KLIMATSKA KRIZA

Pročitajte apel hrvatskih znanstvenika

ritn by: Lupiga.Com | 22.03.2024.
KLIMATSKA KRIZA: Pročitajte apel hrvatskih znanstvenika
„U mnogim zemljama s kojima se volimo uspoređivati klimatske politike u velikoj mjeri odlučuju ishode izbora. Upravo zbog toga jer mlađe generacije rade ogroman pritisak jer su svjesni da je riječ o njihovoj egzistenciji”, objasnio je kemičar s Instituta Ruđer Bošković, Nikola Biliškov na Markovom trgu gdje su članovi inicijative Znanstevenici za klimu svim političkim strankama uputili javni apel za uvrštavanje klimatske politike u izborne programe. Osim načelnog zalaganja za „ubrzanje zelene tranzicije i smanjenje emisija ugljikovog dioksida” ni jedna stranka u okviru vladajuće koalicije nema konkretne programe za suočavanje s klimatskim promjenama. Štoviše, „klima” se na hrvatskom govornom području češće spominje u okviru „poduzetničke klime” nego klimatskih promjena.

Uoči parlamentarnih i europskih izbora članovi inicijative Znanstvenici za klimu svim su strankama uputili apel za uvrštavanje klimatske politike u izborne programe. U ime mladih i nadolazećih generacija, kao i svih ljudi koji diljem svijeta pate zbog posljedica nedjelovanja, pred medije na Markovom trgu istupili su Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te, jedan od pokretača inicijative, Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković. Kako bi ih se ozbiljnije shvatilo apel su uputili s Markovog trga, gdje su smješteni Vlada RH i Hrvatski sabor.

OSVRT NA OLUJU 19. SRPNJA: Ovakvi vremenski ekstremi izravna su posljedica negiranja klimatskih promjena

KAKO MEDIJI IZVJEŠTAVAJU O KLIMI: Klimatske teme nisu „prava roba“, katastrofe jesu

APEL: „Hrvatska još uvijek nije spremna na posljedice klimatskih promjena, a među najugroženijima je u Europi“

„Potrebno je razmatrati sustavnu promjenu društvenih i ekonomskih odnosa koji fokus sa rasta konzumerizma i BDP-a, kao glavnih mjera društvenog razvoja, stavljaju na ekološku održivost i kvalitetu života građana. Važno je da oni koji donose odluke, i vlast i oporba, donose konkretne programe klimatske politike i izgradnje otpornosti na ekološku krizu. Od svih političkih stranaka tražimo jasne, konkretne i sveobuhvatne klimatske politike u okviru njihovih političkih programa temeljene na načelima solidarnosti, međusobnog i međusektorskog razumijevanja te zajedničke, ali diferencirane, odgovornosti. Primjetan je nedostatak učinkovitih i sustavnih klimatskih politika s ciljem i ublažavanja i prilagodbe klimatskoj krizi. Potrebne mjere i instrumenti moraju biti međusobno usklađeni kroz sve sektore. Oni također moraju sadržavati, ne samo ograničenja djelovanja i poslovanja, već i pozitivne mjere poticanja i prekvalifikacije onih djelatnosti koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova”, istaknula je socijalna ekologinja Jelena Puđak.

Znanstvenici za klimu
Predstavnici inicijative apel su objavili s Markova trga (FOTO: Znanstvenici za klimu)

Osim načelnog zalaganja za „ubrzanje zelene tranzicije i smanjenje emisija ugljikovog dioksida” ni jedna stranka u okviru vladajuće koalicije nema konkretne programe za suočavanje s klimatskim promjenama. Štoviše, „klima” se na hrvatskom govornom području češće spominje u okviru „poduzetničke klime” nego klimatskih promjena.

„U mnogim zemljama s kojima se volimo uspoređivati klimatske politike u velikoj mjeri odlučuju ishode izbora. Upravo zbog toga jer mlađe generacije rade ogroman pritisak jer su svjesni da je riječ o njihovoj egzistenciji”, objasnio je kemičar s IRB-a, Nikola Biliškov.

Znanstvenici za klimu u prvom apelu Vladi, Saboru i predsjedniku, a kojega je 2020. godine potpisalo više od 550 znanstvenika, između ostaloga, zahtijevali su „hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini RH, uključivanje znanstvenika u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu te razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socioekonomskog modela koji su održivi za razliku od postojećeg poput poticanja lokalne proizvodnje kako bi se izbjegao transport”.

Osim mjera uvedenih po direktivi EU, u Hrvatskoj je od prvog apela Znanstvenika za klimu napravljeno malo ili ništa. U međuvremenu, koncentracije tri glavna staklenička plina lani su dosegle rekordne razine. "Oceani se krčkaju na najvišim temperaturama u 65 godina koliko traju mjerenja, a rast razine mora u posljednjoj dekadi više je nego udvostručena u usporedbi s prethodnom dok je u veljači ove godine zabilježena najmanja površina arktičkog morskog leda u povijesti”, upozorava predsjednica Svjetske meteorološke organizacije, profesorica Celeste Saulo u obraćanju povodom izvještaja o stanju klime objavljenom u utorak.

Jelena Puđak
Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (FOTO: Znanstvenici za klimu)

U svom apelu Znanstvenici za klimu su istaknuli svoje nezadovoljstvo ukupnim političkim odgovorom na klimatsku krizu, kao i nedovoljnom zastupljenošću klimatski relevantnih tema u politikama političkih stranaka. Zato su, kažu, povodom predstojećih višestrukih izbora u 2024. i 2025. godini, odlučili istupiti s novim apelom, koji je ovoga puta usmjeren prema političkim strankama.

"Konkretno, obratili smo se političkim strankama, koje se pripremaju za parlamentarne, europske, predsjedničke i lokalne izbore, ukazujući im na znanstveno utemeljene činjenice o ozbiljnosti i zabrinjavajućim trendovima globalne okolišne krize, koja se posebno očituje u klimatskoj krizi, gubitku bioraznolikosti i zagađenju okoliša. Pritom podcrtavamo činjenicu da razina ugljikovog dioksida u atmosferi i oceanima i dalje raste, što je najobjektivniji indikator neuspjeha klimatskih politika na globalnoj razini. No, svaka zemlja, bez obzira na njenu veličinu ili geopolitički utjecaj, doprinosi ukupnim globalnim emisijama ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. Stoga zahtjev za zajedničkim djelovanjem isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja, prema tome i Hrvatske", ističe se u apelu Znanstvenika za klimu.

Dodaje se kako je na temelju tih temeljnih činjenica, iznesen niz specifičnih političkih zahtjeva, za koje, u razrađenijem obliku, očekuju da budu uključeni u predizborne programe, ali, još važnije, napominju, da se i implementiraju u razdoblju nakon izbora.

Nikola Biliškov
Nikola Biliškov, hrvatski ambasador Klimatskog pakta EU-a (FOTO: Znanstvenici za klimu)

"Uvjereni smo da se malenost naše zemlje može smatrati i njenom velikom prednošću, jer je lakše mijenjati male nego velike sustave. Nadalje, uspješni primjeri malih zemalja mogu biti odličan primjer i poticaj ostalima. Također, s obzirom na svoj geografski položaj, raznolikost i ostale pozitivne parametre, Hrvatska može biti i regionalni vođa pozitivnih promjena. No, za to nam je potrebna visoka razina političke odgovornosti, odlučnosti i međusektorske suradnje", stoji u apelu upućenom s Markova trga. 

Podsjetili su i na već spomenutu činjenicu da je ova inicijativa prije četiri godine javno istupila s Apelom za sustavnu klimatsku akciju, koji je, s preko 550 potpisa znanstvenika iz svih znanstvenih polja i područja te da od tada inicijativa djeluje kao "svojevrsna poveznica akademskog sektora s politikom i civilnim sektorom". Primjećuju da, iako su od tada postignuti neki pozitivni pomaci, i dalje ti pomaci nisu dovoljno ambiciozni s obzirom na hitnost i opseg klimatske krize.

"Zbog zaoštravanja globalne klimatske krize, politike relevantne za to područje igraju sve važniju ulogu u većini razvijenih zemalja, a nerijetko one u značajnoj mjeri odlučuju o ishodu izbora. One su posebno važne mladim i nadolazećim generacijama. Zato očekujemo da naši zahtjevi zažive u politikama svih relevantnih aktera na političkoj sceni. Mi smo spremni za suradnju, ali ćemo i nastaviti aktivno pratiti trendove, te ih komunicirati prema općoj javnosti", zaključuje se u apelu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Dalibor Platenik - Dali

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

  3. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije