IMPLEMENTIRAJTE NAŠU DEKLARACIJU

Rješenja mladih za probleme današnjice

ritn by: Ivan Maros | 01.12.2015.
IMPLEMENTIRAJTE NAŠU DEKLARACIJU: Rješenja mladih za probleme današnjice
Punih sedam dana u Zagrebu trajala je međunarodna konferencija pod nazivom ''Sloboda i odgovornost: Rješenja mladih za probleme današnjice“, na kojoj je sudjelovalo između 500 i 700 mladih iz cijele Europe, u organizaciji „Svjetskog saveza mladih Hrvatske“ uz partnerstvo s „World Youth Alliance Europe“ iz Bruxellesa. Organizatorima je bio cilj omogućiti susret mladih s donositeljima odluka, predstavnicima akademske zajednice i civilnog društva kako bi ova skupina društva dobila priliku raspravljati o pitanjima koje vidi važnima. A ono što mladi iz ove nevladine organizacije već treću godinu zaredom vide kao važno pitanje je dostojanstvo čovjeka koje se ugrožava na najrazličitijim područjima ljudskog djelovanja, dok njihova rješenja vide mogućima jedino kroz dijalog o svim aspektima razvoja pojedinca unutar društva. Po završetku konferencije, mladi su predložili i smjernice za rješavanje različitih pitanja uobličenih u Deklaraciju na čijoj će implementaciji, kako kažu, i inzistirati.

U Zagrebu je od 16. do 22. studenog održana međunarodna konferencija pod nazivom ''Sloboda i odgovornost: Rješenja mladih za probleme današnjice“, na kojoj je sudjelovalo između 500 i 700 mladih iz cijele Europe, u organizaciji „Svjetskog saveza mladih Hrvatske“ uz partnerstvo s „World Youth Alliance Europe“ iz Bruxellesa.

Organizatorima je bio cilj omogućiti susret mladih s donositeljima odluka, predstavnicima akademske zajednice i civilnog društva kako bi ova skupina društva dobila priliku raspravljati o pitanjima koje vidi važnima. A ono što mladi iz ove nevladine organizacije već treću godinu zaredom vide kao važno pitanje je dostojanstvo čovjeka koje se ugrožava na najrazličitijim područjima ljudskog djelovanja, dok njihova rješenja vide mogućima jedino kroz dijalog o svim aspektima razvoja pojedinca unutar društva.

Na tu široku temu održani su brojni okrugli stolovi na kojima su kao predavači sudjelovali stručnjaci i stručnjakinje iz svijeta politike, medija, znanosti, kulture i javnog života poput psihologinje Vedrane Spajić-Vrkaš, saborskog zastupnika Branka Vukšića, glumca Renea Medvešaka, književnice Ivane Šojat Kuči, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Saše Lekovića ili filozofa Hrvoja Jurića.

Događanje je otvoreno izvedbom recitala ''Priče iz Vukovara'', iz istoimene knjige Siniše Glavaševića. Tekstove je interpretirao i recitirao Rene Medvešek, uz gitarsku pratnju kantautora Čede Antolića.

Mladi
Ono što mladi iz ove nevladine organizacije već treću godinu zaredom vide kao važno pitanje dostojanstvo je čovjeka (FOTO: World Youth Alliance Hrvatska)

„Prava sloboda je moći u vrtlogu rata pisati o ljepoti života. Čovjeku slobodu nitko ne može oduzeti“, naglasili su umjetnici po završetku izvedbe.

Okrugli stol na temu ''Sloboda, odgoj, demokracija: Pretpostavke ostvarivanja dijaloga u suvremenom društvu“, održan je drugog dana konferencije. Vedrana Spajić-Vrkaš, autorica kurikuluma Građanskog odgoja, Raul Raunić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Stjepan Radić s Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Đakovu i Neven Šimac, član Komisije Iustitia et Pax, razgovarali su o mogućim metodama konstruktivne rasprave između različitih vrijednosnih koncepcija pitanja odgoja i stupnja potrebne intervencije države. Ovi vrijednosno različiti sudionici okruglog stola pokušali su dati odgovore na pitanja koliko je država odgovorna unutar demokratskog društva vršiti ulogu „odgajatelja“, a koliko takva uloga prerasta u jednostavno nametanje ideologije kroz institucije.

Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva,Viktorija Car, sveučilišna profesorica i medijska analitičarka, Nataša Škaričić, istraživačka novinarka i Branko Vukšić, nezavisni saborski zastupnik razgovarali su o stanju medija i medijskih sloboda u Hrvatskoj na okruglom stolu ''Medijske slobode – izazovi novog doba“, održanom u srijedu. 

Ima li sloboda izražavanja granice i kako se one određuju u medijskom izvještavanju? Može li optužba za govor mržnje biti sredstvo legitimiranja neke politike? Utječe li gubitak ili ograničavanje jednog prava i na drugo? Što kada su dva prava na slobodu izražavanja u međusobnom sukobu? Što možemo i želimo naučiti od primjera dobre prakse iz drugih zemalja? Koja je uloga publike u medijskim slobodama? Mogu li zakoni osigurati poštivanje novinarske etike? Kakvo je stanje novinarstva danas? Jesu li novinari danas u Hrvatskoj doista slobodni? - samo su neka od nekih iznesenih pitanja na ovom medijskom okruglom stolu.

HND
O medijskim slobodama govorili su predsjednik HND-a Saša Lekovič, saborski zastupnik Branko Vukšić i Lupigina suradnica Nataša Škaričić (FOTO: World Youth Alliance Hrvatska)

U četvrtak je održana debata i performans pod nazivom ''Umjetnost će nas osloboditi?'', kojom je stavljen naglasak na odnos ljepote i ružnoće, vrijednosti i provokacije, umjetnosti i slobode te na pitanje što danas znači biti umjetnik u Hrvatskoj. Ovom raspravom dotaknuo se problem umjetnosti u vremenu velikih ljudskih prava i sloboda, ali istovremeno i velikih kriza i nemira. Što za umjetnost znači sloboda, što je zapravo umjetnička sloboda i zašto uopće postoji umjetnost, čemu „služi“ umjetničko izražavanje - bila su samo neka od pitanja debate.

Nadežda Čačinović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je sloboda u umjetnosti nešto do čega se treba doći te da umjetnost kroz prošlost nije bila slobodna koliko mi to danas zamišljamo. Tomislav Buntak s Akademije likovnih umjetnosti, napomenuo je kako je najveća umjetnost danas zapravo stvaranje osobnog stava i izgrađivanje vlastite osobe. Jure Zovko sa Sveučilišta u Zadru govorio je kako je ljepota simbol moralnosti i da ne smatra da će ljepota spasiti svijet, ali će tom spašavanju svakako doprinijeti te na kraju dodao: "Umjetnost je getoizirana i potrebno ju je isprovocirati, što me navelo na pomisao da živimo u najvećoj recesiji duha od kamenog doba". Književnica Ivana Šojat Kuči je naglasila da je umjetnost slična redovničkom pozivu: „Umjetnik se muči, ali voljno prihvaća svoj poziv jer je on borba sa sobom i sa svijetom“.

„Književnosti je dužnost govoriti istinu pod svaku cijenu i to i činim u svojim djelima za koja se potpuno dajem”, zaključila je. Za vrijeme debate, slikar Matko Antolčić ispred publike je izrađivao kolaž i slikao na platnu, a posjetitelji su nakon debate mogli pogledati njegovu izložbu.

Matko Antolčić
Matko Antolčić ispred publike je izrađivao kolaž i slikao na platnu (FOTO: World Youth Alliance Hrvatska)

Na okruglom stolu održanom u petak pod nazivom ''Eutanazija – dostojanstvena smrt?'', razgovaralo se o moralnosti, zakonitosti i praktičnosti čina eutanazije. Pitanje eutanazije aktualizirano je i stavljeno u kontekst trenutnog europskog i hrvatskog zakonodavstva, ponuđena su neka rješenja za moralne dvojbe eutanazije te je izložena medicinska praksa palijativne skrbi. Claire de La Hougue, s Europskog centra za pravo i pravdu govorila je o trendovima zakonodavstva zapadnih europskih zemalja, važnosti ljudskog dostojanstva prilikom izrade zakona i prethodnim bitnim odlukama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po pitanju eutanazije.

Davor Miličić, s Medicinskog fakulteta u Zagrebu predstavio je ulogu medicine u društvu, vlastito kliničko iskustvo u radu s terminalno bolesnim pacijentima te istaknuo kako pravo na dostojanstvenu smrt ne znači eutanaziju. S druge strane, Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorio je pod kojim se uvjetima eutanaziju ipak može smatrati moralno dopustivom i napomenuo kako je ova tema posebno bitna za liječnike kao posebno odgovorne u društvu. Sunčana Roksandić Vidlička s Pravnog fakulteta u Zagrebu izložila je problematične odredbe Kaznenog zakona i Kodeksa medicinske etike i deontologije te naglasila ulogu pravnog aparata države u predviđanju i rješavanju problema prije nego do njega stvarno dođe.

Konferencija je zatvorena predavanjem Marijana Gubine, koji je ispričao svoju priču ratnog zatočenika za vrijeme Domovinskog rata. Iako je proveo 260 dana u logoru nikad nije gubio nadu u bolje sutra te je svoj životni rad usmjerio u književne, mirotvorne i humanitarne svrhe za što je primio brojna priznanja i zahvalnice. Gubina je naglasio kako je za slobodu potrebna vjera, ljubav i rad te da bez ta tri elementa nikada nismo do kraja slobodni.

Eutanazija
O pitanju eutanazije, među ostalim su, govorili Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sunčana Roksandić Vidlička s Pravnog fakulteta (FOTO: World Youth Alliance Hrvatska)

Po završetku konferencije, mladi su predložili i smjernice za rješavanje različitih pitanja uobličenih u Deklaraciju na čijoj će implementaciji, kako kažu, i inzistirati.

Inače, nevladina udruga „Svjetski savez mladih“ aktivno djeluju u Zagrebu još od 2013. godine, a vlastite podružnice trenutno formiraju u Osijeku i Splitu. Mladi iz SSMH surađuju s poznatim osobama i donositeljima odluka, sudjeluju na domaćim i međunarodnim konferencijama, organiziraju i provode edukaciju „Mladi za dostojanstvo i ljudska prava“, provode radionice kreativnog pisanja i čitanja „Prirok“, na kojima surađuju nagrađivani spisatelji i spisateljice poput Ivane Simić Bodrožić, Dorte Jagić, Pavla Pavličića i drugih.

Tijekom medijske kampanje Socksbattle4DS kojom se u veljači i ožujku 2015. godine podizala svijest o potrebama osoba s Downovim sindromom, Svjetski savez mladih surađivao je s osobama iz svijeta sporta, estrade, medija i politike poput Ivice Kostelića, Roberta Knjaza ili košarkaša Cibone i nogometaša Dinama.

„Svjetski savez mladih Hrvatske“ djeluje kao podružnica „World Youth Alliance“, međunarodne organizacije koja broji preko milijun mladih iz cijelog svijeta, a djeluje s ciljem promicanja neotuđivog dostojanstva ljudske osobe i kulture života. Konferencija poznatija kao „WYA tjedan“, već treću godinu zaredom odvija se u Zagrebu, a ove godine održana je uz financijsko pokroviteljstvo Agencije za mobilnost i programe EU te uz podršku Grada Zagreba i Studentskog centra.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: World Youth Alliance Hrvatska

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije