Svjetla divovskog broda s dizalicom probijaju gustu jutarnju maglu u luci Aberdeen na istoku Škotske. Mokrom ulicom, pored tamnosivih zgrada, koračaju radnici. S kacigama na glavama uspinju se na palubu pa nestaju u utrobi čeličnih plovila. Pristaništem, ograđenim željeznim šipkama, sve glasnije bruje motori spremni za isplovljavanje na naftne platforme udaljene stotinjak kilometara.

Tamo daleko, u valovitom Sjevernom moru, leži nafta koja podmazuje škotski zahtjev za nezavisnošću. U Aberdeenu, glavnom naftnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva, vjeruju da se ondje nalazi između 15 i 24 milijardi barela crne tekućine.

U magli brodovi otplovljavaju ka brojnim naftnim palatformama u Sjevernom moru (FOTO: Lupiga.Com)

„Problem je što ne istražujemo dovoljno brzo“, kaže Oonagh Werngren, operativna direktorica Oil & Gasa, organizacije koja predstavlja 450 naftnih kompanija. Iz njenog ureda na drugom katu u luci, vide se brodovi koji platformama isporučuju materijal i hranu. Dosad je iz Sjevernog mora izvađeno 42 milijuna barela nafte, no Werngren ističe: „Neka područja još uvijek nisu dovoljno istražena. More je i dalje perspektivno“.

Prije točno pedeset godina britanska vlada je dodijelila prve dozvole za istraživanje tamošnjeg podmorja, ali zalihe se sada rapidno smanjuju. U posljednje tri godine proizvodnja je pala za 38 posto, podatak je Oil & Gasa. Škotska vlada za to krivi London. U njenom izvješću stoji: „Britanske dozvole više nisu atraktivne za privlačenje investicija u istraživanje i proizvodnju“. Glavni argument za gospodarsku održivost nezavisne Škotske je nafta, koja bi prema najavi lokalne vlade, dodatno potekla kad bi se spustili porezi i omogućili povoljniji uvjeti za poslovanje naftaša.

Oonagh Werngren pokazuje kartu s nepreglednim naftnim nalazištima (FOTO: Lupiga.Com)

No, na referendumu je 55 posto građana odbilo nezavisnost. Student fizike 17-godišnji Liam Veats razočaran je takvim ishodom.

„Mogli smo biti poput Norveške“, smatra.

Proizvođači nafte lani su u proračun Ujedinjenog Kraljevstva uplatili porez težak 6,5 milijardi funti, a povezane kompanije još pet milijardi.

FERRAGOSTO O KOJEM SE NE GOVORI: Dok se u Italiji lome koplja, u Hrvatskoj mirno čekamo dizanje naftnih platformi po Jadranu

Većina tog novca, smatra škotski premijer Alex Salmond, dolazi od škotske nafte. On je prije tridesetak godina radio u Royal Bank of Scotland kao ekonomist za naftu. Po uzoru na Norvešku namjeravao je osnovati naftni fond u kojem bi se nalazio novac raspoloživ za krizna vremena.

Područja označena žutim su mjesta istraživanja (FOTO: Lupiga.Com)

Koliko se doista nafte nalazi u škotskim vodama teško je procijeniti budući je arbitraža oko granice trebala uslijediti tek u slučaju raspada Britanije. No, naftni novac s mora zapljuskuje Aberdeen. Svaki mjesec preko 11.000 radnika protutnji njegovom lukom, čineći ga glavnom bazom za slanje ljudi i opreme na britanske platforme. Oko 85 posto naftaša vezanih za rad na Sjevernom moru odsjeda ondje čekajući prebacivanje brodovima ili helikopterima.

„U gradu gotovo da nema slobodnog mjesta za spavanje“, kaže Keith Wright, zaposlenik malog informacijskog centra na uglu glavne ulice. U hotelu Ibis, u blizini luke, noćenje košta 189 eura, četiri puta više nego u drugim gradovima gdje posluje taj lanac hotela.

„Nemamo niti jedno slobodno mjesto. Potrebno ga je rezervirati danima unaprijed“, napominje recepcionar.

Cijena spavanja sitnica - 189 eura, cijena nekretnina još sitnija (FOTO: Lupiga.Com)

Velika potražnja lansirala je u nebo vrijednost nekretnina. Prosječna cijena kuće je 120 posto viša u odnosu na cijenu od prije deset godina, kažu u agenciji za nekretnine Rettie & Co.

„Cijene rastu brže nego u Londonu. Aberdeen je grad s najvećim rastom u Ujedinjenom kraljevstvu“, ističu u toj agenciji. Unatoč podatku o padu proizvodnje na moru vrijednost nekretnina na kopnu nastavlja rasti. Lani su cijene skočile pet posto, dajući jasan signal da je nafta i dalje atraktivna.

„Istina je da nas brine pad proizvodnje, no kompanije su spremne povećati investicije ukoliko se promjeni porezni režim“, kaže Werngren iz Oil & Gasa. Ulaganja bi zasigurno pogurala i viša cijena barela.

Od nafte u Škotskoj direktno živi 220.000 ljudi (FOTO: Lupiga.Com)

Južnije, na londonskoj burzi, trgovci su lani u prosjeku tražili 109 dolara za barel nafte tipa Brent. Takva nafta iz Sjevernog mora u četvrtak je koštala 83,73 dolara. Prolaznici u Aberdeenu ne vide tu sirovu naftu. Ona podmorskim naftovodima dolazi na kopno ili ju tankeri izravno s platformi odvoze u rafinerije.

„Ovdje zato primamo tankere za prijevoz naftnih derivata s juga zemlje“, kaže glasnogovornica luke Chris Bain.

U Škotskoj, zemlji s 5,3 milijuna stanovnika od nafte direktno živi 220.000 ljudi. Kada se uključe njihove obitelji ovisnost dodatno raste. U Aberdeenu je teško naći nekoga kome nafta ne miriše. Liamu Veatsu četiri člana obitelji rade u tom sektoru, od sestre zaposlene u računovodstvu naftne kompanije do bratića smještenog na platformi na moru nasuprot Aberdeena.

British Petroleum čak je zaprijetio otpuštanjima u slučaju nezavisnosti (FOTO: Lupiga.Com)

„O nafti ovisi čitav grad“, naglašava Veats. Većina polja nalazi se istočno od obale uz morsku granicu s Norveškom. Pa ipak, 59 posto stanovnika Aberdeena izjasnilo se protiv nezavisnosti. Među njima i nezavisna zastupnica u gradskoj skupštini Marie Boulton.

„Nije samo pitanje koliko nafte imamo nego i kako ćemo ju vaditi. Odu li britanske kompanije ostat ćemo bez tehnologije“, napominje. Ona je koalicijski partner prounionističkih Laburista koji drže 17 od 43 mjesta u skupštini. Uvjerena je da bi nezavisnost izazvala metež pa je pitanje tko bi u situaciji nestabilnosti tražio naftu.

Werngren iz Oil & Gasa kaže: “Kompanije su pozorno pratile referendum, zanimajući se u kakvim će uvjetima raditi u budućnosti. Zbog referenduma, a niti zbog pada proizvodnje nije bilo naznaka značajnijeg odlaska”.

Predstavnici kompanija, među kojima i najveći proizvođač američki Exxon, za dva tjedna imaju sastanak s vladom. British Petroleum čak je zaprijetio otpuštanjima u slučaju nezavisnosti, a Jim Sillars, član SNP-a, odgovorio je upravi uoči referenduma: „U nezavisnoj Škotskoj naučit će što je to nacionalizacija, kao što je naučio u drugim zemljama koje nisu bile blage kao mi“.

Na koncu je 59 posto građana Aberdeena glasalo protiv nezavisnosti. Ally McEwan (na fotografiji) poručuje: „Valovi sa Sjevernog mora nastavit će lupati na vrata nezavisnosti“ (FOTO: Lupiga.Com)

Zagovornici samostalne države morat će čekati neku drugu priliku. Sada moraju prihvatiti novi, puno blaži stupanj autonomije izboren glasom “Ne”. Škotska bi u svibnju trebala dobiti dodatnu slobodu u određivanju poreza i javne potrošnje, obećanu u zamjenu za odustajanje od nezavisnosti. Britanske najveće stranke – Konzervativci, Laburisti i Liberalni Demokrati – u siječnju će imati gotov nacrt novog zakona kojeg bi britanska vlada trebala potvrditi četiri mjeseca kasnije nakon parlamentarnih izbora. Naftaše itekako zanima kako će se to odraziti na njihovo poslovanje. Škotska vlada želi spustiti porez na dobit sa britanskih 20 na približno 12,5 posto koliko ima Irska.

U moru između Irske i Škotske nema nafte, barem su tako pokazala stara istraživanja. No škotski nacionalisti tvrde da se ondje ne smije tražiti nafta jer su u zapadnim vodama, nasuprot Glasgowa, smještene britanske nuklearne podmornice. Jedan od argumenata za nezavisnost bio je micanje nuklearnog oružja iz Škotske.

Svaki dan, dok su aktivisti “Da” kampanje kucali na vrata neodlučnih birača s mora je izlazilo oko 1,43 milijuna barela nafte. Unatoč padu u odnosu na prošlu godinu mađarski MOL, suvlasnik INA-e, pozicionirao se u vodama 160 kilometara od Aberdeena. Na polju Catcher, s kojeg bi prva nafta mogla poteći za tri godine, MOL drži 20 postotni udio u projektu u kojem sudjeluju većinski Premier Oil (50 posto) i Cairn Energy (30).

Novac od nafte gradskim vlastima pomaže u održavanju velebnih kipova, kakvih u Abeerdeenu ne manjka (FOTO: Lupiga.Com)

„Ta regija ima rastuću važnost u strategiji MOL-a“, napomenula je u lipnju kompanija na svojoj internetskoj stranici. MOL je tako među 150 kompanija s licencama za istraživanje u Britaniji. Na ulicama Aberdeena, međutim, nisu svi tako optimistični prema količini nafte u moru.

Glasom punim nesigurnosti David Anderson, zaštitar u gradskoj skupštini, kaže: „Više ne znam što bih mislio. Političari nam govore različite stvari“. Ispred gradske skupštine, velike neoklasične građevine, spomenik je Robertu Bruceu, škotskom kralju iz 14. stoljeća. Novac od nafte gradskim vlastima pomaže u održavanju velebnih kipova.

„Procjenjujemo da bi nafta u Sjevernom moru mogla presušiti između 2030. i 2040. godine“, stoji u izvješću Oil & Gasa. Alexu Salmondu žurilo se zato proglasiti nezavisnost. Pa ipak, u Aberdeenu ne misle da će s odlaskom nafte nestati njihovo blagostanje.

„Cilj nam je postati svjetsko sjedište za naftnu ekspertizu“, kaže zastupnica Boulton. Na Sveučilištu u Aberdeenu sve je viče stranih studenata koji uče o geologiji, rudarstvu, naftnoj tehnologiji i naftnom sektoru.

„Imamo veliko iskustvo u off-shore projektima koje namjeravamo izvoziti diljem svijeta“, napominje Werngren iz Oil & Gasa. U vijugavoj uličici koja uzbrdo vodi od luke do centra nalazi se pomorski muzej. Na drugom katu povijest je lokalne naftne industrije.

David Anderson, zaštitar u gradskoj skupštini: „Više ne znam što bih mislio. Političari nam govore različite stvari“ (FOTO: Lupiga.Com)

„O ne, nećemo mi tako skoro postati uspomena“, smije se Werngren. Mladi u Aberdeenu, gradu s 210.000 stanovnika, još su optimističniji.

„Kada nestane nafte imat ćemo obnovljive izvore energije. Nama su uzor Norveška i Švedska“, ističe student fizike Ally McEwan. On je zaokružio “Da” za nezavisnost na referendumu.

„Ovdje još uvijek ima dovoljno nafte da postanemo bolje, socijalno osjetljivije društvo“, podijelit će s nama svoje mišljenje. I vlada u Londonu svjesna je da mora potaknuti ulaganja u nova polja.

„Kompanije se moraju fokusirati na maksimalno iskorištavanje nalazišta, a ne samo na individualne komercijalne ciljeve“, jedan je od ključnih problema naveden u izvješću iz veljače. Naftaši, pak, od države traže porezne poticaje. U fokusu i jednih drugih trenutačno su Šetlandski otoci, arhipelag sjeverno od škotske obale. Ondje se možda kriju značajne zalihe.

„Pred nama je borba za svaki pedalj“, napominje Werngren dok se u luci ispod ureda dva broda gube u magli, napuštajući pristanište.

„Škotska nafta kao argument za nezavisnost logična je“, kaže uz napomenu da mora zadržati neutralnu poziciju.

Dok crni dim suklja iz brodskih dimnjaka, a glasni huk motora  nastavlja pokretati Aberdeen, industrijsko srce Škotske, student Ally McEwan poručuje: „Na nafti smo doplovili na prag nezavisnosti. Valovi sa Sjevernog mora nastavit će lupati na njena vrata“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com