O čemu piše riječki vjeroučitelj u „zabranjenoj kolumni“
Već neko vrijeme riječki vjeroučitelj Marin Miletić piše kolumne u Novom listu, a sada je ova suradnja prekinuta. Naime, Miletić se požalio kako mu Novi list nije htio objaviti posljednju kolumnu, onu koju je pisao o Slobodanu Praljku, odnosno o haškoj presudi hercegbosanskoj šestorci. Kolumnu je stoga objavio na Radio Skautu, internetskom radiju kojeg je pokrenuo Zdrug katoličkih skauta Riječke nadbiskupije. U uvodu Miletić tvrdi kako je svoju kolumnu poslao Novom listu, ali mu je „(pre)poručeno“ da napiše „kolumnu o drugoj temi“.
Na ovom mjestu donosimo vam glavne teze iz Miletićeve kolumne, u kojoj vjeroučitelj, inače zaposlen u Prvoj Sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, otvoreno tvrdi da je Slobodan Praljak nepravedno optuženi heroj, a ne ratni zločinac. Koje su, dakle, teze teksta za kojeg autor misli da je morao biti objavljen, pogledajte u nastavku, bez ikakvog komentara.
- „Praljak je optužen lažno, zbog političkih interesa tzv. međunarodne zajednice.“
- „A, stigmu ratnog zločinca nije želio nositi na svojim leđima jer on ratni zločinac naprosto – nije.“
- „Hrvatskom će narodu ostati zadaća Praljku dati mjesto koje mu pripada: na pijedestalu ratnika i umjetnika koji su za slobodu i čast svog naroda bili spremni žrtvovati vlastiti život.“
- „I Isus je imao iskustava s nepoštenim sudovima i s izdajnicima iz vlastitih redova. Znamo kako je završio, na montiranom procesu, on Spasitelj prečisti osuđen je na smrt razapinjanjem na drvetu križa. Mi se trebamo zapitati kolika je odgovornost hrvatskih političara koji su svojim diplomatskim neaktivnostima dopustili da se dogode sramotne presude hrvatskim generalima.“
- „Na taj način pere se i savjest međunarodne zajednice koja je rat mogla zaustaviti, samo da je to htjela, ali ako su u toj priči svi negativci onda nema njihove moralne odgovornosti.“
- „Tuđman je još u prosincu 1998. na otvaranju vojne škole Ban Josip Jelačić proročanski govorio o haaškim optužnicama koje se pišu protiv državnog vrha i protiv generala. Tuđman je jasno istaknuo kako svijetu treba reći da Hrvati nisu zločinci, da smo branili svoju zemlju i svoj narod.“
- „Ajmo napisati otvoreno, Haagu je jedini cilj bio pokazati da smo svi na Balkanu ista gamad.“
- „Prosto govoreći, izvukli smo se u slučaju s Gotovinom jedino i samo zato što su moćnici ovoga svijeta čuvali vlastite stražnjice.“
- „Na taj dan 2017. nije umro samo general Slobodan Praljak, umrla je toga dana i međunarodna pravda. Na svu sreću, postoji pravda koja je iznad svake ljudske pravde i sud koji je iznad svakog ljudskog suda, a vjera u ove Božanske 'institucije' daje nam snage da krenemo dalje sve dok ne dođemo do ispunjenja kojeg je pravedni Slobodan Praljak, vjerujemo, već ostvario!“
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/YouTube
I površna usporedba slučaja Praljak i slučaja Goring daje mnoštvo sličnosti i analogija. I oba su svjetlosnim godinama udaljeni od Sokrata. Treba bit kompletni papak i tabula rasa u humanističkim spoznajama da se motivi i značenja samoubistva jednog Praljka ili Goringa povezuju s onim Sokratovim. To što takvih danas ima ne samo u Hercegovini nego i u Hrvatskoj dovoljno govori ne samo o političkoj indoktrinaciji kleronacionalizmom tih ljudi nego i o njihovom nepostojećom kulturnom i humanističkom statusu. Što netreba previše čuditi ako odgoj i utjecaj društvo prepušta crkvi ili političkim i inim profiterima poput Markićke, Bujanca i hordama sličnih koje divljaju javnim prostorom. Pri to oni kao ekstremi nisu problem sami po sebi, problem su svi ostali koji im dozvoljavaju neometano djelovanje zbog sitnog političkog kalkulantstva bilo zbog političkog kukavičluka. A i to je još napisano blagonaklono jer postoji još gora varijanta, da domaći politički faktori naprosto dijele identične stavove kao i ovi ekstremisti samo drže da im nije oportuno da se tako javno izjasne. Uostalom pokušajte zamislit slijedeću situaciju - sadašnja hrvatska vremeplovom je prenesena u 1941 godinu i Plenković i Kolinda te ostala politička svita ne razgovara s Merkel ili Trumpom ili briselskim birokratima nego s Hitlerom i Musolinijem. Kakav stav će zauzeti i kako će se postaviti? Hoćemo li fašistička država postati odmah sutra ili će bar neko pružiti otpor?