POZIV NA DRUŽENJE

Ljetne vožnje su gotove, ali to ne mora biti kraj bicikliranju za ovu godinu

ritn by: T.M. | 27.10.2023.
POZIV NA DRUŽENJE: Ljetne vožnje su gotove, ali to ne mora biti kraj bicikliranju za ovu godinu
"Do 1949. godine, oko 55 posto građana Kopenhagena vozilo je bicikle. Do 1969. godine, taj je broj pao na oko 20 posto jer su ceste konstanto proširivane kako bi primile sve veći broj automobila. Najgore od svega jest što su prakse koje prometni inženjeri koriste danas gotovo identične onima koje su se koristile tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća", tvrdi Colville-Andersen pitajući se kako bi se osjećali kada bi se, recimo, i medicina danas služila metodama i saznanjima iz tog doba. Kako bi i Zagreb barem malo više nalikovao Kopenhagenu ili Amsterdamu, dođite ovoga petka na ugao Preradovićeve i Masarykove te se sa prijateljima na dva kotača uputite na kratku rutu centrom koja će završiti na Trgu hrvatskih velikana gdje je predviđeno druženje.

Slabo organiziran gradski prijevoz, gužve od zore do sumraka, vjetar što raznosi otpatke i vrane koje mu u tome pomažu ... Ceste zakrčene, na sve to malo nervoze uz pokoji pljusak jesenje kiše i eto prometnog kolapsa. Ništa za to, Sindikat biciklista podsjeća vas da se u vrevi velegrada prije i lakše stiže na dva kotača, jer bicikl je jednostavan, brz i jeftin način za kretanje u modernom gradu, a pri tom i ekološki potpuno prihvatljiv. Stoga vas biciklisti ovoga petka pozivaju na susret. Možete im se pridružiti u 18 sati na uglu Preradovićeve i Masarykove odakle vas vode u jesensko bicikliranje pod nazivom „Noćna vožnja sa Sindikatom biciklista“

Ovom akcijom Sindikat biciklista želi skrenuti pozornost na to kako gradske gužve te ljepši i čišći grad nije samo povlastica ljetnih mjeseci već se na dva kotača može i za hladnijeg i nepovoljnijeg vremena, tijekom jeseni i zime

"Izazovi dnevnih migracija stanovništva u gradovima sve su veći, poboljšanje mreže javnog gradskog prometa je nužno, ali i iziskuje puno vremena i novca što se nekim jedinicama lokalne samouprave i javnosti čini kao nepremostiv problem. To nas nikako ne smije obeshrabriti: već sama adaptacija i širenje postojeće biciklističke infrastrukture je mali korak, ali i najbezbolniji način svladavanja problema prometnih gužvi, buke i zagađenja. Problem je to koji posebno muči Grad Zagreb i okolicu, u kojem svakodnevni zastoji i gužve postaju pravilo, a ne iznimka", poručuje predsjednik Sindikata biciklista Janko Večerina dodajući kako će ove godine poseban naglasak biti na prometnoj sigurnosti u jesensko-zimskim uvjetima. Kad je vidljivost smanjena, poručuje Večerina, iznimno je važno zbog sebe, ali i drugih sudionika u prometu, imati upaljeno prednje bijelo i stražnje crveno svjetlo.

Bicikliranje
Ljetne vožnje su gotove, ali to ne mora biti kraj bicikliranju za ovu godinu (FOTO: Pixabay)

Vožnju Sindikat biciklista organizira u suradnji s inicijativom Noćna vožnja biciklima, koja u svojim redovnim vožnjama, svakog zadnjeg vikenda u mjesecu, promovira korištenje svjetala i poštivanje prometnih propisa u gradskoj vožnji.

Otkad je čovjek posadio vrt i smjestio se na jednom mjestu, dakle pred kakvih sedam tisuća godina, živimo u gradovima. "Gradske ulice su najdemokratičniji prostori u ljudskoj povijesti. Sve smo radili na ulicama. Tamo smo kupovali, prodavali, ogovarali, pričali o politici ... Djeca su nam se igrala na ulicama i one su proširenje naših domova. Urbani razvoj bio je organski i temeljen na potrebama ljudi koji su koristili ulice", tvrdi autor knjige "Kopenhagenizacija" Mikael Colville-Andersen.

Tako je to bilo dok automobilska industrija nije prodrla u sve pore naših života pa ne čudi da su pod njenim utjecajem pali i urbanistički zavodi. 

"Do 1949. godine, oko 55 posto građana Kopenhagena vozilo je bicikle. Do 1969. godine, taj je broj pao na oko 20 posto jer su ceste konstanto proširivane kako bi primile sve veći broj automobila. Najgore od svega jest što su prakse koje prometni inženjeri koriste danas gotovo identične onima koje su se koristile tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća", tvrdi Colville-Andersen pitajući se kako bi se osjećali kada bi se, recimo, i medicina danas služila metodama i saznanjima iz tog doba.

Kritična masa
Jedna od zapaženijih kritičnih masa održanih prošlih godina (FOTO: Facebook/Sindikat biciklista)

Sličan „mindset“ javnosti traje i dan danas u Zagrebu gdje se još uvijek nedovoljno ulaže u biciklističku infrastrukturu, dok građani raspravljaju o proširenju prometnica za automobile. O tome su nam ranije ove godine govorili i u Sindikatu biciklista.

„Zagreb je obzirom na dobre uvjete koje ima kao ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica, mogao i trebao do sada napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama“, smatraju u Sindikatu biciklista, upozoravajući na niz problema kao što su prekidanje kontinuiteta biciklističkih staza, više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije te brojne semafore s metodom „najavnih tipkala“ koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila.

Brojne studije pokazuju kako poboljšanje uvjeta za bicikliranje potencijalno donosi višestruke koristi gradovima i njihovim građanima. 

"To je uistinu unikatan aspekt bicikliranja u gradu. Ono ima potencijal da istovremeno doprinosi borbi protiv mnogih izazova kojima su gradovi izloženi, bez obzira radi li se o zdravstvenim, klimatskim, ekonomskim ili problemima s kvalitetom zraka. Biciklom se možemo efikasno boriti protiv svih", govori Meredith Glaser, ravnateljica Instituta za bicikliranje u gradovima, smještenog u Amsterdamu gdje je postotak biciklista u prometu izuzetno visok.

Stoga, kako bi i Zagreb barem malo više nalikovao Amsterdamu ili Kopenhagenu, dođite ovoga petka na ugao Preradovićeve i Masarykove te se sa prijateljima na dva kotača uputite na kratku rutu centrom koja će završiti na Trgu hrvatskih velikana gdje je predviđeno druženje

Zakazano okupljanje počinje od 17:30 sati, na mjestu nove pješačke zone u Zagrebu, koja je zbog oslikanog pločnika izazvala brojne reakcije javnosti u posljednje vrijeme. Na lokaciju okupljanja osvrnuli su se i iz Sindikata biciklista iz kojeg su još odavno predlagali da se taj dio Masarykove ulice zatvori za promet automobilima.

„Nažalost, implementacija naših inicijativa se ponekad događa i deset godina kasnije, kao što je to bilo u slučaju ove pješačke zone u Masarykovoj ulici. No, to nas neće obeshrabriti da i dalje uporno zagovaramo pametna rješenja za zdravije, sigurnije i čišće gradove, koja donose brojne benefite našim sugrađanima“, poručuju iz Sindikata biciklista koji od 2011. godine organizira takozvane „kritične mase“, odnosno masovna okupljanja biciklista i vožnje po gradu.

Napominju i svim zainteresiranima kako ova jesenja masovna noćna vožnja nije utrka već se odvija polako i uz privremeno zaustavljanje prometa pod pratnjom policije. Vremenska prognoza za sad govori kako uvjeti neće biti baš najbolji, jer se najavljuje kiša, ali upravo to je možda i bio cilj organizatora u promociji bicikliranja u jesensko-zimskim uvjetima.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

  2. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  3. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije