DINO MUSTAFIĆ: Otomanizacija Sarajeva

DINO MUSTAFIĆ: Otomanizacija Sarajeva

Godinama SDA radi na kreiranju atmosfere u kojoj Bošnjaci treba da vide Tursku kao silu zaštitnicu, a Erdogana kao čovjeka koji je Tursku ponovo učinio jakom i koji neće dati na Bosnu. Osim toga, on predstavlja zemlju koja je oko 500 godina vladala većim dijelom Balkana i Bosnom što je i sukladno misionarskoj roli rekonstrukcije otomanske moći u ličnosti Erdogana. Upravo je Bakir Izetbegović autor mita o bratskoj vezi Bošnjaka i Turaka, preko priče da je njegov otac, Alija Izetbegović na samrti rekao Erdoganu „Pazite mi na Bosnu“. Erdogan i sam često pokazuje kako je to „bratstvo“ uzeo za ozbiljno, pa je tokom svakog boravka u Bosni naglašavao da je u zemlji koja je „najbliskiji turski komšija“. Ova ljubav ima i svoju praktičnu primjenu, pa je Erdogan uvijek pomagao Bakira Izetbegovića u izbornoj kampanji, a i ovaj njega. Oni se dobro razumiju.
DRAGO BOJIĆ: Hrvati u BiH nikako da se oslobode „mentaliteta autobusa“

DRAGO BOJIĆ: Hrvati u BiH nikako da se oslobode „mentaliteta autobusa“

Ništa tako ne dočarava stanje duha među bosansko-hercegovačkim Hrvatima kao dugi redovi na biračkim mjestima na dan predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Taj narod nikako da se oslobodi „mentaliteta autobusa“ i dirigiranog upravljanja njegovom političkom voljom. Dobro je i za Hrvatsku i za bosansko-hercegovačke Hrvate što njihovi glasovi nisu utjecali na izborni rezultat. Dosadašnja iskustva pokazuju da je za bosansko-hercegovačke Hrvate bolje kad ne pobijede oni za koje glasaju. Patološka navezanost na zemlju u kojoj ne žive, posljedica je tridesetogodišnje političke obmane, nemogućnosti da se samostalno misli i djeluje i da se vlastitu sudbinu uzme u svoje ruke, ali i straha koji vladajuća hadezeovska garnitura stalno ubrizgava u krvotok tog naroda.
PRVI I POSLJEDNJI KAUBOJ BALKANA: Sjećate li se Harija Džeksona?

PRVI I POSLJEDNJI KAUBOJ BALKANA: Sjećate li se Harija Džeksona?

Hari je je živio svoj san. Zapamćena je jedna scena iz njegovog filma: njegova mala kćerka Virdžinija, koja je glumila u filmu, kad je vidjela da je Hari „poginuo“, počela je plakati, a Hari je, ležeći na podu, malo podigao glavu i rekao: „Virdžinija, kćeri, to je samo film…“ Kad je puklo u Bijeljini, uspio je da skupi pare i izvuče porodicu. Za sebe nije imao para, pa je ostao. Kasnije, kad su ga zvali da ide, govorio je: „Ne kćeri, ja ću ostati u Bijeljini i čekati pravdu“. Na teror arkanovaca odgovorio je na svoj način. Iznio je pred kuću radio-aparat i pustio, glasno, Radio-Sarajevo. U avliju mu je uskoro uletjela bomba, a zatim su upali specijalci. U kući su našli filmske rekvizite: koltove, vinčesterke, redenike, i, pošto nisu marili za filmsku umjetnost, vezali su Harija, odveli ga u policijsku stanicu i krvnički ga pretukli.
PETAR LUKOVIĆ: Živeti s karcinomom

PETAR LUKOVIĆ: Živeti s karcinomom

„Pero s onog sveta“, tako se zvala kolumna Petra Lukovića u Feral Tribuneu koja nas je svojim specifičnim autorskim stilom i lucidnošću godinama uveseljavala. Kad je Feral upokojen, Luković se punom snagom dao na e-novine, portal koji je na medijskoj sceni Srbije dugo godina predstavljao jedan od rijetkih glasova razuma. Mnogi će Lukovićevoj uredničkoj politici u jednom periodu naći zamjerke, kao i oni s kojima je „ratovao“, a takvih je nebrojeno, ali zbog e-novina ovaj čovjek i danas prolazi pravi pakao.
DOKUKINO KIC: Najbolji europski dokumentarci na vikend repertoaru

DOKUKINO KIC: Najbolji europski dokumentarci na vikend repertoaru

Od 13. do 15. prosinca na repertoaru Dokukina KIC je pet filmova nominiranih za ovogodišnje Europske filmske nagrade u kategoriji najboljeg dokumentarca, među njima i kino pretpremijere hitova "Putinovi svjedoci", "Selfie" i "Medena zemlja". U petak od 21 sat prikazuje se subverzivni politički dokumentarac "Putinovi svjedoci" slavnog Vitalija Manskog o Putinovu usponu na moskovsko prijestolje. U najnovijem dokumentarcu Manski se vraća arhivskoj građi koja postaje dragocjen prilog rasvjetljavanju mehanizama koji stoje iza Putinova dolaska na vlast, njegova naglog uspona i dva desetljeća duge vladavine. Tu je i najuspješniji balkanski dokumentarac godine "Medena zemlja" makedonskog redateljskog dvojca Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova o sredovječnoj medarici Hatidži koja živi s bolesnom majkom i pčelama u izoliranom planinskom mjestašcu.
BORIS DEŽULOVIĆ: Četiri tisuće i osamsto veličanstvenih

BORIS DEŽULOVIĆ: Četiri tisuće i osamsto veličanstvenih

Pismo je bilo adresirano Kolindi, Zoranu i Škori, ali upućeno njihovim glasačima. Jer sve naše strepnje i strahovi, svi naši krediti, računi, opomene, ovrhe, otkazi, stečaji, USKOK-ove istrage, loše umjetne trepavice i suze isplakane za zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske - sve je to, uz dužno poštovanje, mlaka pizdarija prema strepnjama i strahovima udrugara iz Sjene, koji se ni slučajno ne smiju niti razboljeti i uzeti bolovanje, da im sestru, brata ili dijete ne bi odveli i smjestili u jedan od onih domova o kojima ne znate i ne želite znati ništa. Za socijalnu državu Hrvatsku, međutim, obitelji i njegovatelji te djece tek su najjeftinije i najisplativije medicinsko osoblje na svijetu, koje će za cjelodnevnu i cjelonoćnu njegu iz budžeta dobiti tek bijednih dvije i pol hiljade kuna mjesečno: točno, ne morate provjeravati, pola eura po satu.
OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

Ovo je primjer prijateljstva koje ne poznaje razlike i granice - stoji uz kratku amatersku video snimku koju je jučer objavila Radiotelevizija Crne Gore. Na snimci se vide mladi nogometaši Fudbalskog kluba Danilovgrad koji pljeskom pozdravljaju svog momčadskog kolegu koji ne može suzdržati suze. Naime, Sami, dječak iz Irana, uplakani klinac na video snimci, u Danilovgrad, mjesto nadomak Podgorice, s obitelji je stigao prije dvije godine te su kao migranti smješteni u obližnji Centar za azilante Spuž. Sami se ubrzo aktivirao u FK Danilovgrad gdje je stekao brojne prijatelje, a sada s obitelji nastavlja put u neko bolje sutra. Na taj su ga put ispratile momčadske kolege i trener Milorad Šaletić te mu uz tortu priredili oproštaj koji će zasigurno pamtiti cijeli život. U vremenima kada su migranti uglavnom prezreni u ovdašnjim društvima, ova dirljiva priča pokazuje da je ipak moguće prihvatiti različitosti i da je moguća potpuna integracija u društvo.
ZAVRŠEN POSLJEDNJI „MALOLJETNI“ ZFF: „Ivana Grozna“ odnijela Zlatna kolica

ZAVRŠEN POSLJEDNJI „MALOLJETNI“ ZFF: „Ivana Grozna“ odnijela Zlatna kolica

Posljednji „maloljetni“ Zagreb Film Festival sinoć je završen u službenom dijelu dodjelama nagrada za najbolje filmove prikazane na ovogodišnjem izdanju, sedamnaestom po redu. Pamtit ćemo ga, na sreću, kao najduži ZFF do sada te kao festival na kojem je veliki broj projekcija unaprijed bio rasprodan, ali, nažalost, i kao festival koji se održavao daleko od kina Europa iz kojeg su gradske vlasti „izbacile“ i festival i njegove organizatore, koji osim ZFF-a organiziraju niz zanimljivih programa tijekom cijele godine. Glavnu nagradu u vidu Zlatnih kolica, za najbolje dugometražno ostvarenje, dobio je rumunjsko-srpski film „Ivana Grozna“ u režiji Ivane Mladenović. „Film je inspiriran krizom iz stvarnog života koja mi se dogodila u ljeto 2017. godine. Željeli smo da film ima terapeutski učinak, pa sam pozvala svoje prijatelje i porodicu da još jednom zajedno proživimo te trenutke pred kamerom“, objasnila je Mladenović.
DVA BERLINA: Priče o simbolu hladnoratovske podjele

DVA BERLINA: Priče o simbolu hladnoratovske podjele

Golemi zid, barijera koja je razdvajala građane Berlina, dijeleći ih na one istočne i one zapadne, više od 28 godina je bila svjetski simbol blokovske podjele. Napokon je na 9. studeni 1989. godine ta barijera počela padati u jednom od događaja koji su kraj prošlog stoljeća. Ravno trideset godina od početka pada Berlinskog zida ovu godišnjicu odlučili su obilježiti i Restart i Dokukino KIC, u suradnji s Goethe-Institutom i Zagreb Film Festivalom, koji počinje ovoga tjedna. „U nedjelju gledamo glazbeni dokumentarac 'B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina' (1979-1989). 'B-film' oda je muzici, kaosu i umjetnosti koji su niknuli u kulturnom međuprostoru u kojemu se sve činilo mogućim, od punka do Love Paradea. Film je ujedno i nostalgična posveta gradu kakav više ne postoji", najavljuju organizatori ovog događaja.
VELIKA NADA HRVATSKOG POPULIZMA: Kolakušić ponekad jednostavno ne vlada materijom o kojoj priča

VELIKA NADA HRVATSKOG POPULIZMA: Kolakušić ponekad jednostavno ne vlada materijom o kojoj priča

„Novoj velikoj bijeloj nadi hrvatskog populizma, predsjedničkom kandidatu Mislavu Kolakušiću (jer Ivan Pernar je sooo last season), treba doista skinuti kapu. Svojom mističnom pojavom, slapovima oglasa na internetu i pričom o borbi protiv korupcije i HDZ/SDP zlu koji izjeda Hrvatsku, ovaj je nesuđeni ministar pravosuđa u Vladi nesuđenog premijera Tomislava Karamarka, osigurao sebi vrlo isplativu gažu u Strasbourgu i Bruxellesu“ – tako novinar Jasmin Klarić počinje svoj tekst na Telegramu o bivšem sucu-predsjedničkom kandidatu čija je izborna baza uglavnom na Facebooku gdje se gotovo jedino i pojavljuje nakon što je izabran u Europski parlament.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije