Vizualno komuniciranje nije trend novog doba. Upravo to, pokazuju autori izložbe „Sindikat žena … Dizajn feminističkih promotivnih materijala od 1980-ih do danas“ koja je otvorena u zagrebačkoj galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva. „Adieu patrijarhat!“ i „Proleteri svih zemalja, tko vam pere čarape?“ dio su slogana koji su još prije skoro četrdeset godina problematizirali i danas aktualna rodna pitanja društva. Dizajnerice Sanja Bachrach Krištofić i Barbara Blasin, te urednik i kustos HDD-a Marko Golub, predstavljaju, ove i ovima slične radove autonomnih feminističkih organizacija i inicijativa u Hrvatskoj. Promotivni materijali, publikacije, plakati i drugi oblici vizualnog komuniciranja dio su ove bogate izložbe. Zajednički nazivnik – svi se tiču prava žena i svih ostalih relevantnih ženskih pitanja. Izložba će biti otvorena do 5. veljače u galeriji smještenoj na „zelenom valu“, točnije na križanju Palmotićeve i Boškovićeve ulice.

„Bahata je i neumjerena, a opet na jedan specifičan način šarmantna i tragikomična. Njezine su strasti iskrene i eruptivne, konačno bezrezervne i fatalne. Dakle, kako ne uživati u takvoj ulozi iako je iscrpljujuća i traži jako puno energije budući da praktički dva sata ne silazi sa scene, osim kad se na brzinu presvuče da bi ponovno eruptivno nahrupila na scenu“, ovim riječima nacionalna dramska prvakinja Olivera Baljak opisuje lik kojeg tumači - Živku Popović. Mnogi će u imenu Živka Popović odmah prepoznati "gospođu ministarku" iz dramske komedije Branislava Nušića. Jedna je to od najpoznatijih komedija iz njegovog golemog opusa, djelo koje je doživjelo mnoge kazališne (re)interpetacije i ekranizacije, a mi smo imali priliku pogledati onu koja je postavljena u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Ivana pl. Zajca u Rijeci. Završetak predstave bio je popraćen gromoglasnim pljeskom od desetak minuta.

Vidi vraga, javila se politička volja. Baš nakon, za hrvatsku poraznog, izvještaja GREVIA. Ovo posebno neovisno tijelo pri Vijeću Europe za nadziranje implementacije Istanbulske konvencije ustvrdilo je da Hrvatska i nije uspješna u implementaciji konvencije i uputilo niz preporuka koje je nužno urgentno implementirati. Jedna od najžešćih i najčešće ponavljajućih opaski je ona da je sustav zaštite od nasilja rodno neutralan i da hitno valja uvesti termin rodno uvjetovanog nasilja u zakone i praksu. Na to isto već godinama upozorava niz organizacija koje se bave zaštitom žena i djece od nasilja. No, političkoj volji, godinama ni traga ni glasa. Vidi vraga, pec po prstima iz Europe pa odmah dođe i politička volja. Taman negdje pred „superizbornu“ godinu. Nemojte krivo shvatiti, apsolutno treba pozdraviti paket mjera izmjena zakona, ali pakirati to kao političku volju Vlade A.P.-a, a ne obvezu zaista je na-ka-ra-dno.

Umro je Denis Lovrović, vrhunski fotograf, dugogodišnji fotoreporter Novog lista i agencije France Presse (AFP). Umro je u 54. godini života, kažu u snu, prije reda, kao da mu je pukao film. A nije pukao film, puklo je srce. Imao je veliko srce s mehaničkom greškom. Prije dvadeset godina ga je nosio na remont. Kad mijenjaš srčane zaliske stave ti mehaničke ili zaliske svinje. Nekoliko dana nakon operacije pili smo pivo na jednoj opatijskoj terasi uz more. Smislio sam sjajnu foru: "Brko, ajde jednom rokni". U snu je teško disao, nije bilo ritma. Zamišljam da je umro lako. Zaslužio je blagu smrt, nadam se da ga nije probudila. Ostavio je iza sebe kćer koju je neizmjerno volio. Ostavio je iza sebe Rijeku i Silbu, fotografije, muziku i ostavio je iza sebe nas, drugove i drugarice, da se bacamo u afan pred najizvjesnijom od svih izvjesnosti.

Školski brod Jadran spasonosna je tema dvije države koje jedna drugoj inače nemaju što reći. Dvije divne države slabo mare za zajednički turizam, osim malo komšijske zavisti, kao da ne vide jedno more, isti jezik i povijest života u bivšoj zemlji. Ali zato postoje dva ministra odbrane, jedan se bavio kick boksom, drugi keteringom, Anušić i Krapović se zovu, obojica su preko partija dosegli vrhove, gotovo vršnjaci, idealni predstavnici besmisla političkih odnosa dvije zemlje koje su jedna drugoj okrenule guzice i diraju se obrazima debelog mesa kroz koje ne prolazi ljudska poruka. Mimo nekoliko najava, koškanja i tvitova o tom brodu, u svakidašnjem životu građana Hrvatske i Crne Gore ne postoji mnogo za opipati, nema zajedničkog pulsa, poduhvata, poslovnih bilansa, bilo kakve saradnje da se pohvalimo u udarnom dnevniku.

Kao što smo to činili i proteklih nekoliko godina, i ove vam donosimo jedan sasvim subjektivan pregled filmskih serija koje su se istaknule u godini iza nas. Zapravo se radi o top listi najboljih deset i vjerujemo kako ćete među njima pronaći nešto za „bindžanje“, nešto što će vas uveseliti, pogotovo u ove hladne zimske dane. Jasno, još od pandemije koronavirusa, primat u filmskim serijama preuzele su streaming platforme i taj primat još uvijek čvrsto drže, unatoč ranijim predviđanjima da je „zlatno doba“ streaminga došlo svome kraju. Ovaj tekst zamislila sam kao i ranije – svojevrsna mala pomoć pri odabiru dobrih novijih serija, jer ponuda je vrlo bogata, a streaming servisi toliko preplavljeni sadržajem da je teško snaći se. Pa evo što sam izabrala u 2023. godini.