ATOMSKO DOBA: Zašto samo najveće siledžije imaju nuklearnu bombu?

ATOMSKO DOBA: Zašto samo najveće siledžije imaju nuklearnu bombu?

U knjizi „Tražeći bombu” ("Seeking the Bomb") iz 2022. godine, profesor nuklearne sigurnosti i politologije na Massachusetts Institute of Technology (MIT), Vipin Narang, odgovara na pitanja kako određene zemlje dolaze do nuklearnog naoružanja. „O nuklearnoj proliferaciji često razmišljamo kao o stiliziranom 'Projektu Manhattan', ali SAD i Sovjetski Savez zapravo su jedine zemlje koje su na taj način došle do nuklearne bombe. Ostale nuklearne sile su to napravile drugačije”, navodi Narang. Premda tek devet država trenutno ima nuklearne kapacitete, tijekom godina, barem još 29 ih je pokušalo doći do naoružanja za masovno uništenje. Narang analizira načine i strategije koje su tragači za bombom koristili te ih razvrstava u nekoliko kategorija. Obzirom da razvoj nuklearnog oružja često nije u interesu niti saveznika, najveći broj zemalja stoga do nuklearnog oružja pokušava doći krijući to.
KATAKLIZMA URBANIZMA: Grad Split protiv Splita 3

KATAKLIZMA URBANIZMA: Grad Split protiv Splita 3

Split 3 je dio grada podignut sedamdesetih godina prošlog stoljeća za 40.000 do 50.000 stanovnika, velikih socijalnih ambicija. Uvjetno rečeno, modernistički grad u gradu. Značaj mu je široj javnosti predstavila televizijska serija „Betonski spavači“. U epizodi "Split između plana i kaosa", elaboriran je kao "najcjelovitija realizacija urbanističko-arhitektonske kulture u Hrvatskoj", na temelju urbanističkog rješenja "koje će se pokazati kao jedan od najbolje zamišljenih koncepata novih naselja na svjetskoj razini". Izgrađeno je 14.000 novih stanova. Nije sve, doduše, izvedeno kako je planirano. "Bitan dio novog dijela Splita nije ostvaren. Split 3 ostaje bez zamišljenog novog središta, koje je trebalo osigurati prostor za društveni život, kulturu i sport", sumira se. O aktualnoj buni stanara Trstenika, s pokrenutom peticijom i održanom javnom tribinom, izvijestila je Slobodna Dalmacija. Boje se, naime, "Kaufland scenarija".
VRUĆINA U GRADU: Stari zdenci - nova borba

VRUĆINA U GRADU: Stari zdenci - nova borba

Prema posljednjim podacima dostupnim na Karti javnih zdenaca, koja je upravo prošlog tjedna modernizirana te je već danas brža i preglednija, u Zagrebu je 180 aktivnih javnih zdenaca. Samo dan ranije, Grad Zagreb se pohvalio činjenicom kako građani mogu potražiti „osvježenje na 172 lokacije diljem grada”. Obzirom da je brojka u kratkom vremenu neobično narasla, od grada smo tražili odgovor na pitanje koliko zapravo postoji javnih zdenaca u Zagrebu, ali ga nismo dobili. Gradska uprava tako s pravom primjećuje kako „u vrijeme velikih vrućina javni zdenci nude važno osvježenje i okrepu” te donosi ispravnu odluku da građanima poveća dostupnost pitke vode. Od tada je Grad, čini se, postavio 14 zdenaca, a do isteka obećanja čekamo još tri nove pumpe. A može li Zagreb, pored ovoga, osigurati dodatnu dostupnost pitke vode na javnim površinama, kako je to uobičajeno u velikim gradovima zapadne Europe? Pravo je pitanje - što se čeka?
KAMEROM PROTIV ZABORAVA: Radu Jude i filmska anatomija nacionalnih mitova

KAMEROM PROTIV ZABORAVA: Radu Jude i filmska anatomija nacionalnih mitova

Humor ne može da bude trajni lek za socijalne bolesti i društvenu patologiju, kao da poručuje Radu Jude. Humor primarno može da služi samo kao određena vrsta laksativa, poput persiflaže, ili groteskne mimike, dodatne iščašenosti kojom se podražava predmet koji se ujedno čini odbojnim, predmet koji postaje, baš zbog sopstvenog viška samouverenosti i gordosti, idealni popularni, populistički subjekt degradirajuće savremenosti. Noseća investicija, zasnovana na parazitirajućim dominirajućim manirima i obrascima moći. Lažne istorijske i umetničke analogije, pseudo-erudicija i etikecija u službi odbrane vladavine krupnog kapitala, sve su to izdajstva kritičkog, prosvetiteljskog uma, koje Radu Jude ne može da oprosti ni prećuti onim mejnstrim režiserima koji su prihvatili komfor lenjosti i sofističkih insinuacija, usled sopstvenog dogmatskog dremeža.
„GRAĐANIN MATIJANIĆ“: Paković je učinio najviše što teatar može – smrt je preoblikovao u smisao

„GRAĐANIN MATIJANIĆ“: Paković je učinio najviše što teatar može – smrt je preoblikovao u smisao

Narogušeni prikazi što su ih dan nakon premijere autorskog projekta “Građanin Matijanić” redatelja Zlatka Pakovića objavila dva splitska portala ponajbolje svjedoče da je jedan od najutjecajnijih kazališnih autora na južnoslavenskom prostoru postigao uspjeh. Kratki prikaz Josipa Grčića na portalu Dalmacijanews – “cijela je predstava”, kaže, “bila koncipirana kao borba, gnjev, mržnja prema svemu hrvatskom” – i komična trakavica Magdalene Mrčele na portalu Dalmacija danas – koja je vidjela “groteskni obračun s nekakvom mitskom za-sve-krivom-Hrvatskom” – provincijski su izraz ciničnog i polupismenog vremena u kojemu su apstrakcije i mitovi odavna već važniji od ljudi, i u kojemu, poput „Male Floramye” u logoru smrti, sve glasnije buči monstruozna sentenca poludjelog Trumpova tajkuna prema kojoj je “empatija najveća bolest zapadne civilizacije”.
VESELJE ZA SVE: Adam Curtis ima novi dokumentarac

VESELJE ZA SVE: Adam Curtis ima novi dokumentarac

Proslavljeni BBC-jev dokumentarist Adam Curtis prošlog je tjedna predstavio svoj 35. po redu dokumentarni film kojim, u karakterističnoj maniri, otkriva promjene što su kroz posljednja četiri desetljeća nastale udruživanjem ekstremnog bogatstva i hiperindividualizma u britanskom društvu. Prva od pet epizoda dokumentarne serije „Shifty” dostupna je od 14. lipnja na BBC iPlayeru dok se ostale dodaju svake subote. U najnovijoj seriji Adam Curtis objašnjava kompleksne društvene mijene, ovoga puta se baveći raspadom temeljnih struktura demokracije kao što je zajednička realnost. Političke elite, čini se, izgubile su kontrolu nad društvenim događanjima, a nepovjerenje prema institucijama raste. „Shifty“ pak objašnjava na koji način se svijet u posljednjih 40 godina pretvorio u nepredvidivu spiralu kaosa zbog koje se čini kao da političari i mediji žive u nekoj drugoj stvarnosti.
ZELENA TRANZICIJA: Moglo bi kad bismo htjeli

ZELENA TRANZICIJA: Moglo bi kad bismo htjeli

Dugoročno, prelazak na obnovljive izvore energije bio bi ne samo povoljan za okoliš već i isplativiji od ovisnosti o fosilnim gorivima. Omogućio bi i goleme uštede na svjetskoj razini. Međutim, za pozitivan rezultat zelene tranzicije, prije svega će biti odgovorni saborski zastupnici. Prema stručnjacima s FSB-a koji su za Greenpeace izradili studiju o zelenoj tranziciji, brža integracija solarnih elektrana mogla bi se osigurati „ako bi one bile integrirane u zgrade ili izgrađene objekte u gradovima i naseljima”. Ovakva razina integracije ne znači samo 'podešavanje' Zakona o gradnji već zahtijeva i koordinirane promjene u svrhu zajedničkog cilja. Promjene načina na koji funkcionira društvo. Praktično, od parlamentarnih zastupnika koji decenijama propagiraju individualizam tražimo iskorak ka učinkovitoj kolektivnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
MILE U MAŠINI: Saslušanje u Močvari

MILE U MAŠINI: Saslušanje u Močvari

Na internetu je već predstavljen novi hit inspiriran stvarnim događajima koje je Mile Kekin proživio u društvu mafijaša, nogometaša, policajaca, istražitelja, sudaca i kojekakvih drugih likova. „Ilica i marica - hajka za odrasle” muzički je komentar dokumentarnog karaktera nastao pod, do sada, neviđenim okolnostima. Nakon što su ga preslušali pankeri, tinejdžeri, mejnstrim, a potom i policija, sasvim je logično kako Mile Kekin najavljuje i javno saslušanje. Na koncertu koji je zakazao za 26. lipnja u Močvari provest će nas kroz sve faze svoje karijere. Zapravo, nije riječ samo o koncertu, već „činu prkosa i pozivu na buđenje” na kojem ćemo prvi puta moći čuti i novu pjesmu uživo. Usred kampanje za lokalne izbore u Zagrebu, Kekin je u travnju uhićen i, poput lovine, u lisicama dovođen pred kamere. Nakon što ga je politička elita uživo išamarala, očito se na scenu vraća uz dodatni motiv i inspiraciju.
ŽIVOTNA PRAŠINA: Nadam se da se onih vremena sjeća i Jadranka Matković.

ŽIVOTNA PRAŠINA: Nadam se da se onih vremena sjeća i Jadranka Matković.

Nakon dva tjedna od redovnog emitiranja odgledao sam televizijsku emisiju 'Nedjeljom u dva' u kojoj se kao sudionica pojavila glumica Jadranka Matković u dobi od 74 godine. Emisija je započela blokom o domovima za umirovljenike. Gotovo pa nudeći mjesta koja ne postoje budućim korisnicima. Treba doći živjeti u dom, kažu, što ranije da bi se izbjegao stres. A ja sam siguran da većina ljudi želi nastaviti život u svojim domovima, uz pomoć koju bi im socijalne službe trebale pružiti. Da Jadranka živi u nekoj normalnoj zemlji ne bi se morala pravdati pred novinarima što nema djecu, dok druga korisnica doma u ovoj emisiji govori da je svoj stan prepustila djeci. A tko je zapravo Jadranka Matković? Ne bih ovdje pisao o filmografiji, kazalištu i serijama koje su nas uveseljavale. Jadranka dolazi iz svijeta kulture. Svi zagrebački knjižari i antikvari iz minulih dana sjetit će se Jadranke.
ANALIZA IZBORA: Zagrebački eksperiment s Možemo! šansa je za Hrvatsku

ANALIZA IZBORA: Zagrebački eksperiment s Možemo! šansa je za Hrvatsku

Ako Tomašević pokaže da se može jednim ogromnim sustavom uspješno upravljati bez klijentelizama i korupcije kojoj su sklone naše velike stranke, možda konačno građani progledaju i shvate da postoje pristojne alternative. Recimo one koje su u stanju artikulirati i poruke poput Tomaševićeve da se nakon dva mandata planira povući, jer ispravno smatra da je prvi mandat morao biti potrošen na saniranje višedesetljetnog nereda koji mu je ostavio najkorumpiraniji političar s ove strane Rio Brava, a da bi drugi trebao biti razvojni. U trećem bi svakome počelo svašta padati napamet, pa je vrijeme da se ode. Za takvo razmišljanje sposoban je samo onaj tko vlast ne doživljava kao prostor za stjecanje osobne dobiti. Alternativa koju su u Rijeci građani izabrali umjesto klijentelizma dugovladajućih ima ime Iva i dolazi iz jedne sasvim druge političke priče. Rijeka nije sazrela za onu promjenu koju živi Zagreb te u Rijeci stvari ipak drugačije stoje, iako su neki momenti vrlo slični.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije