Udruga Restart organizira školu dokumentarnog filma, edukaciju koja je namijenjena svim generacijama, bez obzira na prethodno iskustvo polaznika škole u radu na filmu. Restartova Škola održat će se u Zagrebu od listopada 2020. do veljače 2021. godine, a rok za prijavu je sutra. „Osim jake želje i motivacije, za pohađanje Škole nije potrebno nikakvo prijašnje iskustvo, a polaznike se tijekom intenzivnog petomjesečnog programa uči osnovnim i naprednim vještinama potrebnim za stvaranje vlastitog kratkometražnog filma: osnovama snimanja, montaži slike i zvuka, dramaturgiji i režiji te produkciji, a sve kako bi im se pomoglo na putu postajanja kompletnim autoricama i autorima odnosno budućim dokumentaristima“, poručuju iz Restarta. Inače, njihova Škola već deset godina stvara nove kadrove na profesionalnoj filmskoj sceni, a neki polaznici mogu se pohvaliti brojnim nagradama za svoje završne filmove.

„Korona after party“, stoji na naslovnici novog broja tjednika Novosti, kojeg od danas možete naći na svim opremljenijim kioscima. Naslovnica tjednika referira se na tekst koji potpisuje Ivica Đikić, a koji je naslovljen s „Moćni klubovi“. „Davor Božinović, koji neprestano tvrdi da Stožer nije napravio ni jedan krivi korak, najodgovorniji je za odluku o nesmetanom i praktično neograničenom radu noćnih klubova u većem dijelu srpnja i prvoj polovici kolovoza. A tek ćemo vidjeti sve posljedice svjetovnih i crkvenih manifestacija i derneka, od Sinja do Marije Bistrice, koji su se odigrali također zahvaljujući odobrenju Božinovićevog stožera“, piše Đikić. A evo što još možete pronaći na stranicama ovog broja Novosti …

"Moj prvi ikada plaćen posao za grupu Rolling Stones. Znači, vatreno krštenje. Dva miliona ljudi, Rio de Janeiro, koncert na plaži Copacabana. Ja Stonese slikam negde od sredine sedamdesetih godina, ali ovo je bio prvi put da sam radio za njih. Znači, najveći njihov koncert u istoriji, to je bio moj početak sa njima", govori londonski fotograf Brian Rašić. U suradnji s podkastom Radio Karantin, koji su u doba pandemije pokrenuli Marija Belić Bibin, Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s Rašićem. On je odabrao pet svojih fotografija i s Aleksandrom Kocićem i Jelenom Visser još prije mjesec dana razgovarao o tome što mu one znače i kako su točno nastale. Prva fotografija označava početak njegovog rada za Stonese, a peta posljednji koncert Amy Winehouse na kojem je Rašić bio jedini fotograf. Kaže, bila je to tragedija, a većinu fotografija koje je tada snimio iz poštovanja nije htio objaviti.

Mravlja kolona kreće iz niskog procjepa u kamenju zidina što okružuje malenu crkvicu i groblje, migolji preko asfalta sve do plaže, gdje se linija raspršuje među oblucima. Namjerno širim ručnik pored njihove trase. Legnem na trbuh, postavim ruke pod bradu i gledam. Ništa drugo danas ne želim činiti i to je dobro. Mravlji radnici kreću se u dva smjera, tek sad shvaćam, a nitko ni o koga ne zapinje. Ovi što se vraćaju kući nose u kliještima suhu travu, komadiće kruha, bobice.

Vijest da će odlukom turskog suda, a zapravo samovoljom predsjednika Erdoğana, Aja Sofija ponovno biti pretvorena u džamiju, izazvala je oprečne reakcije diljem svijeta, a nije prošla bez odjeka ni u Bosni i Hercegovini. Islamske informativne novine Preporod – list Islamske zajednice BiH je proteklih dana objavio više tekstova kao kontraargumente onima koji se ne slažu s Erdoğanovom odlukom, a kako bi se dodatno opravdao Erdoğanov postupak, donio je na svom portalu i popis crkava u europskim zemljama koje su pretvorene u džamije, prema istraživanju turskog arhitekta Emina Yilmaza. Istodobno, bosansko-hercegovački Večernji list (u kojem se konstantno šire antimuslimanski i antibošnjački stavovi) objavio je popis samostana i crkava u Bosni i Hercegovini koji su porušeni ili pretvoreni u džamije za vrijeme Osmanskog Carstva.

Za razliku od većine običnih ljudi, koji nisu došli sa nekim krajnjim ciljem osim da izraze nezadovoljstvo, cilj specijalnih jedinica je uvek izazivanje nasilja. Oni su uvek naspram kordona, oni agresivno viču, oni napadaju policiju. Poenta izazivanja nasilja je da tu igru građani uvek gube, kako na terenu, tako i simbolički u medijima. Nakon izbijanja nasilja, devedeset posto ljudi napušta protest. Odlaze porodični ljudi sa decom, bake, deke i svi ostali obični građani koji nisu došli da prebiju ili budu prebijeni. Ostaje uglavnom omladina kod koje je proradio adrenalin, a onda se dešava kopernikanski obrt. Nabildovani momci koji su ih do malopre vodili u nasilje, okreću se protiv njih i počinju da ih prebijaju i hapse. Policija potom kreće neselektivno da bije prisutne u zoni demonstracija, u cilju zastrašivanja učesnika narednog skupa. Slike nasilja potom se razvlače po medijima, kako bi najavile nasilje onima koji se usude da ponovo dođu.