Istraživanje 'Mladi na tržištu rada' dio je projekta inicijative 'Za rad spremne', kojeg provodi CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Krapina i Mrežom udruga Zagor. Ciljana populacija istraživanja bile su sve osobe između 18 i 30 godina koje su završile neki oblik školovanja te se nalaze na tržištu rada. Istraživanje je provedeno putem online upitnika te je u njemu sudjelovalo ukupno 2.947 osoba iz svih županija Republike Hrvatske, od čega 77,2 posto žena i 22,6 posto muškaraca. Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva socijalne politike i mladih.

Zanimljivo je kako je anketa utvrdila da su korisnici mjera za poticanje zapošljavanja imali kasnije manje uspjeha na tržištu rada: oni koji su izašli iz mjera, većina ih je ostalo nezaposleno - 77 posto, a oni koji nisu koristili mjere češće su zaposleni na ugovore na neodređeno. Na to je reagirala Tatjana Dalić, koja tvrdi da po podacima Ministarstva rada čak 65 posto korisnika mjera u roku od šest mjeseci nakon prestanka konzumiranja tih mjera pronalazi posao.

Čak 65 posto ispitanih je nezaposleno, a oni koji rade u više od 60 posto slučajeva imaju plaću ispod hrvatskog prosjeka – manju od 4.500 kuna. Samo 35 posto zaposlenih ispitanika radi na ugovor na neodređeno, dok su preostali zaposleni preko nestalnih i nesigurnih oblika rada.

Kada je riječ o strahovima vezanim za budućnost, 42 posto ispitanih boji se gubitka posla, a 39,9 posto strahuje kako se neće zaposliti. Također, prisutne su bojazni i od nemogućnosti financijskog osamostaljenja, kao i nemogućnost osnivanja obitelji zbog nedostatka financijskih mogućnosti i preopterećenosti poslom.

Više od polovice ispitanika navodi kako većinom ili stalno osjeća uznemirenost (58,2 posto), razdražljivost (52 posto), napetost (65,8 posto), zabrinutost (75,4 posto) te nesigurnost (60,2 posto), iz čega se može zaključiti kako nezaposlenost ili nesigurno i slabo plaćeno radno mjesto dovodi do kroničnog nezadovoljstva kvalitetom života.

Promatrajući ove podatke, uopće ne čudi što čak 34 posto mladih učestalo, a 53 posto mladih ponekad razmišlja o preseljenju u inozemstvo. Gotovo svima razlozi za to vezani su uz dobivanje posla, visinu plaće, mogućnosti napredovanja i daljnje edukacije te općenito bolje uvjete rada.

Ugovori na određeno vrijeme

Gotovo isključivo i u većoj mjeri od muškaraca, ženama se nudi ugovor na određeno vrijeme: udio ugovora na određeno vrijeme povećao se u zadnjih sedam godina sa 81 na više od 94 posto. To se masovno iskorištava, a inspekcije rada ne poduzimaju ništa.

'Diskriminacija mladih žena iznimno utječe na natalitet' (FOTO: Lupiga.Com)

"Poslodavci uglavnom percipiraju žene kao teret oko vrata... Prednost daju muškim kandidatima", kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Poslodavcima smeta što planiraju obitelj, ako nisu trudne, onda će biti ili zbog brige o djeci ne daju više na radnome mjestu, navela je, zaključujući da u najvećoj mjeri poslodavci ne poštuju prava majki i trudnica. Gotovo dvije trećine žena se požalilo da su ih poslodavci na razgovoru za posao pitali planiraju li imati djecu.

"Diskriminacija mladih žena iznimno utječe na natalitet", kazala je, dodajući: "Ako je jedinka nezadovoljna na poslu, probleme vuče za sobom i u obitelj i to se prelijeva u njen privatni život". Politička elita bi kao prioritet trebala voditi računa o postojanju infrastrukture koja bi im morala biti pri ruci, prvenstveno vrtića.

Gornja dobna granica žena koje su diskriminirane zbog fertilne dobi se povećala - ranije je ovaj tip diskriminacije je bio primjetan kod žena od 25 do 29 godina, a danas je to prisutno i kod žena do 35 godina starosti. 

Isključivo su žene žrtve spolnog uznemiravanja - niti jedan muškarac se nije požalio na to. Studentice su više nego studenti svjesne da postoji neravnopravnost na tržištu rada.

"Dok sam ja bila studentica prava, prije tridesetak godina, dala bih obje ruke za tvrdnju da su muškarci i žene ravnopravni. To je uvjerenje trajalo dok nisam stupila na tržište rada", kazala je Ljubičić, dodajući da je ženama do obavljanja posla kojeg vole treba puno znanja, ulaganja u sebe, dodatnog rada.

Otprilike 40 posto žena navodi da nikada nije ni tražilo od partnera da vodi brigu o djeci, a veliki broj partnera je ili odbio ili nije ispunio obećanje. Teret na ženama je velik da bi bile privatno i poslovno ostvarene, pogotovo uzme li se u obzir da su za komotno prehranjivanje obitelji danas potrebna oba zaposlena roditelja. "To je danas velika umjetnost", ustvrdila je Ljubičić.

Preseljenje u inozemstvo

"Je li itko ikada pitao muškarca kako usklađuje obiteljski i profesionalni život?", pitala je Dalić. To je, po njoj, prva diskriminatorna rečenica na koju je "alergična", jer se ili podrazumijeva da muškarac ne treba voditi računa o obitelji ili da je profesionalni život polje na kojemu je on tražen. Dalić je govorila o Garanciji za mlade, a nakon toga o iseljavanju. Bitno joj je, kaže, da se u Hrvatskoj govori o stvarnim podacima koji se tiču iseljavanja iz zemlje, jer se neprestano govori o stotinu tisuća ljudi. Naglasila je da je u minuloj godini otišlo 15.000 ljudi, dok je 10.000 ušlo u Hrvatsku. Od tih 15.000 samo ih je 4.060 otišlo u EU, 619 u Švicarsku, a ostalo u Srbiju i BiH. Dalić navodi i da su se 3.472 osobe zaposlile u inozemstvu, od čega 1.090 je mladih. Kada se govori o podatku od oko 26.500 izdanih radnih dozvola u Njemačku, Dalić navodi da se ti podaci temelje na dozvolama izdavanima na osnovi hrvatske putovnice. Od ovog broja njih 16.000 se odlučilo na sezonski rad na tri do šest mjeseci, a 11.000 osoba sa hrvatskim putovnicama otišlo je iz Hercegovine u Njemačku.

"Govorim ovo zato što mi je stalo da ostanete u Hrvatskoj", rekla je Dalić i za kraj izlaganja navela da od 11 osoba koje odu iz Hrvatske njih deset se vrati. 

Dalićki je postavljeno i pitanje nije li neobično što se mi tu bavimo Garancijom za mlade dok Europska komisija iza zatvorenih vrata pregovara o TTIP-u, koji će po svemu sudeći dovesti do kaosa i fleksibilizacije tržišta rada.

"To je tema kojom ste me u dušu pogodili", odgovorila je Dalić, dodajući da je pročitala cijeli Kapital u 21. stoljeću od Pikettyja.

"Tržišna ekonomija u Europi je neupitna, ali ovakva nejednakost je neodrživa i kapitalizam će se sam urušiti ako se to ne shvati", kazala je na to. Moraju se stvoriti uvjeti za ljude koji žive od rada i dohotka, dodala je, zaključujući: "što prije to shvatimo i počnemo mijenjati kapitalizam će prije biti spašen". 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Za rad spremne

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".