ima i prezime ili bilo koji lični podatak, neće se nigdje pojaviti, a odgovori će se koristiti isključivo u naučne svrhe. Od vas samo tražim da budete iskreni i odgovorite na sva pitanja. Ako se još dvoumite da li da popunite anketu evo obrazloženja zašto je lakše popuniti anketu o seksu, nego imati seks: „Ne moraš se tuširati, brijati i depilirati. Ne moraš se znojiti. Ne moraš se svađati sa partnerom ili partnerkom ko će gore, a ko dole. Ne moraš se posle izvinjavati i ubjeđivati da je bilo nezaboravno“.
PRED BADNJI DAN U SPLITU: Nema veće lipote nego se spustit u grad u ovo vrime

PRED BADNJI DAN U SPLITU: Nema veće lipote nego se spustit u grad u ovo vrime

Badnjak je u Split poseban. Ljudi su drugačiji. Ako si sa kin u svađi, ka ja recimo sa pola grada, taj dan se pravimo da nismo. Lipo se javimo, damo ruku, a sutra ćemo po starom. Uvik prid Badnji dan moran se spustit u grad, jerbo znan da ću naletit na neko svoje dite. More to dite danas imat dobri pedeset godin, ali mu je za kurac. Ja u njegovin očima uvik vidin dite, isto ono razigrano dite ka šta san i sam. Ljubav je to. Ljubav koju malo ko more razumit. Ljubav grada i dice. Jer mi smo ta dica šta smo odrasla u Getu, šta smo čuvali Fažolu stražu prid kinon Tesla kad je šverca karte da bi gledali „Malog Zmaja“ po sto puta. Ljubav je to koju malo ko more razumit, ljubav dice i grada, dice šta bi starog Jalu žicali žetone za stolni nogomet dok bi on čita Laso, pa bi nan sa onon svojon rukon u crnoj rukavici da taj presudni žeton koji bi značija partiju života, onu šta je za kartu erotskog filma „Ključ“.
UZ SVE NEDAĆE: Putujući Smaragdni eko film festival proputovao i Zagrebom

UZ SVE NEDAĆE: Putujući Smaragdni eko film festival proputovao i Zagrebom

Neobična domaća, putujuća manifestacija - Smaragdni eko film festival - ovog je tjedna posjetila Zagreb kako bi u KIC-u predstavila svoje 16. izdanje koje je problematiziralo tematiku plastike u moru. Unatoč spletu izvanredno nesretnih okolnosti, koje same po sebi predstavljaju zaplet za osrednji uradak prve godine dramske akademije, Smaragdni eko film festival se u Zagrebu ponio junački te su posjetitelji ipak mogli uživati u jednosatnom programu koji im je prezentirao neke od najupečatljivijih radova festivala što je u rujnu ove godine doputovao na otok Korčulu, gdje je održan veći njegov dio. Plan je, naime, bio da se u Zagrebu uruče nagrade dobitnicama koje su bile spriječene doći na proglašenje održano na Korčuli te da se zagrebačkoj publici prikažu svi nagrađeni filmovi. No, prvo je dobitnica posebne nagrade festivala, talijanska režiserka Raffaelle Tolicetti, proživjela pravu epopeju i na preuzimanje priznanja došla mjesec dana ranije.
KROĆENJE SHAKESPEAREA: Kritičko preispitivanje goropadi

KROĆENJE SHAKESPEAREA: Kritičko preispitivanje goropadi

To kroćenje jezika žene zorno je prikazano na plakatu gdje žilet-britvica zasijeca u samo tijelo jezika isplaženog kroz širom otvorena usta, a da ušutkivanje žene jeste u prvom planu predstave svjedoče i prvih par minuta izvedbe kada prvo jedan glumac, a zatim i svi ostali, bez glasa, neumorno udaraju bičem ispred sebe! Tokom predstave publici će se i prikazati prava naprava za mučenje, željezna maska što se stavljala na lice žene i onemogućavala joj govor i koja je bila svojedobno često primjenjivana kako bi se žena i fizički ušutkala. Sama redateljica će reći: "Zapravo se bavimo kroćenjem ženskog jezika što je osnovna tema komedije, ali je naša tema i društvena, kako se to danas prenijelo i što je nekada bilo mučilište a što danas za slobodu izražavanja žene..."
SRBIJA I IZBORI: Začarani krug besmisla

SRBIJA I IZBORI: Začarani krug besmisla

Ključ uspeha Srpske napredne stranke je u tome što su se kroz godine toliko učvrstili na vlasti, da više nisu stranka. Već paradržavni servis građana. Srpska napredna stranka je do maksimuma razvila sve mehanizme i tehnike vladanja, potpomognuta ogromnom finansijskom zaleđinom, što iz državnog budžeta, što od privatnih finansijera - investitora sumnjivih biografija, zarad održavanja ekonomsko-političke sprege. U takvim uslovima, bilo kakva opozicija gotovo da i nema neku šansu. Rezultat Srbije protiv nasilja, čak i nije toliki neuspeh u tom kontekstu. Ključni problem građanske opozicije je u tome, što su realno političke ideje ukazivanja na korupciju, kriminal, potrebu za pravnom državom i demokratiju teme koje se ne mogu "namazati na hleb". Velika većina birača u Srbiji naviknuta je da za svoj glas dobije nešto opipljivo: novac za glas, posao, pomeranje na listi čekanja, specijalistički pregled, jednokratnu novčanu pomoć ...
NAJKRAĆI DAN: Slavljenje kratkog filma na otvorenom

NAJKRAĆI DAN: Slavljenje kratkog filma na otvorenom

Manifestacija „Najkraći dan“, s projekcijama antologijskih naslova svjetskih i domaćih kratkometražnih filmova, okončava se ove subote s dva dječja programa. Organizator, platforma slobodnih ekrana Kinoholik.hr, zagrebačkoj će publici za kraj prikazati niz kratkih uradaka „Čarobna prijateljstva“ s početkom u 16:30, te projekcije pod naslovom „Mali zeleni“ u 17:10 sati na Zrinjevcu. Sve je počelo svojevrsnim zagrijavanjem 17. i 18. prosinca, a ovih dana će "eskalirati". U suradnji s Međunarodnim festivalom animiranog filma Animafest, djeci uzrasta od četiri godine namijenjen je zanimljiv program „Čarobna prijateljstva“, koji donosi priče o toplim, neobičnim i varljivim prijateljstvima, dok se za klince od osam godina naviše prikazuje program „Mali zeleni“ s naslovima koji pružaju duhovit i razigran pristup istraživanju različitih aspekata održivog razvoja i očuvanja prirode.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije