"Stav je HUP-a, koji je uslijedio, naravno, iz naših iskustava, da jedna trećina prijavljenih na Zavodu radi na crno, a druga se trećina nema uopće namjeru zaposliti, nego je tu samo radi ostvarenja nekih prava. Realno je, dakle, u Hrvatskoj nezaposlenih 120.000 građana". Citirana bljuvotina na novinski papir sletjela je iz usta splitskog poduzetnika i HDZ-u bliskog političara Hrvoja Marušića, tadašnjeg čelnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za područje Dalmacije. Dnevni list Slobodna Dalmacija predmetnu Marušićevu izjavu citirao je 31. siječnja 2011. godine. Na burzi rada je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u tom trenu bilo registrirano 334.378 osoba. Prateći logiku bivšeg predsjednika HUP-ove dalmatinske podružnice, danas u Hrvatskoj nema više od 105 tisuća nezaposlenih. Trenutno je, naime, na burzi rada prijavljeno "tek" 314.821 osoba.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) istovremeno daju nešto tmurniju, pa samim time očigledno i realniju, sliku hrvatske stvarnosti. Prema DZS-u, u Hrvatskoj je u drugom kvartalu tekuće godine bilo 3,62 milijuna radno sposobnih stanovnika, ali je u listopadu ove godine posao imalo samo 1,33 milijuna Hrvatica i Hrvata.

Statistika često, kako kaže popularna uzrečica, otkriva sve osim najbitnijeg (FOTO: Novilist.hr)

Računicu predsjednika HUP-ovog dalmatinskog ogranka demantiraju i podaci o kretanju broja zaposlenih osoba. U prosincu 2010. godine, neposredno prije nego što je Marušić izašao u javnost s računicom koju smo citirali na početku teksta, u Hrvatskoj je, prema službenim podacima, posao imala 1.381.676 osoba. Do listopada 2014. godine broj zaposlenih u Hrvatskoj pao je na 1.329.068, odnosno smanjio se za pedesetak tisuća. U istom se razdoblju, kao što se vidi iz navedenih podataka, smanjivao i broj nezaposlenih, i to za dvadesetak tisuća.

S obzirom da statistika često, kako kaže popularna uzrečica, otkriva sve osim najbitnijeg, u ove podatke potrebno je uvesti i dodatni kontekst. Primjerice, izrazito je bitno imati na umu da broj radno aktivnih stanovnika uključuje sve osobe starije od 15 godina, a mlađe od minimalne propisane dobi za starosnu mirovinu. No, čak i kad isključimo one osobe koje su i dalje u sustavu obrazovanja, te one osobe koje na tržištu rada ne sudjeluju iz drugih razloga (poput primjerice vojnih mirovina), diskrepancija između broja radno sposobnih i zaposlenih osoba gotovo je jednako šokantna kao i usporedni podaci o kretanju broja zaposlenih i broja nezaposlenih.

Iz svega navedenog, nažalost, ne možemo izračunati koliki je stvaran broj nezaposlenih u Hrvatskoj, ali s apsolutnom sigurnošću možemo kazati da je veći od brojke koju evidentira Hrvatski zavod za zapošljavanje. Uostalom, radi se o fenomenu o kojem ste na našem portalu mogli čitati već i ranije.

Lakšim otkazima do veće zaposlenosti

Sličnu "manje je više" politiku Hrvatska udruga poslodavaca demonstrirala je i u javnoj raspravi oko izmjena Zakona o radu. Kada je u siječnju ove godine čelništvo HUP-a održalo konferenciju za novinare s temom tada aktualnog prijedloga izmjena Zakona o radu, glavne zamjerke bile su im da taj prijedlog ne olakšava otpuštanja radnika i ne povećava broj radnih sati.

"Poslodavcima treba zakon koji će omogućiti veću fleksibilnost poslovanja jer je ona danas imperativ za opstanak i uspjeh na tržištu. Promjena ZOR-a nije samo u interesu poslodavaca. Ona je istinski interes i svih radnika te preko 370.000 nezaposlenih građana jer bez nje postaje sve teže održati poslovanje i očuvati postojeća, a osobito otvarati nova radna mjesta", govorio je tada bivši predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić.

Nezaposleni se prilagođavaju tržišnim okolnostima (FOTO: Lupiga.Com)

"Blokiranjem i najmanjih promjena ZOR-a kroz proteklih desetak godina sindikati su postali suodgovorni za situaciju u kojoj se nalazimo i rastući broj nezaposlenih u zemlji. Poslodavci podržavaju zaštitu prava radnika jer su svjesni njihove vrijednosti i važnosti za bilo koji poslovni uspjeh i ne traže promjene ZOR-a radi toga da bi mogli masovno otpuštati radnike. Međutim, Zakon o radu moramo prilagoditi realnoj situaciji i stvarnim tržišnim okolnostima", nadovezao se glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Obje ove izjave na internetskim stranicama HUP-a mogu se pronaći u tekstu iz 21. siječnja 2014. godine prigodno naslovljenom "Promjena Zakona o radu nužna je da bi se potaklo zapošljavanje i smanjio broj nezaposlenih". Na koji bi se konkretno način broj nezaposlenih trebao smanjiti zakonskom odredbom koja olakšava otkaze, čelnici HUP-a nikad nisu koherentno objasnili. Isto tako, nije im nikada pošlo za rukom mislećoj javnosti prezentirati računicu po kojoj će se zapošljavanje potaknuti ako se poslodavcima omogući da već postojeće radnike tjedno izrabljuju dulje od uglavnom standardnih 40 sati.

No, pred teretom njihovih očigledno neodoljivih argumenata ipak je posrnula navodno socijaldemokratska vlada Zorana Milanovića pa je novi Zakon o radu u saborsku proceduru poslan u lipnju ove godine. Pokušavajući kompromisom pomiriti suprotstavljena gledišta tzv. "socijalnih partnera", sindikata i poslodavaca, Vladini birokrati skrojili su Zakon o radu koji nikome nije bio po volji. Novi ZOR u Sabor je poslan sindikatima iza leđa, bez obećanih prethodnih konzultacija, što je samo dalo dodatni legitimitet njihovom negodovanju zbog smanjenja radničkih prava. No, za Hrvatsku udrugu poslodavaca prava nedostatak ovogodišnjih izmjena Zakona o radu leži u drugom grmu: radnička prava, ako se poslodavce pita, nisu smanjena dovoljno.

"Novim ZOR-om ne rješava se problem rigidnosti i ne uvažavaju promjene koje su nastale u protekla dva desetljeća, nakon kojih smo suočeni s višestrukim skraćivanjem trajanja radnog mjesta. Na žalost, predloženi ZOR neće u znatnoj mjeri pomoći nezaposlenima, kao ni mladim osobama koje ulaze u svijet rada", komentar je kojim je izmjene ZOR-a tada popratio Mudrinić. Još direktniji u svojoj ocjeni ZOR-a bio je Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika: "Poslodavci i dalje ostaju vezani kompliciranim postupkom otkazivanja koji ne omogućava brzo i jednostavno prilagođavanje promijenjenim tržišnim zahtjevima, a to se posebno odnosi na male poslodavce koji teško mogu udovoljiti složenim i skupim zahtjevima tog postupka".

"HUP skor" prati "ključna područja", a nezaposlenost jedva da i spominje

Iako dobar dio svog vremena i energije ulažu u pokušaje da radnike plaćaju manje, otpuštaju lakše i na rad tjeraju dulje, Hrvatska udruga poslodavaca na direktan upit što su napravili kako bi doprinijeli sistemskom obračunavanju s pošasti nezaposlenosti odgovara - sve što smo mogli. Na samom početku odgovora na upit koji smo im poslali, HUP se od svake odgovornosti za socijalnu krizu društva ograđuje tvrdnjama da su oni "dobrovoljna, neprofitna i politički neovisna udruga poslodavaca", te da HUP "nije zakonodavno niti izvršno tijelo države".

"HUP je, uz sindikate, socijalni partner Vladi i naša je uloga ukazivati na prepreke i probleme s kojima se susreću poslodavci u svom svakodnevnom radu, sudjelovati u pripremi pojedinih prijedloga zakona i akata - pritom zagovaramo aktivnosti koje potiču gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta te nudimo moguća rješenja i prijedloge mjera za izlazak iz krize", poručuju iz HUP-a, uz dodatak: "Jedino rast gospodarskih aktivnosti ima za posljedicu zapošljavanje, odnosno, otvaranje novih radnih  mjesta i zbog toga je nužno raditi na poboljšanju poslovne i ulagačke klime u Hrvatskoj".

Pod neodoljivim argumenatima HUP-a posrnula je navodno socijaldemokratska vlada Zorana Milanovića (FOTO: Lupiga.Com)

"Otvaranje novih radnih mjesta povezano je s rastom i razvojem tvrtke što je u interesu svakog poslodavca. Svaka se tvrtka želi razvijati i rasti, ali za to mora, uz vlastito znanje i sposobnosti, imati i povoljno okruženje. Hrvatska, nažalost, sve analize to govore, a potvrđuju i rezultati HUP skora, ima lošije uvjete za poslovanje u odnosu ne samo na najrazvijenije zemlje EU već i u odnosu na druge tranzicijske zemlje", tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca.

Upravo spomenuti "HUP skor" u HUP-u drže svojim glavnim doprinosom kada su u pitanju pokušaji da se preokrenu negativni gospodarski trendovi. Radi se o polugodišnjem praćenju stanja na, kako kažu iz HUP-a, 13 ključnih područja koja su definirana u suradnji s ekonomskim stručnjacima. Područja koja prati "HUP skor" su sljedeća: produktivnost i konkurentnost, fiskalna konsolidacija, javna administracija, opterećenje gospodarstva, investicijske i poslovne barijere, pravosuđe, tržište rada, obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i teritorijalni ustroj, efikasnost javnih poduzeća, ponuda kapitala, poduzetnička klima, poticanje investicija i socijalni dijalog. Svako od ovih područja na "HUP skoru" dobiva brojčanu ocjenu između 0 i 100. Ukupni skor za prosinac 2014. godine tako je 32 od 100, a najlošije su ocijenjena kategorije produktivnost i konkurentnost (18), fiskalna konsolidacija (18), pravosuđe (19) i tržište rada (20).

"Tržište rada ostaje među četiri najlošije ocijenjena skora, bez značajnih promjena u toku 2014. godine. Napredak na planu nominalnih troškova rada više je izraz slabosti nego snage, jer nominalne plaće brže rastu u drugim zemljama", stoji u zadnjem "HUP skoru", gdje su također vrlo jasno definirani ključni ciljevi Hrvatske udruge poslodavaca za ovo područje: "Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti".

To je ujedno i jedini spomen problema nezaposlenosti na ukupno 11 stranica dokumenta na kojima se tumače zadnje brojke "HUP skora". Slična je stvar i s dokumentom "HUP: Što zagovaramo? Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast", koji je nastao u rujnu 2013. godine, a također nam je dostavljen iz HUP-a u sklopu odgovora na novinarski upit u kojem je glavno pitanje glasilo: Na koji je način HUP sudjelovao u borbi protiv problema nezaposlenosti?

U ovom dokumentu, koji ima 19 stranica, problem nezaposlenosti spominje se na dva mjesta. Najprije u uvodu, gdje se konstatira da "Hrvatska ima fundamentalne, unutarnje slabosti, koje se odražavaju u nedovoljnoj konkurentnosti, padu potrošnje, standarda i zaposlenosti", a zatim još samo nakratko u poglavlju naslovljenom "Liberalizacija tržišta rada", gdje se predlažu "lakše zapošljavanje i otpuštanje", te "liberalizacija radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu".

Poduzetnici kao žrtve države

Iz priloženog se neizbježno nameće zaključak da nezaposlenost, koju će svaki iole razuman ekonomist identificirati kao središnji problem krizom pogođenih zemalja, jednostavno nije u fokusu Hrvatske udruge poslodavaca, odnosno da poslodavci koje HUP predstavlja, "socijalno partnerstvo" s Vladom doživljavaju isključivo kao sredstvo olakšavanja vlastite pozicije i koncentriranja još veće količine moći u rukama privatnih poduzetnika.

U fokusu HUP-a su "liberalizacija radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu" (FOTO: Lupiga.Com)

U odgovoru koji su nam dostaviti HUP to uostalom i priznaje: "Otvaranje novih radnih mjesta povezano je s rastom i razvojem tvrtke što je u interesu svakog poslodavca. Svaka se tvrtka želi razvijati i rasti, ali za to mora, uz vlastito znanje i sposobnosti, imati i povoljno okruženje. Hrvatska, nažalost, sve analize to govore, a potvrđuju i rezultati HUP skora ima lošije uvjete za poslovanje u odnosu ne samo na najrazvijenije zemlje EU već i u odnosu na druge tranzicijske zemlje. Kriza u Hrvatskoj prelama se uglavnom preko leđa privatnog sektora. Javni je prilično zaštićen i u njemu nema puno promjena, a restrukturiranje i reforme još ga uglavnom mimoilaze. Privatni sektor nije imao privilegiju ne mijenjati se zbog krize. Privatne su tvrtke prošle i po nekoliko valova restrukturiranja da bi preživjele krizu".

Najbliže konkretnom odgovoru na pitanje o HUP-ovom angažmanu u sferi smanjenja nezaposlenosti došao je u dijelu odgovora u kojem navode da se za očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta zalažu kroz aktivnosti i inicijative vezane uz tržište rada. Nabrojali su tri takve aktivnosti: sudjelovanje u izradi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljava u RH za razdoblje 2015.-2017., inicijativu "Kako zaposliti 170.000 žena", putem koje su poslodavci iz sektora tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije, "u sklopu očitovanja na Industrijsku strategiju 2014.-2020. godine, Ministarstvu gospodarstva dali konkretan prijedlog mjera za očuvanje radnih mjesta, povećanje konkurentnosti ovog sektora i nova zapošljavanja", te aktivno sudjelovanje u radnoj skupini koja je izradila prijedlog Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta.

I dok argumentiran odgovor na pitanje što je to Udruga poslodavaca konstruktivno predložila i/ili realizirala kako bi se smanjio broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, litaniju o državi koja guši poduzetnike i baca klipove u kotače investitorima dobili smo bez da ih je itko o tome išta pitao:

"Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj iznimno su promjenjivi. Nemoguće je planirati poslovanje čak i samo godinu dana unaprijed, a kamoli za srednjoročno razdoblje od pet godina. Porezni sustav je nepredvidiv i stalno se mijenja: doprinos za zdravstvo smanjio se na 13 posto, pa 'preko noći' opet naraste na 15 posto, stope PDV-a mijenjaju se svako malo, a kad su parafiskalni nameti u pitanju - njih još uvijek nitko nije uspio ni sve pobrojati, imamo ih više od 400. O tome kako se u Hrvatskoj može poslovati govori i podatak da je država u 2013. planirala uvođenje 50 novih zakona, a povrh toga doneseno je još 298 novih zakonskih tekstova bez ranije najave. (!) Mali obrtnik ili poslodavac s recimo pet zaposlenih jako teško može pratiti tako brojne izmjene. Mali poslodavci ili obrtnici provedu više vremena prateći zakone, pravilnike te izmjene i dopune nego što se stignu baviti svojim poslom. I u tom segmentu HUP članicama pomaže, analizirajući pojedine zakone, pravilnike, izmjene i dopune i druge aktove i ukazujući na bitne izmjene ili potrebne korekcije. Svaka promjena donosi poslodavcu i nove troškove. Umjesto da se sustav i birokraciju pojednostavljuju oni postaju sve zahtjevniji i kompliciraniji, kao što je slučaj s izmjenama JOPDD obrasca ili prijavom novih zaposlenika za koju je rok po novome samo 24 sata prije početka rada".

Sever: HUP je doprinio samo porastu nezaposlenosti

"Ne znam je li Hrvatska udruga poslodavaca dala nekakav doprinos borbi protiv nezaposlenosti. Ako nešto na tom planu i rade, nas o takvim stvarima ne izvješćuju. Ali mogu reći da su u ovoj krizi radili puno toga što je bio njihov doprinos nezaposlenosti", kazao nam je u razgovoru Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

"U ovoj krizi u HUP-u su radili puno toga što je bio njihov doprinos nezaposlenosti" - Krešimir Sever (FOTO: Lupiga.Com)

Sever ističe da HUP ne sudjeluje ni u kakvim zajedničkim projektima sa sindikatima, niti ih informira o svojim projektima. Sindikati i HUP na istoj su strani, ističe Sever, samo kada treba prigovarati nedostatku socijalnog dijaloga i načinu na koji radi, odnosno ne radi Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV).

"Ne znam na koji to točno način HUP doprinosi, ali činjenica je da se s drugom stranom sastaju češće nego mi. Njima polazi za rukom dogovoriti nekakve sastanke, radne ručkove s ministrima. Tu su u neku ruku u prednosti. To su sastanci koji se odvijaju dvostrano, mi sadržaj tih razgovora ne znamo. Ali činjenica je da se mi nekad znamo dogovoriti oko zajedničkog stava kojeg ćemo zastupati na GSV-u pa onda oni na kraju ipak podrže Vladu, a mi ostanemo sami. To nije neuobičajeno, niti ja plačem zbog toga, ali činjenica je da se događa", kaže Sever. Objasnio je i što je mislio kada je kazao da je HUP dao doprinos rastu nezaposlenosti.

"Mi ne znamo točno ni koje su sve firme njihove članice. Ali znamo da među njima ima onih koje su u krizi otpuštale radnike, smanjivale materijalna prava i tako redom. Zbog toga možemo govoriti samo o doprinosu članica HUP-a povećanju nezaposlenosti u Hrvatskoj. Ako oni kao udruga i jesu radili neke akcije za smanjenje nezaposlenosti, to do nas nije došlo. Osim ako im se želi ubrojiti pritisak za smanjenje radničkih prava, koji bi po tezama HUP-a i resornog ministra rada Miranda Mrsića trebao dovesti do manje nezaposlenosti. Što mi osporavamo na svim razinama i što nitko nikad nije uspio dokazati, ali oni su to svejedno ugurali u izmjene Zakona o radu. Iako ovakva tržišna fleksibilizacija, koja je njihova mjera, ne samo da ne doprinosi smanjenju nezaposlenosti, već se taj trend nastavlja u istom pravcu na što smo i upozoravali tijekom pregovora", zaključuje Sever.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Socijalna pravednost u uvjetima visoke nezaposlenosti".