„Stabla gledate kako rastu i meni je to, u prenesenom značenju, novi život, život koji je nenasilan. Stablo stoji na jednom mjestu i daje vam sve što vam može dati. Ono vas ne ostavlja, ono nikuda ne ide. Tu imamo i simbol obitelji, odnosno žene su stup svake obitelji, žene nose sve na svojim plećima, a takvu simboliku nose i stabla. Žene su u nepravednom položaju u društvu, a to najbolje osjetim na svojoj koži i sama, jer sam žena“, reći će Danijela Stanojević, umjetnička direktorica i producentica Ženskog filmskog festivala, pred današnju ceremoniju obilježavanja parka Bundek kao mjesta sjećanja za ubijene žene kroz posljednjih 20 godina u Hrvatskoj, a tom će se prilikom u ovom zagrebačkom parku posaditi točno 400 stabala.

„Poanta je upravo da tih 400 stabala ostane kao podsjetnik na 400 ubijenih žena i to od ruke svojih partnera ili najbližih osoba“, dodaje Danijela Stanojević.

Organizatorice ove akcije, Ženski filmski festival i inicijativa Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama (One Billion Rising), uz podršku Grada Zagreba, u 13 sati će sadnjom stabala, simbolično na Dan planeta Zemlje, poslati snažnu poruku da sustav mora biti učinkovitiji u sprječavanju femicida, uz apel za Hrvatsku bez nasilja. Četiri sadnice posadit če i Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, potom i Rada Borić, gradska zastupnica i aktivistkinja za ženska prava (predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova); Sanja Sarnavka, dobitnica nagrade Grada Zagreba „Žena godine“ iz zaklade Solidarna te Danijela Stanojević, koja nam je rekla nešto više o problemu zbog koje je ova akcija i pokrenuta. 

Plakat današnje akcije (IZVOR: ŽFF)

„Sustav je možda danas više organiziran nego prije dvadeset godina. Naša se svijest disciplinirala, žene ne žele više trpjeti, iako je taj patrijarhat i danas tu. Postoji društvena mizoginija, jer naše društvo iz nekog razloga mrzi žene, a žene upravo daju sve, kao i to drvo. Mi ovdje razgovaramo o našem društvu koje smatra da može ubiti ženu i da može biti u vlasništvu muškaraca. To vam je isto kao i sa drvetom. Ako ga posiječete, ubijete jedan dio mikroklime, udavite ga, nećete imati zraka, nećete imati kišu, nećete imati vodu. Tako je i sa ženama, jer ne znam kako bi ovo društvo funkcioniralo bez njih. Naše se društvo ne može razvijati bez žene“, kaže Stanojević.

Osim što su u svoj koncept usvojile simboliku današnjeg dana, mjesto održavanja također za njih ima važnu vrijednost i stoga smatraju da je Novi Zagreb prikladno mjesto za ovu inicijativu. Jer, kako kaže naša sugovornica, Novi Zagreb je šezdesetih godina prošlog stoljeća urbanistički osmišljen i od tada je dom mnogih mladih obitelji te simbol nade i zajedništva, u koji su se naselili ljudi sa sve četiri strane svijeta, pa se referirala i na taj period. 

„Zakoni u bivšoj zemlji, Jugoslaviji, bili su dosta stroži što se tiče obiteljskog nasilja, dakle muškarac bi odmah završio u zatvoru, a danas to tako nije. Danas se zbiva to da se i djeca i žene izmještaju iz obitelji u sigurne kuće, umjesto da se izmjesti muškarac. Kao što bi Hegel rekao, sustav je postavljen naglavačke. Poanta je da mora postojati jasna odrednica prema nasilnicima i moramo već jednom reći da to nije dobro. Većinom je problem što postoji visok stupanj neobrazovanosti, ali ne mogu reći da su samo neobrazovani muškarci nasilni, ne, i obrazovani su. U našoj zemlji se tolerira nasilje, ali za nasilje nema opravdanja“, dodaje producentica festivala. 

Bundek sedamdesetih godina prošlog stoljeća (FOTO: Flickr/Miroslav Vajdić)

Nakon ceremonije, održat će se edukativno predavanje „Sakupljanje i čuvanje sjemena“. U knjižnici Vjekoslava Majera u obližnjem Zapruđu, Božica Papeš Mokoš, priznata stručnjakinja za sjeme biljaka, govorit će o tome kako se čuvaju, sortiraju i imenuju stara sjemena, te koja je njihova važnosti i kako se održavaju u skladištima. 

Organizatorice ovog događaja još jednom na dolazak pozivaju sve one koji danas žele obilježiti park Bundek kao mjesto gdje se priroda i sjećanje stapaju, nudeći prostor za rast i razvoj društva koje teži životu bez nasilja prema ženama i djevojčicama.

Mjesto susreta (SCREENSHOT: GoogleMaps)

„Društvo mora početi razmišljati na drugom nivou koji nije više patrijarhalan, koji nije primitivan. On mora biti viši. Zamislite kada bi se kućni rad naplaćivao, onda bi svi znali koliko je to skupocjen posao. Naglasak je na novom svijetu, koji je pravedniji i moramo iskazivati poštovanje, moramo jedni drugima pokazivati poštovanje, kao i prema prirodi. Jedna biljka treba i vode i sunca, ali ne treba previše vode i sunce, to je isto nešto što trebamo znati. Moramo znati o svakoj biljci sve da bismo je voljeli. I tako, ljudi što se više upoznaju, više se i vole, tako je i s biljkama, tako je i s drvećem“, zaključuje Stanojević. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia/RobertMajetić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"