Hrvatsku je, barem ukoliko se fokusiramo na reakcije političara, šokirala presuda Međunarodnog kaznenog suda u predmetu Prlić i drugi. "Presuda je nepravedna", "ona je iskrivljavanje povijesti", "nema govora o agresiji", "pa kako ako smo mi hranili muslimanske izbjeglice", "presuda ne odgovara povijesnim činjenicama", "Hrvatski sabor je odbacuje" ... Gotovo da drugačijih tonova danas nismo ni mogli čuti u hrvatskom eteru, ni od vladajućih niti od oporbenih političara. 

Reakcija hrvatskog premijera Andreja Plenkovića dugo se iščekivala. Plenković se javnosti obratio tek u kasnim poslijepodnevnim satima, na izvanrednoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima. U samom uvodu svog govora premijer je istaknuo kako u svoje ime i u ime Vlade izražava najdublju sućut obiteljima žrtava svih zločina počinjenih u ratu u Bosni i Hercegovini, a potom i sućut obitelji generala Slobodana Praljka, koji je usred izricanja presude popio nepoznati otrov i prema posljednjim informacijama, preminuo u bolnici.

„Njegov čin najviše govori o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata, iz BiH i hrvatskom narodu. Vlada RH još jednom izražava nezadovoljstvo zbog presude Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, generalu Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću“, napomenuo je Plenković, koji smatra da se na pogrešan način "aludira" na ulogu hrvatskog državnog vrha u ratnim zbivanjima u BiH tijekom devedesetih godina.

"Smatramo da državni vrh u tim zbivanjima prema stavu vlade nije ni na koji način mogao biti povezan s onim činjenicama i interpretacijama kako su nastojale biti interpretirane u presudi. Apsurdno je da ni u jednoj pravomoćnoj presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg vodstva Srbije za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u stvaranju Velike Srbije i niza počinjenih najtežih zločina o čemu smo svjedočili nakon izricanja presude Ratku Mladiću“, kazao je premijer.

Plenković smatra da se na pogrešan način "aludira" na ulogu hrvatskog državnog vrha u ratnim zbivanjima u BiH (FOTO: Hina/Admir Buljubašić)

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je da će na početku sutrašnje sjednice pročitati zajedničku izjavu svih političkih stranaka koje su zastupljene u Saboru, vezano uz hašku presudu, za koju, kaže on, konsenzusom smatraju da ne odgovara povijesnim činjenicama, te koja je nepravedna i koju Sabor odbacuje.

"Dominantan je stav da ta presuda ne odgovara povijesnim činjenicama, da je nepravedna i da ju svi zajedno odbacujemo", objasnio je Jandroković novinarima u Saboru. Na ovakvu Jandrokovićevu najavu reagirao je Goran Beus Richembergh iz GLAS-a, na svojoj Facebook stranici, rekavši da to neće ići.

"Pokušaji koji dolaze iz vrha HDZ-a da se Hrvatski sabor instrumentalizira tako da na sutrašnjem nastavku sjednice nekom posebnom izjavom odbaci pravomoćnu presudu haškog tribunala, te da se za osuđenog ratnog zločinca održi minuta šutnje potpuno su neprihvatljivi i skandalozni. GLAS u takvom dezavuiranju Hrvatskog sabora neće sudjelovati", poručio je Beus Richembergh.

No, Jandrokovića to nije nimalo omelo. "Potrebno je djelovati politički i diplomatski, i siguran sam da će to biti i učinjeno", nastavio je predsjednik Sabora, dok je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio da će napraviti temeljitu analizu nakon što u pisanoj formi dobije presudu te će nakon toga poduzeti potrebne pravne i političke poteze.

"Potrebno je djelovati politički i diplomatski" - Gordan Jandroković (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)

Ministar uprave Lovro Kuščević oglasio se porukom da je jako razočaran ovom presudom.

"Dobro se sjećam kada smo na Braču nosili hranu muslimanskim izbjeglicama iz BiH, koje su smještali po hotelima u Braču i po čitavoj Dalmaciji. Iz tog razloga ne mogu prihvatiti ideju da je Hrvatska napravila takav zločinački pothvat u BiH, kada istovremeno znam da smo se brinuli o tim izbjeglicama. Jednostavno sam razočaran presudom, no ipak dopustite da je pročitam u miru, analiziram i da onda mogu bolje komentirati", rekao je ministar uprave.

Potpredsjednik Sabora, Željko Reiner, također presudu drži nepravednom.

"Nismo čuli sve do kraja, nismo vidjeli pisanu presudu, prema tome, teško je komentirati bilo što. Ako je to točno onda je to nešto što ne samo da je povijesno neistinito, ne samo da je nepravedno prema Hrvatskoj i Hrvatima u BiH, nego je upravo neshvatljivo", kaže Reiner.

Čelnik MOST-a, Božo Petrov, napomenuo je kako presuda ne govori o pravom karakteru događaja u BiH.

"Presuda više govori o karakteru bivših vlada koje nisu napravile ono što su trebale napraviti. Na kraju, to je potvrdila i odvjetnica generala Praljka. Zapravo, jedini koji se zauzeo, jedini koji je posjetio te ljude u Haagu je bio bivši ministar pravosuđa Ante Šprlje", izjavio je Petrov.

Njegov stranački kolega Miro Bulj ponovio je dobro poznatu tezu kako bi, da nije bilo hrvatske vojske, Bošnjaci danas imali još jednu Srebrenicu, onu u bihaćkoj enklavi. 

Bulj ne može prihvatiti da je hrvatski vojnik i hrvatska država sudjelovala u bilo kakvom zločinačkom pothvatu (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)

„I osobno sam tu sudjelovao i zaista je teško ovo što se događa Hrvatima u BiH gdje optužuju hrvatsku državu za zločinački pothvat. Kao čovjek koji je bio u BiH nikada ne mogu prihvatiti da je hrvatski vojnik i hrvatska država sudjelovala u bilo kakvom zločinačkom pothvatu osim borbe protiv velikosrpske agresije koja je išla direktno iz Srbije“, smatra Bulj.

Saborski zastupnik HRAST-a, Hrvoje Zekanović, tvrdi kako svi u Hrvatskoj moraju biti potreseni.

"Konsternacija, zabrinutost, teško je naći prave riječi, mislim da svi hrvatski građani u ovom trenutku moraju biti itekako potreseni, na svu sreću ni jedan narod u svijetu ovo nije vidio. Od tisuća naroda u svijetu ovu situaciju da hrvatski vojskovođa koji se borio za slobodu našeg naroda napravi ovo pred kamerama, pred cijelim svijetom, to se ne događa svakome nego samo hrvatskom narodu", kaže Zekanović.

Ništa drugačije tonove nismo danas mogli čuti niti od oporbe. Nekadašnji ministar pravosuđa, a današnji saborski zastupnik SDP-a, Orsat Miljenić ustvrdio je da je Haaški sud loš i da bi bilo bolje da nikad nije ni postojao.

“Individualna krivnja se treba utvrditi i tko god je nešto napravio, počinio neki zločin, treba za to odgovarati. Mi kao društvo na to trebamo gledati tako da ni počinitelj ni žrtva nemaju nacionalnost, tko je napravio ratni zločin treba odgovarati. Druga dimenzija je odnos prema nama kao državi i odnos ovog Tribunala koji je, a to govorim već više od 17 godina, loš, to je sud koji je loš, koji je napravio loš posao i za koji bi bilo bolje da nikada nije postojao”, rekao je Miljenić, poručivši da je presuda suda u dijelu gdje se govori o udruženom zločinačkom pothvatu za njega jednostavno neprihvatljiva i da za njega Hrvatska nije bila agresor.

Za Miljenića Hrvatska nije bila agresor (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)

“Nije postojao i ne vidim dokaz za postojanje udruženog zločinačkog pothvata. To je loše i tu si je Haaški sud uzeo za pravo ono što nije smio, umjesto da prosuđuju o individualnoj odgovornosti”, komentirao je Miljenić, dodavši da se radi o iskrivljavanju povijesti. 

Također bivši ministar pravosuđa, Ante Šprlje, danas saborski zastupnik MOST-a, kaže kako je očekivao da konstrukcija o udruženom zločinačkom pothvatu na sudu neće proći.

„Imali smo nadu da će presuda biti drugačija i da će ta konstrukcija udruženog zločinačkog pothvata biti srušena. Međutim, to se očito nije dogodilo, iako je došlo do određenih promjena u kvalifikacijama za pojedine zločine na području BiH, no kompletna konstrukcija nije srušena”, kaže Šprlje, napominjući da ovom presudom Hrvatska nije proglašena agresorom.

Bivša HNS-ovka, Vesma Pusić, koju se u javnosti danas posebno proziva, jer je još 2001. godine u Hrvatskom saboru ustvrdila da su Tuđman i HDZ vodili agresivan rat u BiH, rekla je kako za nju ova presuda predstavlja epilog loše i pogrešne politike iz devedesetih.

„Smatram da ovim presudama nije osuđen hrvatski narod nego da su osuđeni nositelji te politike koji se nalaze u Haagu. Čini mi se da od 90-ih znamo da je ta politika bila loša, da je bila pogrešna, i ovo je epilog“, istaknula je bivša ministrica vanjskih poslova, današnja saborska zastupnica GLAS-a. 

"Epilog loše i pogrešne politike iz devedesetih" - Vesna Pusić (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)

Njena bivša stranka, HNS, reagirala je priopćenjem u kojem tvrde da Hrvatska nije sudjelovala ni u kakvom zločinačkom poduhvatu, nego je „prva pružila ruku prijateljstva BiH i zbrinula najveći broj izbjeglica“. Oni tvrde da su Hrvati u BiH vodili obrambeni rat, a nipošto zločinački poduhvat.

"HNS može sa žaljenjem konstatirati da su prema haškom sudu teške zločine činili i pripadnici hrvatskoga naroda, no počinitelje treba pronaći i osuditi", stoji u priopćenju HNS-a.

Svojim komentarom presude istaknuo se i čelnik HSS-a, Krešo Beljak. 

"Cijela priča od 1991. godine pa do danas izrežirana je negdje vani, mislim da smo mi, Hrvati, Srbi i Bošnjaci bili marionete interesa međunarodne politike i velikih sila. Na žalost, situacija je sada još gora nego 1990. godine. Pogledajte samo koliko je mržnje po internetu, koliko je slavlja s jedne strane, a ogorčenja s druge strane, koliko je licemjerja, ovisno o presudi, jedni slave, drugi tuguju. Sve skupa nema smisla. Sud je trebao imati zadatak da svi narodi prođu katarzu, da se označe krivci. Po ovom nitko nije kriv, odnosno, svi su krivci, što, naravno nije istina. S hrvatske strane, krivi su neki drugi. Mislim da je sve to skupa izrežirano i presude su čista režija", objasnio je svoj stav Beljak, izrazivši žaljenje prema svim žrtvama, pogotovo onima koje su stradale pod hrvatskim grbom.

Na presudu je reagirao i bivši čelnik SDP-a, Zoran Milanović, kojeg se zadnjih mjeseci rijetko može čuti. 

„Nikakav udruženi zločinački pothvat – to je izmišljotina“, jasan je bio Milanović, objašnjavajući da su Bošnjaci najveće žrtve rata u BiH, ali da ne vidi da je za to krivac Republika Hrvatska, iako je RH napravila neke pogreške.

"Vidim da i dalje ostajemo u zatvorenom krugu u kojem se neki ljudi love za vlastiti rep. To će sada opet biti duhovna hrana za određene političke krugove u Sarajevu i bošnjačkoj politici", poručio je Milanović.

„Nikakav udruženi zločinački pothvat – to je izmišljotina“ - Milanović (FOTO: Hina/Tomislav Pavlek)

Oglasila se i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) istaknuvši kako je presuda Haaškog suda nepravedna te kako ona nije utemeljena na povijesnim činjenicama.

"Konačnu presudu Međunarodnog kaznenog suda Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prima s nezadovoljstvom i zabrinutošću. Ova nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama, neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe", piše u izjavi HAZU-a koji je uvjeren da u ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini s hrvatske strane „nije postojao udruženi zločinački pothvat niti ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom“. HAZU vjeruje i kako je baš Hrvatska najzaslužnija za uspostavu i opstanak BiH. Tu rečenicu gotovo kao da su prepisali od bivše ministrice pravosuđa, Vesne Škare Ožbolt, koja ju je cijeli dan ponavljala gostujući u raznim televizijskim emisijama.

Iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću povodom presude uputili su javnosti priopćenje.

„Haški sud je tijekom dokaznog postupka i prvostupanjske presude u slučaju političkog i vojnog vrha tzv. Herceg Bosne utvrdio počinjenje brojnih zločina nad Bošnjacima. U Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini. Razlozi otpora su višestruki. Postoji značajan kontinuitet političkih, vojnih i obavještajnih elita koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih i sa zabrinutošću prate ishod sudskih postupaka. S druge strane u dijelovima društva postoji strah da bi priznavanje patnje drugih umanjilo značaj vlastitog stradalništva“, stoji između ostalog u priopćenju Documente.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/EPA/Robin van Lonkhuijsen

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"