BRENDIRAJ ME CINIZMOM: „Nemoš bit i greben i pošten“

BRENDIRAJ ME CINIZMOM: „Nemoš bit i greben i pošten“

Pokušavajući potencijalnu ekološku katastrofu „rebrendirati“ kao umjetni greben, INA već tri godine ignorira 332 tone čelika koje su nekada crpile plin na pučini dok danas leže na 42 metra dubine Jadranskog mora. Na ponašanje naftne kompanije, i neobično strpljenje države, jučer su upozorili aktivisti iaktivistice Greenpeacea koji su pred upravnu zgradu INA-e u Novom Zagrebu donijeli šest metarsku skulpturu „Umjetnički greben”. Unatoč hladnom i kišnom danu svoj su zagrebački performans odradili do kraja. Rješenjem iz rujna 2021. godine, Državni inspektorat RH naložio je izvlačenje 65 metara visoke platforme IVANA-D u roku od godine dana. Naftna kompanija ovaj rok ignorira već više od 15 mjeseci unatoč reakcijama Inspektorata i Ureda pučke pravobraniteljice. „INA-ina platforma nije ništa drugo nego greben pogodnosti”, ocijenio je morski biolog i analitički kemičar iz Znanstvenog odsjeka Greenpeacea International, dr. David Santillo.
PONOVO ODRON NA JAKUŠEVCU: Novi Zagreb se guši u smradu, radniku amputirana ruka

PONOVO ODRON NA JAKUŠEVCU: Novi Zagreb se guši u smradu, radniku amputirana ruka

Odlagalište smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana odronilo se dva puta. Ovaj put s puno težim posljedicama - i za radnike, ali i za građane, prvenstveno novozagrebačkih četvrti, koji se čitav dan guše u smradu premda se ne bilježi prekoračenje škodljivih čestica u zraku. U incidentu koji se dogodio nešto prije sedam sati ujutro, ozlijeđena su trojica radnika. Začuli su eksploziju, a onda ih je zamalo žive zatrpao odron smeća koji je provalio kroz ogradu prema savskom nasipu. Jedan od njih, Josip T., koji je bio pred samim odlaskom u mirovinu, ostao je bez lijeve ruke sve do nadlaktice, slomljena su mu tri rebra i kralježak. Gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojemu je glavna osovina kampanje bila sanacija zagrebačkog odlagališta otpada, ponovo je izrazio žaljenje i upro prstom u četiri tvrtke koje upravljaju Jakuševcem.
OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (I. dio)

OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (I. dio)

Unatoč svim razlikama u metodologiji rada, povjerenici za antisemitizam često dijele slične funkcije: kada su na vijestima, to je uglavnom zato da nekoga optuže za antisemitizam. Upravo kao što se Klein pod reflektorima pojavio nakon što je napao Mbembea, Hessenov Becker došao je na naslovnice upirući prstom na svakoga - od bivšeg nogometaša Frankfurta Amina Younesa do njemačko-izraelskog sociologa Moshe Zuckermanna. Berlinski povjerenik Salzborn po novinama se žalio na antisemitizam među učiteljima, umjetnicima i ljevičarima. Nedavno, povjerenik za Hamburg, Stefan Hensel, za antisemitizam je optužio Židova iz Južne Afrike, fotografa Adama Broomberga, naglašavajući njegovu potporu BDS-u. Napadajući, ne samo fotografa, već i hamburšku Akademiju umjetnosti koja ga je zaposlila, primjećuje Broomberg, Hensel je pokušao utjecati na Akademiju, koga zapošljava te što i kako podučava.
POGODOVANJE PRIVATNIM INTERESIMA: „Pod utjecaj lobija potpali su zastupnici svih ideologija“

POGODOVANJE PRIVATNIM INTERESIMA: „Pod utjecaj lobija potpali su zastupnici svih ideologija“

Nakon dvije godine zakašnjenja te jedne ozbiljne opomene Europske komisije, konačno je 15. studenog i Hrvatska usvojila „Pravilnik o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku”. Njime je, između ostaloga, planirano proširenje sustava povratne naknade kao i uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na licu mjesta. Obje novosti predložila je Platforma za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom koju čine Zelena akcija, Greenpeace Hrvatska, Udruge Tatavaka, Zelena Istra, Eko-Zadar i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu. Novi Pravilnik ne predviđa jednu od najbanalnijih mjera za smanjenje potrošnje plastike kao što je zabrana plastičnih vrećica čija potrošnja, prema posljednjim podacima o potrošnji plastike, raste.
UZ SMRT HENRYJA KISSINGERA: „Konačno je umro omiljeni ratni zločinac američke vladajuće elite“

UZ SMRT HENRYJA KISSINGERA: „Konačno je umro omiljeni ratni zločinac američke vladajuće elite“

Zloglasni arhitekt Nixonove vanjske politike vječno će biti upisan uz najgore masovne ubojice u povijesti. Još veća sramota veže se pak za zemlju koja ga slavi. Uvijek vrijedi poslušati tonove pune poštovanja kojima se američke elite obraćaju svojim monstrumima. Kada kissingeri umiru, njihova je humanost, smisao i žrtva uglednicima uvijek na prvome mjestu. U jugoistočnoj Aziji Kissinger je uništavao. No, u Čileu je pomogao izgraditi obrazac za svijet u kojem i danas živimo. Pinochetove tamnice za torturu bile su rodilište neoliberalizma, djeteta koje je uz vriske i krv porodio Henry Kissinger. To je taj, kako kaže Hillary Clinton, „pravedan i liberalni svjetski poredak” koji je Kissingerovo životno djelo. Koliko god gorčine je Henry Kissinger tijekom posljednjih dana mogao osjetiti zbog dezintegracije životnog djela, to je vrlo mala utjeha milijunima njegovih žrtava.
PRIČE O LJUDSKIM PRAVIMA: Sjajni filmovi, a ulaznice besplatne

PRIČE O LJUDSKIM PRAVIMA: Sjajni filmovi, a ulaznice besplatne

Festival posvećen ljudskim pravima, Human Rights Film Festival, ponovno se ukazuje u Zagrebu s cijelim nizom sjajnih uradaka koje ne bi trebalo propustiti. Mjesto otvaranja je zagrebačka Kinoteka, s početkom u 19 sati, a za uvod je važno istaknuti kako je ulaz na sve filmske programe slobodan. Kao i inače i ovogodišnji, 21. po redu. Human Rights Film Festival u fokusu ima autorske filmove i filmove koji se bave pitanjima ljudskih prava. Osim u Kinoteci, festival će se održavati i u Dokukinu Kulturno informativnog centra (KIC), što je ujedno i adresa govorničkog dijela programa. U tom dijelu programa održat će se tribine na razne teme o ljudskim pravima. Festival će trajati sve do subote, 9. prosinca, a već dobro poznati organizatori su Multimedijalni institut društveno-kulturnog centra MaMa i Udruženje za razvoj kulture (URK) kluba Močvara. Festival otvara film „Što da se radi?“ nagrađivanog Gorana Devića.
STVARNI (NE)ŽIVOT NA LASTOVU: Kad JADrolinija izigra

STVARNI (NE)ŽIVOT NA LASTOVU: Kad JADrolinija izigra

Na Lastovskom otočju danas će prerano pasti mrak. Noć će biti neobično duga jer pada drugi dan da JADrolinijini trajekti ne mogu do Lastova. Na katamarane smo zaboravili još prije šest dana. Danas nijedan dječak i djevojčica koji pohađaju srednju školu nisu mogli materi i ocu za vikend. Nijedan student. Ako se kome pokvarila klima, budući da nema meštra od klime na otoku, taj se može ili smrznuti ili poć cimerovat kod susjeda. Ako je koji mladić dogovorio rendez vous u Splitu, hoće li ga cura čekati cijelu setemanu? Dogodi li se, ne daj Bože, da netko ima kakvu rehabilitacijsku terapiju petkom, taj će je propustiti. Dva dana, a sve ide prema tome da bude i treći, petstotinjak otočana se mora stisnuti da ih, svakoga ponaosob, ništa ozbiljno ne zaboli jer ako koga zaboli, krepat će. Mi smo siromašniji za dva dana normalnog života. Vjerojatno ćemo biti siromašniji i za treći dan.
VODA, ENERGIJA I OTPAD: Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?

VODA, ENERGIJA I OTPAD: Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?

Građani trebaju biti uključeni u proces odlučivanja o prirodnim resursima i javnim uslugama. Ovo je zaključak provedbe trogodišnjeg projekta „JEDRO – Javne politike za održivi razvoj: voda, energetika, otpad“. Nositelj ovog projekta je zagrebačka Zelena akcija, koja je, zajedno s organizacijama civilnog društva iz područja zaštite okoliša, energetskim zadrugama te Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, istraživala regulatorne okvire i prakse pri upravljanju prirodnim resursima i javnim uslugama. Kako saznajemo od organizatora, prikupljali su i analizirali podatke koji se tiču unapređenja sustava za upravljanje tri tematska područja, odnosno o upravljanju vodom, energijom i otpadom. Vodeći se jednim od najvećih problema današnjice – globalne ekološke krize i klimatskih promjena – identificirali su nedostatak podataka i nejasnoće u vezi ove problematike, ali i prilike za napredovanje u području voda, otpada i energije.
JEDNA OD NAJSLAVNIJIH KOMEDIJA U NOVOM RUHU: Svi protagonisti ovdje mijenjaju svoj spol

JEDNA OD NAJSLAVNIJIH KOMEDIJA U NOVOM RUHU: Svi protagonisti ovdje mijenjaju svoj spol

Sve počinje kao proslava u nekom mondenom hotelu gdje se okuplja društvena krema. Prije njihovog dolaska u sam hotel na platnu će se projicirati petominutna anketa snimljena na zagrebačkim trgovima i ulicama sa slučajnim prolaznicima, tema je: priroda muškog i ženskog spola. Budući da je tako glavna tema predstave naznačena, kreće se u njenu realizaciju. Na sceni se preokreću muške i ženske uloge, princ Olivio, rola Dade Ćosića, inače Orsinin muž, postaje Olivija, a Orsina, izvorno Olivijeva žena, igra je Anđela Ramljak, preobražava se u muški lik, sada se zove Orsino, Viola, odnosno nebinarni Violx, u tumačenju Mie Melcher, ujedno je i Cesario, to je ta nebinarna osoba oko koje se sve vrti - po tom modelu preodijevanja i prerušavanja spol mijenjaju i svi drugi protagonisti. Sve su karte izmiješane i primiješane u toj volšebnoj igri spola, roda i identiteta.
TUŽBE KAO PORUKA NOVINARIMA: Pametnije je ne „talasati“, ne istraživati i ne kritizirati, treba biti poslušan

TUŽBE KAO PORUKA NOVINARIMA: Pametnije je ne „talasati“, ne istraživati i ne kritizirati, treba biti poslušan

Već godinama hrvatski novinari javno upozoravaju i glasno prosvjeduju zbog velikog broja (osobito parničnih) tužbi protiv njih koje su podnosili i podnose firme, organizacije, suci, političari i ostali „uglednici“. Nezadovoljni su novinarskim pisanjem i izvještavanjem pa ih tuže zbog navodnog vrijeđanja, sramoćenja i navodnih neistina o njima, „narušavanja ugleda“ i koječega sličnog. Kako je i materijalni položaj novinara iz godine u godinu sve lošiji i neizvjesniji, a ni mediji više nisu isprve spremni financijski pokrivati tužbe koje eventualno gube njihovi novinari, problem je ogroman, a katastrofalna je pouka da je pametnije ne „talasati“, ne istraživati, ne provocirati, ne kritizirati, nego valja biti poslušan, podoban, umiveni novinar. Nisu samo hrvatski novinari i mediji bili na udaru, iako su bili ponajviše, broj takvih tužbi rastao je i u mnogim drugim europskim zemljama.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije