Buntovni dekan Vlatko Previšić pokazuje da je unatoč svojoj dozrelosti za mirovinu itekako živahan i spreman na borbu, premda uz poneki posrtaj na polju razložnosti. Tako nakon više od tjedan dana uskraćivanja odgovora medijima na upite, u demantiju koji je objavio na stranicama Filozofskog fakulteta, iznosi interesantne teze u testu nazvanom "Demanti dekana Filozofskog fakulteta". Prva od tih teza je da je protiv njega pokrenuta nesmiljena medijska kampanja, što bi značilo da mediji koji izvještavaju o odluci da se iz Fakultetskog vijeća izbace studenti, kako ne bi sudjelovali na sjednici koja je prekinuta uoči izglasavanja o njegovoj smjeni, nisu dali priliku dekanu da se očituje o svom potezu. Iz višekratnog iskustva potpisane novinarke ovo je prva neistina koju iznosi dekan. U nastavku možete pročitati njegov demantij u kurzivu, garniran odgovorima na njegove tvrdnje u normalnom fontu.

Demanti dekana Filozofskog fakulteta

Nakon što je 13. rujna 2016. Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno donio Odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću te o provođenju novih izbora pokrenuta je medijska kampanja s očiglednim ciljem da se lažnim prikazivanjem stvarnog stanja pobudi studentski bunt i potaknu neredi na Fakultetu i na Sveučilištu. U sklopu kampanje iznesene su brojne objede, uvrede prijetnje, neistine pa i posve bizarne tvrdnje kako bi se njihovim upornim ponavljanjem i širokim plasiranjem dovoljko 'ugrijala' atmosfera za izazivanje studentskih prosvjeda. Ovaj demanti odgovorit će tek na manji dio objeda i neistina koje se papagajski ponavljaju u kampanji, što će radi ekonomičnosti biti izloženo u formi natuknica.

 Angažiranje zaštitarske službe

- Nije istina da je angažiranje zaštitarske službe neviđena praksa na Sveučilištu: zaštitari već godinama uz fakultetske portire osiguravaju brojne fakultete na Sveučilištu, ali i druge akademske institucije. Redovito se angažiraju kada se oko neke institucije stvori atmosfera medijskog linča i ometanja normalnog rada. Raznovrsni oblici izvaninstitucionalnog djelovanja koje uključuje i primjene raznih oblika destrukcije i nasilja dovode čelnika ustanove odgovornog za održavanje reda u situaciju da se mora pobrinuti kako bi nastavnici, studenti i fakultetske službe mogli obavljati svoje svakodnevne zadaće. Pritisci i prijetnje npr. blokadom i drugim načinima ometanja rada fakulteta nisu dio akademskog reda niti su zakoniti, o čemu svaki čelnik ustanove mora voditi računa.

Zaštitari su, kako je poznato, do sada intervenirali na način da nisu dozvoljavali ulaz novinarima, a studentima nisu pustili unošenje transparenata na fakultet. Osim toga su pokidali plakate s pozivom na plenum studenata. Što je od navedenog bio čin destrukcije, nasilja ili sprječavanja normalnog rada Fakulteta, ostavljamo na prosudbu čitateljstvu.

- Nisu točne tvrdnje koje se povlače po medijima da zaštitari onemogućuju snimanje i fotografiranje unutar zgrade Fakulteta. Upućeni i informirani novinari znaju da je ulazak i snimanje u prostorima akademske institucije koju štiti načelo sveučilišne autonomije moguć jedino uz odobrenje čelnika institucije. Netočno je i krajnje tendenciozno tvrditi da su zaštitari onemogućili ulazak u zgradu novinarima, onima koji su tražili i dobili spomenuto odobrenje.

Ovaj dio priopćenja provjerili smo s Mirelom Bačić, koja je u ponedjeljak 19. rujna izvještavala ispred Filozofskog fakulteta za N1 televiziju.

"Nismo se smjeli približiti vratima. Zaštitari nam to nisu dozvoljavali, ni kamerama niti novinarima koji su na sebi nosili oznake 'press', poput mene koja sam oko vrata nosila 'presicu' N1. Ali to nije novost. Ni u lipnju, kada smo snimali aferu oko Katoličkog bogoslovnog fakulteta (kojeg dekan ovdje ne spominje, iako su studenti u počecima ovog spora reagirali upravo na nametanje ugovora s tim fakultetom, op.a.) nam nije dozvoljeno ući u zgradu, ali nas je tada potjerao portir, jer nije bilo zaštitara. Dozvolu sam, naravno, zatražila od dekana. U ponedjeljak mi je, konkretno, odgovorila njegova tajnica putem maila, kojim mi je poručila da ne smije dopustiti snimanje na fakultetu, a pritom je odbila i moju zamolbu snimanja dekanove izjave, čiju sam reakciju tražila", navela je Bačić za Lupigu.

- Kao najveći apsurd pojavljuje se ovih dana na pojedinim društvenim mrežama tobožnja skrb za angažirane djelatnike zaštitarske tvrtke, kojima se nasilnim putem nastoji ustaditi 'klasna svijest' i koje se profesionalno želi omalovažiti te ljudski poniziti pompoznim dijeljenjem čokoladica, gableca i sindikalnih pristupnica.

Korištenje izraza "nasilnim putem" u kontekstu dodavanja komada papira u ruke (pristupnicâ sindikatu) zaštitarima također govori o povišenju emotivnog tonusa dekana i izostanku ljudskih i pravnih argumenata protiv ukazivanja na teški položaj zaštitara, pogotovo uzme li se u obzir nastavak njegove misli koji se odnosi na "usađivanje 'klasne svijesti'". Izražavanje solidarnosti sa jednom krajnje potplaćenom i izrabljivanom skupinom u društvu za dekana je, dakle, ponižavanje i omalovažavanje. Pitamo se bi li se s tim složili radnici u trgovini, tekstilu i slično. 

Ovdje se mora primijetiti i da dekan ne daje odgovor na najčešće upućivano pitanje njegovom pretrpanom inboxu, koje glasi: Tko plaća zaštitare?

Mitologija i politika plenuma

- Tzv. plenum nije zakonom, statutom ili drugim akademskim aktima predviđeni oblik organiziranja studenata, nego samozvano izvaninstitucionalno tijelo s kojeg se upućuju političke poruke. Na sveučilištu i fakultetu, u akademskoj zajednici nije dopušteni bilo kakav oblik političkog djelovanja. Dobrom voljom ovog i prošlih dekana plenum je toleriran, ali samo kao potpuno neformalan studentski forum za raspravu o problemima studentske populacije. Plenum se nažalost izrodio u paralelno političko tijelo izvan akademskih okvira koje je svoje političke odluke počelo nametati fakultetskim tijelima preko nelegalno izabranog studentskog zbora.

- Dovoljno je pogledati poruke koje se šalju s plenuma i bit će jasno da je riječ o političkom tijelu u čijem radu ravnopravno sudjeluju i akteri izvan akademske zajednice i koje funkcionira po principima tzv. direktne demokracije kakvu u takvom obliku ne poznaje pravni poredak ove zemlje. Ustav poznaje instrument neposrednog izjašnjavanja i odlučivanja, ali na referendumu i u skladu s jasnom procedurom, a ne putem nekakvog paratijela s proizvoljnim sastavom koje djeluje mimo zakonskih i statutarnih procedura.

Studenti, kao što vidimo, nisu tu da kritički, politički razmišljaju i komuniciraju međusobno, nego da se pokoravaju odlukama dekana, čijom milošću je plenum uopće toleriran. Na ovom mjestu treba podsjetiti da je dekan, ne tako davno, odlučio ne tolerirati jedan vid komunikacije studenata i profesora tako što je odlučio filtrirati mailing listu fakulteta. Ona je dotad bila mjesto rasprave i razmjene informacija, no kako se to zbilo u davnoj prošlosti, prije samo nekoliko mjeseci, kao i odbijanje ugovora FFZG-a i KBF-a, dekan se nema potrebe toga sjećati. Kao ni vlastite odluke donesene valjda istovremeno kada je i pisao ovaj proglas, a o čemu je izvijestio Plenum:

"Danas su studenti dobili obavijest od fakultetskog osoblja da vise ne mogu dobiti ključ prostorije A001, inače prostorije koju koriste studentske udruge za održavanje svojih sastanaka i u kojoj spremaju svoje materijale. Fakultetsko osoblje za to nije dobilo obrazloženje, osim upute da se studenti obrate dekanatu. Dokad će trajati represija nad studentima i njihovim aktivnostima? Dokad će se trpiti dekanova samovolja? Zato svi na plenum u srijedu u 20h!"

Pitanje o prostoriji A001 je također, pogađate, postavljeno dekanu, no odgovora nema. 

Sad kada su studenti izbačeni iz Fakultetskog vijeća postavlja se novo pitanje, na koje odgovora nema u lekciji o pravnom poretku ove zemlje, užasima direktne demokracije i finim razlikama između paratijela i legalno izabranih tijela. To je pitanje načina djelovanja studenata, odnosno tko sada na Filozofskom iz redova studenata brine o "kvaliteti života studenata, a posebice o kvaliteti studijskog procesa, studentskom standardu, ostvarivanju studentskih prava i drugim pitanjima važnim za studente", kako to propisuje Zakon o studentskim zborovima. 

Bizarna izmišljotina o razlozima raspuštanja Studentskog zbora

U senatskoj Odluci o poništavanju izbora za Studentski zbog Filozofskog fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću te o provođenju novih izbora jasno su i nedvosmisleno navedeni razlozi donošenja takve odluke. Krucijalni razlog koji je najprije utvrđen u postupku upravnog nadzora Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a potom potvrđen i nalazom izvanredne revizije Sveučilišta sastoji se u neusklađenosti provedenih izbora za studentski zbog Filozofskog fakulteta s odredbom članka 9. stavka 2. Zakona o studentskom zbog i drugim studentskim organizacijama (NN, br. 71/2007.) koja glasi:

"Na izborima za studentski zbog bira se najmanje onoliko članova studentskog zbora koliko (...) u vijeću visokog učilišta ima studentskih predstavnika"

Kao što je navedeno u obrazloženju Odluke Senata, na izborima za studentski zbor Filozofskog fakulteta koji su održani 25. i 26. ožujka 2015. i na koje su pristupila 253 od ukupno 7.860 glasača, izabrano je 11 članova Studentskog zbora. Takav Studentski zbor, sastavljen od 11 članova, izabrao je potom 13 studentskih predstavnika u Fakultetsko vijeće, što predstavlja izravnu povredu citirane odredbe Zakona. 

Izvanredna revizija, što je također navedeno u obrazloženju Odluke Senata, utvrdila je u provedenom postupku izbora i dvije povrede Pravilnika o izborima za studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Prvo, nije donesena ODLUKA O PROVOĐENJU IZBORA, kojom se utvrđuje broj članova studentskog zbora (što je protivno čl. 3., st. 2. Pravilnika) i, drugo, broj članova Studentskog zbora iz reda stdenata poslijediplomskih studija manji je od broja studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću (što je protivno čl. 3. st. 2. Pravilnika). 

Izvanredna revizija utvrdila je također i potvrdu odredbe članka 33. st. 6. Statuta Filozofskog fakulteta da članove Fakultetskog vijeća iz reda studenata treba birati 'vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti po studijima i godinama studija", jer je glavnina predstavnika u Fakultetskom vijeću dolazila s jednog odsjeka, dok su brojni odsjeci ostali nezastupljeni.

Sve nabrojane nepravilnosti i neusklađenosti sa Zakonom, spomenutim Pravilnikom i Statutom Filozofskog fakulteta precizno su navedene u obrazloženju Odluke Senata kao razlozi njegovog donošenja. Međutim, svi i razlozi u pokrenutoj medijskoj kampanji sustavno su prešućeni te su, radi podizanja prosvjedne atmosfere, vješto 'prikriveni' bizarnom izmišljotinom da je Senat svoju odluku o poništavanju izbora za studentski zbor zasnovao na 'činjenici' da je u sastav Fakultetskog vijeća izabrano 14,6 %, a ne 15 % studentskih predstavnika. Jedan od najagilnijih članova iz nelegalnog sastava studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću, u izjavi za Jutarnji list od 15. rujna 2016., objasnio je senatske razloge poništavanja izbora za studentski zbor na sljedeći način: 'Naveli su kako u vijeću nismo imali 15 posto sudenata, nego 14,6. Kao prvo, ta brojka se treba zaokružiti, a drugo, nama nitko nije spomenuo da trebamo imati toliko članova u Vijeću."

U Odluci Senata ne samo da se ne spominju nikakvi brojevi ni postotci studentskih predstavnika nego bi svako navođenje takvih brojeva i postotaka bilo krajnje nelogično budući da je u obrazloženju Odluke kao nepravilnost u postupku provođenja izbora utvrđeno da studentski zbor s važećim mandatom nije prije održavanja izbora donio ODLUKU O PROVOĐENJU IZBORA u kojoj je trebao biti utvrđen broj članova studentskog zbora i naveden broj predstavnika u Fakultetskom vijeću.

Na ovom ćemo mjestu citirati Plenum, koji postavlja niz protupitanja dekanu:

"Umjesto da se osobno suoči s fakultetom kojim bi trebao upravljati – s njegovim studentima i radnicima - dekan Previšić je ponovno izašao u javnost s poslanicom u obliku 'demantija'. Ovoga je puta jasno kako mu tekst nije pisala 'odvjetnička kuća' jer je pun nesuvislosti, obmana i žuči, vjerojatno proizašle iz očajničkog pokušaja da sačuva svoju fotelju. Ovom mu prilikom postavljamo nekoliko pitanja na koja više i ne očekujemo odgovor:

'Dekane', zašto niste napomenuli da ste sami službeno potvrdili 'nelegalni' Studentski zbor? Kao i da je bivši dekan, a sadašnji rektor Boras raspisao izbore, a Vi ste zatim osobno potvrdili Studentski zbor i studentske predstavnike u Vijeću, jednako kao i njihove zamjene? A da ste se kasnije oglušili kad su Vas studenti na Vijeću (o čemu postoji zapisnik) upozoravali da postoje zakonski problemi s trenutnim studentskim predstavnicima u Vijeću i molili sastanak? Godinu i pol ste šutjeli jer Vam je očito tako odgovaralo, a reviziju pri MZOS-u ste pokrenuli nakon što Vam se zaljuljala stolica. Zašto ste u suradnji s rektorom Borasom na Senatu Sveučilište u Zagrebu cijelu priču predstavili kao 'brigu' za Studente, a propustili obavijestiti Senat da Vam je raspuštanje Studentskog zbora sredstvo za zadržavanje svoje, najblaže rečeno, krajnje kompromitirane pozicije? Gdje je uputa o pravnom lijeku u odluci MZOS-a? Možete li objasniti kako je moguće da Studentski zbor nema pravo na žalbu? Gdje je uopće ikakva pravnička struktura takozvane revizije koju je potpisao dotični Srećko Tomas s kojim ste često viđani? Zna li ministar Predrag Šustar kao čelnik Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa za to? Zar ne znate da isključivo Vi osobno odgovarate za legalnost rada Fakultetskog vijeća i Studentskog zbora? Jeste li ikada pročitali Statut ustanove kojoj ste čelnik? Jeste li svjesni da ste sami sebe prijavili MZOS-u? Jeste li uopće svjesni da ste uzdrmali temelje Filozofskog fakulteta i doveli u pitanje legalnost SVIH odluka donesenih u zadnjih godinu i pol, čime ste ugrozili svoje kolege profesore i njihov posao i doveli Filozofski fakultet u najveću inistitucionalnu krizu ikada u povijesti Sveučilišta. Naravno da ste svega toga svjesni, zato ste i angažirali privatnu zaštitarsku tvrtku. Ne nasjedamo na Vaše nasilne trikove. Otići ćete u povijest kao nasilnik i najgori dekan u povijesti Filozofskog fakulteta. Pritom Vam zaštitari neće pomoći. Usudite se i izađite pred studente i profesore u srijedu. Kad-tad ćete morati odgovoriti na mnoga pitanja, kao i Vaš mecena rektor Boras."

Nastavljamo zaključnim argumentom Vlatka Previšića i odgovorom na njega iz redova studenata.

Bizarna izmišljotina o '0,4 posto' preplavila je u orkestriranoj kampanji medijski prostor i sasvim je vjerojatno da je kod neupućenih studenata i građana počela pobuđivati revolt protiv Senata koji se zbog krajnje besmislenog cjepidlačenja usudio poništiti izbore za studentski zbor. Posebno zabrinjava činjenica da se neodgovornost za napisanu riječ i nepojmljivi neprofesionalizam jednostavno prelio s društvenih mreža i neozbiljnih portala u tzv. profesionalno novinarstvo. Kako je, primjerice, moguće da novinarka Novog lista Ljerka Bratonja Martinović, u razmaku od samo dva dana, 15. i 17. rujna 2016. opetovano plasira spomenutu bizarnu izmišljotinu da je '... Senat Sveučilišta raspustio Studentski zbor fakulteta, proglašavajući ga nezakonitim jer je udio studenata u tom tijelu za 0,4 posto manji od zakonske granice'? Kako je moguće da profesionalna novinarka ozbiljnih novina uporno širi dezinformacija i ne smatra potrebnim pročitati materijale o kojima piše?

Intervencija od 21. rujna:
"Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta još od prošlog tjedna ignoriraju naše upite pa tako nema jasnog tumačenja što se događa kada postotak nije cijeli broj, poput 14,6 posto. Još važnije, nisu našli shodnim odgovoriti koji se period uzima u obzir za gledanje omjera ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća i studenata. Brojni djelatnici fakulteta s kojima smo razgovarali u proteklih tjedana dana izrazili su svoje ogorčenje s novonastalom situacijom jer nisu ni sami sigurni krše li zakon", izvijestio je portal Srednja.hr.

Naime, u trenutku pisanja inicijalnog teksta na portalu, novinari su se vodili člankom 9. Zakona o studentskom zboru ('Na izborima za studentski zbor bira se najmanje onoliko članova studentskog zbora koliko u senatu sveučilišta, odnosno vijeću visokog učilišta ima studentskih predstavnika') i povezanim člankom 63. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. U njemu stoji da 'Vijeće fakulteta i umjetničke akademije čine nastavnici, suradnici, studenti i jedan predstavnik zaposlenika, u skladu sa statutom fakulteta ili umjetničke akademije. Studentski predstavnici, koji sukladno statutu biraju sami studenti, čine najmanje 15 posto ukupnog broja članova Vijeća.'

Lupiga.com

Naslovna fotografija: hr.N1info.com