Okupili su se kako bi pokušali utjecati na zagrebačke čelnike da unaprijede biciklističku infrastrukturu hrvatske metropole, a da njihov mladenački entuzijazam donosi rezultate pokazuje i najnoviji međunarodni projekt koji je podržan i na nacionalnoj razini. 

Udruga "Sindikat biciklista" jedan je od dva hrvatska partnera na projektu "Danube cycling" kojim se želi unaprijediti domaću biciklističku infrastrukturu i podijeliti iskustva sa zemljama koje se nalaze u sličnoj poziciji kao Hrvatska - Srbijom, Rumunjskom i Bugarskom. Naime, prema klasifikaciji Europske biciklističke federacije (ECF), Hrvatska spada u treću kategoriju zemalja, onih s najlošijom infrastrukturom, zbog čega pati razvoj jedne od najpropulzivnijih grana turističkog sektora Europe. 

Gotovo 2,5 milijuna Nijemaca svoj godišnji odmor provodi na biciklima, a godišnji prihod od cikloturizma, kojeg osobito upražnjavaju mladi ljudi, na europskoj razini iznosi čak 44 milijarde eura. Švicarska od turista na biciklima sada zarađuje više nego od skijanja, a prosječni cikloturist u zapadnoeuropskim zemljama troši od 50 do 70 eura dnevno. Stoga cikloturizam u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ima posebno mjesto. 

„Europske velorute su jako bitna stvar, bar za cikloturizam. Donosi nam zaradu na lokalnoj razini od turizma u cijeloj Hrvatskoj“, kaže Marko Stančec iz "Sindikata biciklista" kojeg smo zatekli na radionici u Ministarstvu turizma gdje su srpski, bugarski i rumunjski kolege podijelili svoja iskustva s hrvatskim.

Osim unaprjeđivanja veloruta, što bi bila inačica biciklističkih europskih autocesta, kojih kroz Europu ima 13, cilj je i osnivanje Nacionalnog euro velocentra, koji bi koordinirao rad na infrastrukturi s ostalim europskim zemljama. Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja ga nema.

Da mladenački entuzijazam "Sindikata biciklista" donosi rezultate pokazuje i najnoviji međunarodni projekt koji je podržan i na nacionalnoj razini (FOTO: Lupiga.Com)

„Mi sada kao udruga, uz partnersku udrugu 'Ruralni tandem', imamo potporu Ministarstva turizma i Ministarstva prometa da konkretiziramo ideju koja postoji zadnje dvije-tri godine, ali jednostavno se nije osnovao taj cikloturistički centar, što zbog financija, što zbog organizacije“, dodaje Stančec.

Sredstva za osnivanje Velocentra planiraju se povući iz europskih fondova, a hrvatski predstavnici nadaju se kako bi uz potporu ministarstva tijekom iduće godine moglo doći do njegovog osnivanja. Kako je naglasio Jesus Freire iz ECF-a, Hrvatska ima golem potencijal koji leži neiskorišten. Kroz hrvatsku prolaze tri europske velorute - ona koja povezuje Atlantik i Crno more, zatim Mediteranska ruta uz Jadran te "Iron curtain trail" uz Dravu. 

„Najlošija ruta je ona uz more, pogotovo zbog gustog prometa ljeti te uskih cesta. Najveća mana nam je da Hrvatska ima izuzetno malo uređenih biciklističkih staza, mi takvih staza gotovo da i nemamo“, objašnjava Zoran Klarić iz Instituta za turizam, gdje je izrađen akcijski plan razvoja cikloturizma u Hrvatskoj. Tijekom izrade akcijskog plana organizirana je i biciklistička utrka "Tour of Croatia", koja je pobudila veliko zanimanje za Hrvatsku. 

Upravo zbog projekta "Danube cycling" djelovanje "Sindikata biciklista" širi se i na istok Hrvatske, a iz dosta gradova diljem države zovu ih na konzultacije. Od udruge mladih ljudi koja je u početku samo željela bolje biciklističke staze u Zagrebu, danas su narasli na dvije tisuće članova, dvadesetak aktivnih volontera, a kroz europske projekte zaposlili su i troje ljudi.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".