ANALIZA

Govor mržnje prema LGBTIQ osobama najizraženiji je u lipnju

ritn by: M.K. | 31.01.2024.
ANALIZA: Govor mržnje prema LGBTIQ osobama najizraženiji je u lipnju
„Najopasnije poruke mržnje prema LGBTIQ osobama predstavljaju direktan poziv na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i ‘navođenje’ na samoubojstvo“, jedan je od glavnih zaključaka kojeg je Zagreb Pride utvrdio u analizi narativa, odnosno analizi komentara na društvenim mrežama i portalima u publikaciji pod nazivom „Govor mržnje prema LGBTIQ zajednici: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“. stiču kako je govor mržnje u medijskom prostoru i na društvenim mrežama najintenzivniji u lipnju, uoči i za vrijeme Mjeseca ponosa, a posebno je izražen prije, za vrijeme i neposredno nakon održavanja Povorke ponosa, jer su tada LGBTIQ teme u fokusu javnosti i objave takvog sadržaja su česte na društvenim mrežama. Posebice je to, kako navode, vidljivo nakon tradicionalnog podizanja zastava duginih boja.

„Najopasnije poruke mržnje prema LGBTIQ osobama predstavljaju direktan poziv na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i ‘navođenje’ na samoubojstvo“, jedan je od glavnih zaključaka kojeg je Zagreb Pride utvrdio u analizi narativa, odnosno analizi komentara na društvenim mrežama i portalima u publikaciji pod nazivom „Govor mržnje prema LGBTIQ zajednici: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“

Iz Zagreb Pridea navode kako svake godine bilježe snažan porast govora mržnje protiv LGBTIQ osoba u raznim situacijama i oblicima – od javnih mjesta do cyber ili online nasilja.

Nadalje, u publikaciji ističu kako je govor mržnje u medijskom prostoru i na društvenim mrežama najintenzivniji u lipnju, uoči i za vrijeme Mjeseca ponosa, a posebno je izražen prije, za vrijeme i neposredno nakon održavanja Povorke ponosa, jer su tada LGBTIQ teme u fokusu javnosti i objave takvog sadržaja su česte na društvenim mrežama. Posebice je to, kako navode, vidljivo nakon tradicionalnog podizanja zastava duginih boja i zastava LGBTIQ identiteta i zajednice na Međunarodni dan protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije (IDAHOBIT) na gradskim stjegovima; pri održavanju Povorke ponosa u Zagrebu i Splitu; vidljivih queer kulturnih događaja i manifestacija. 

„Uoči tih događanja na društvenim mrežama i elektronskim novinskim člancima koji obrađuju teme vezane uz LGBTIQ osobe i život, redovito bilježimo vrlo osjetno povećanje sadržaja koji se može okarakterizirati kao govor mržnje usmjeren protiv LGBTIQ osoba“, dodaju autori publikacije. 

Zagreb Pride
Izbor hrvatske uljudbe (IZVOR: Zagreb Pride)

Istraživanje su proveli prošle godine u vremenskom periodu od svibnja do lipnja, odnosno za vrijeme trajanja Povorke ponosa 2023. godine, usporedo sa događajima vezanim za Povorku. Namjerno su odabrali objave i članke za koje su vrlo jasno pretpostavili da će izazvati lavinu komentara jer će poticati na mržnju i nasilje, a teme tih komentara tiču se same Povorke ponosa, LGBTIQ osoba i zajednice, te duginih obitelji. Nadalje, neizostavna je bila tema podizanja zastava duginih boja i zastava LGBTIQ identiteta i zajednice koje homofobi neumorno pokušavaju skidati i uništavati, te treća tema pokriva komentare o trans osobama.

O toj pojavnosti mržnje prema LGBTIQ osobama svjedoči podatak iz analize gdje su izbrojali čak 63 komentara s emojiem mrtvačke glave na Instagram objavi Zagreb Pridea u kojoj najavljuju 22. Povorku ponosa, održanoj 10. lipnja 2023. godine.

Pored ovog narativa koji direktno poziva na smrt i istrebljenje, kako zaključuju, postoje tri zasebne vrste arhetipa koji su međusobno povezani i često se nalaze skupa u komentarima.

Prvi, koji je ujedno i najzastupljeniji u hrvatskom društvu prema analizi, jesu navodi i izjave da su LGBTIQ osobe bolesne i da se trebaju liječiti. U publikaciji to potkrepljuju i pogrdni nazivi i komentari kako LGBTIQ osobama treba „stručna pomoć“, ali i cinične izjave kao „nisu one krive što su bolesne“ i „nije bolest sve što boli.“

Iako je prošlo više od 30 godina kako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) „homoseksualnost“ skinula s liste psiholoških poremećaja jasno je da se u konzervativnim društvima, kako uviđaju autori, dakle društvima kojima nedvojbeno pripada i Hrvatska, i dalje održava živom tvrdnja kako je homoseksualnost bolest. Ono što smatraju još više zabrinjavajućim jeste izvještaj za 2021. godinu zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja. „Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj“ pokazalo je da čak trećina tih srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest.

Zagreb Pride
Izbor hrvatske uljudbe (IZVOR: Zagreb Pride)

Idući maligni narativ iz analize izjednačava homoseksualnost s pedofilijom i tvrdi da LGBTIQ osobe šire svoju propagandu i utjecaj na djecu te uništavaju hrvatsko društvo. Povezivanje i izjednačavanje LGBTIQ osoba s pedofilijom, kako tvrde iz Zagreb Pridea, konstantno se nalazi u hrvatskom, ali i europskom društvenom i političkom prostoru.

„Nakon što je nekolicina maturanata na ovogodišnjoj norijadi skinula zastave LGBTIQ identiteta, profesor jedne zagrebačke gimnazije ih je u tome pokušao zaustaviti. 'Profesor pedera i pedofilije. Normalan sigurno nije' - bio je jedan od komentara“, dodaju autori. 

Treći zaključeni narativ pri ovoj analizi govori o zahtjevima da se Povorke ponosa zabrane jer LGBTIQ osobe nemaju na što biti ponosne i ne bi trebale zahtijevati svoja prava. Osim toga, s približavanjem dana Povorke ponosa, koja se 2023. godine održala pod geslom „Zajedno za trans prava“, primjećuju iz Udruge, kako se naročito intenzivira posljednji narativ i raste mržnja i prema trans osobama. Prema analizi, najčešći komentari vezanih uz trans teme su „nakaze, spodobe i bolesnici“.

Udruga Zagreb Pride od 2018. do početka 2023. podnijela je sveukupno 17 prijava za govor mržnje, od kojih je 11 kaznenih prijava i šest prekršajnih prijava za diskriminaciju na osnovi spolne orijentacije. U većini slučajeva, kako tvrde, došlo je do odbacivanja prijava ili optužbe ili pak policija nije uspjela pronaći počinitelje ili počiniteljice. Razlog za to, kažu, jeste činjenica da nijedan zakon u Hrvatskoj ne prepoznaje termin „govor mržnje“, ali je govor koji je motiviran mržnjom protiv pripadnika i pripadnica određenih zaštićenih društvenih skupina prepoznat kao kaznena djelo ili diskriminacija.

„Na pravosudnim organima i policiji je da kroz dosljednu praksu utvrde koji oblici govora mržnje potpadaju pod kaznena djela, a koji se ubrajaju u prekršajna djela diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja“, naglašavaju u zaključku publikacije. 

Zagreb Pride
Izbor hrvatske uljudbe (IZVOR: Zagreb Pride)

Stoga, Zagreb Pride smatra kako je potrebno dosljedno primjenjivati dvije postojeće zakonske odredbe koje se tiču Kaznenog zakona i članka 325 koji govori o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, te Zakona o suzbijanju diskriminacije i članka 25 koji se odnosi na prekršajnu odredbu stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja. 

Osim nejasnih kriterija na temelju kojih se govor mržnje jednog počinitelja procesuira, a sličan govor mržnje drugog počinitelja opravdava i na kraju većinom odbacuje kaznena prijava, opasnu prepreku predstavlja to što počinitelji cyber nasilja većinom skrivaju svoj identitet iza lažnih profila na društvenim mrežama i ukoliko ipak budu osumnjičeni, opravdavaju se da se druga osoba koristila njihovim profilom. Time se, zaključuju u Zagreb Prideu, stvara pozitivna klima da je govor mržnje – prihvatljiv. Usprkos činjenici da je poticanje i širenje mržnje zabranjeno člankom 14 u Zakonu o elektroničkim medijima.

Analizom „Govor mržnje prema LGBTIQ zajednici: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“ iz Zagreb Pridea preporučuju, osim dosljednog provođenja spomenutih postojećih zakonskih odredbi, da se kroz praksu ili poseban propis ustanove kriteriji za govor mržnje koji se odnosi na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, te kriteriji koji se odnose na prekršajno djelo diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja. Potom, potrebno je izbjegavati podnošenje prekršajnih prijava za remećenje javnog reda i mira za sve oblike govora mržnje, a posebno ako postoji anti-diskriminacijska osnova prepoznata kroz Kazneni zakon ili Zakon o suzbijanju diskriminacije. I u konačnici, žele potaknuti suradnju organizacija civilnog društva, naročito LGBTIQ organizacija i organizacija koje okupljaju romsku i srpsku zajednicu u RH, radi razmjene iskustva u suzbijanju govora mržnje s ciljem jačanja zajedničkih kapaciteta za stvaranje sudske prakse u povodu podnesenih kaznenih prijava.

Objavom analize, Zagreb Pride želi još jednom potaknuti sve kako je potrebno razmisliti o posljedicama komentara kojima se širi i potiče nasilje prema raznim društvenim skupinama i kako ti komentari mogu djelovati na njih. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Ladislav Tomičić/Lupiga.Com

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije