Od gubitka posla do gubitka doma u manje od dvije godine
Kunski kredit od 101 tisuće kuna koji su podigli krajem 2006. godine uredno su vraćali, iako se početna rata sa 660 popela na 900 kuna u tih sedam godina.
"Odvjetnik nam je rekao da se to nije smjelo dogoditi jer to nije kao s kreditima u švicarcima, kada postoji valutna klauzula", kazala nam je Milena Planinac. Ipak, plaćali su i te uvećane rate sve do trenutka kad joj, na zadnji dan 2012. godine, suprug ostaje bez posla.
"Tad smo imali tri neplaćene rate kredita. Nakon prve opomene tražili smo moratorij, ali nam ga nisu dali. Rekli su da im donesemo novac do 27. siječnja 2013. godine, ali su nakon deset dana raskinuli ugovor i zatražili da im odmah vratimo cjelokupni dug, odnosno 106 tisuća kuna", nastavlja u razgovoru koji smo vodili prošloga tjedna.
Bolest nakon gubitka posla
Zadnji puta kada je pitala koliki je dug, u ožujku ove godine, on se popeo na 110 tisuća kuna, iako su Planinčevi posudili 101 tisuću, a platili skoro 70 tisuća tijekom sedam godina. Danas strahuje koliko on uopće iznosi, a šanse da prikupe novac su ravne nuli. Suprug joj se, naime, razbolio i od tada odlazi psihijatru, a sama je oboljela od anoreksije. Već godinama je bez posla, a sada i bez nade da će ga ikada pronaći, jer je, kaže, spremna raditi bilo što, ali dobitak posla u njihovom kraju i s njihovim zdravstvenim stanjem ravan je dobitku na lutriji. Nakon što im je banka odbila dati moratorij, obratili su se i Ministarstvu financija.
Sektor za financijski sustav Ministarstva kontaktira tada Sberbanku i izvještava ih da su zaprimili zamolbu za otpisom duga po kreditu uslijed problema u kojima se obitelj našla.
Banka sedam mjeseci ignorira Ministarstvo
"Molimo Vas da, uzimajući u obzir otežanu financijsku i zdravstvenu situaciju u obitelji, te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit, razmotrite zamolbu gđe Planinac u pogledu otpisa preostalog duga te da o učinjenom obavijestite izravno gđu Planinac i ovo Ministarstvo", navodi načelnica Sektora Žana Pedić. Naime, početkom godine su na snagu stupili spomenuti pravilnici kojima je država omogućila bankama otpis korporativnog poreza ako one budu otpisivale dugove ugroženim dužnicima. Međutim, Sberbank se nije udostojio niti odgovoriti nadležnom ministarstvu.
Sa stranica Sberbanka klijentima se smiješe glumci koji igraju ulogu obitelji s kreditom (SCREENSHOT: Sberbank.hr)
"Obavještavamo Vas kako je Sektor za financijski sustav Ministarstva financija dopisom od dana 23. siječnja 2014. uputio zamolbu gđe. Milene Planinac za otpisom duga Sberbanci d.d. te kako do danas nije zaprimio nikakav povratni odgovor spomenute banke", navelo nam je u odgovoru Ministarstvo financija.
Nikakva službena obavijest nije stigla ni Planinčevima: oni su tek nakon telefonskog poziva banci i sati čekanja na liniji dobili, kako tvrdi Milena Planinac, cinično pitanje: "Odakle vam ideja da će vam se dug otpisati!?"
Zaštita tajne, valjda u interesu klijenta
Slično su "odgovorili" i na naša pitanja u kojima smo se interesirali kako su odgovorili Ministarstvu, zašto Planinčevima sada dug tako puno nadmašuje posuđeni iznos i zašto im je rata narasla sa 660 na 900 kuna. Ispričali su se - čuvanjem privatnosti njihovih klijenata.
"Nažalost, zbog odredbi Zakona o kreditnim institucijama i obveze čuvanja bankovne tajne, nismo u mogućnosti komentirati konkretan slučaj. Napominjemo kako Sberbank d.d. u potpunosti posluje sukladno Zakonima Republike Hrvatske te je stabilan i pouzdan partner svim svojim klijentima. Za sva pitanja ili pojašnjenja, klijent se u svakom trenutku može obratiti u Sberbank, Odjel naplate, gdje će dobiti sve potrebne informacije", glasi njihov čitav odgovor.
Procjenitelji pred vratima
Istovremeno, u Negoslavcima se sa strahom iščekuje 2. rujna kada će im procjenitelji doći u kuću da joj odrede vrijednost i stave je na dražbu zbog naplate duga.
"Ne vidim izlaza, strahujemo od tog devetog mjeseca - škola počinje, nas će izbaciti iz kuće, a ja nemam ni u lijevoj ni u desnoj", govori nam Milena Planinac. Ovaj tjedan su im, povrh svega, isključili struju, tako da su na tri dana bili bez struje i vode. Struja je uključena u četvrtak, par sati prije zadnjeg poziva kojeg smo joj uputili, nakon što im se javila jedna donatorica i podmirila dug. U međuvremenu su dobili 300 kuna jednokratne pomoći od Centra za socijalnu skrb i bezuspješno se ponovno prijavili na burzu rada.
"Gdje god pitam za posao, nemamo šanse. Jednom kada dobijete psihijatrijsku dijagnozu, to je kraj. Javljamo se uredno na biro, ali mi se čini da to nema smisla", zaključuje Milena Planinac.
Prema studiji Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) "Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost" upravo je gubitak posla razlog pada ispod granice siromaštva u Hrvatskoj, dok dugotrajna nezaposlenost "vodi k socijalnoj izolaciji i siromaštvu". Osim u ljetnim mjesecima, kada je u Hrvatskoj zbog sezonskog zapošljavanja nezaposlenost u padu, broj ljudi bez posla se u ovim kriznim godinama kreće uglavnom iznad 350 tisuća.
Ukoliko ste voljni pomoći obitelji Planinac, možete im se obratiti na broj telefona 095/5287-446 ili na kućnu adresu u Negoslavcima, Petrovačka ulica 65.
zasto ja kao poreznik obveznik ne mogu na ovome mjestu napisati svoje misljenje? zasto me se uporno cenzurira iako vas placam i nisam vrijedjao? poslat cu pismo ministrici kulture kao i svom saborskom zastupniku gdje cu se pozalit nas vas i zatrazit da vas se prestane financirati buduci da ne pridonosite medijskom pluriralizmu vec ste naprotiv najgori cenzori. Lijep pozdrav, drugovi!