Ovih je dana TimeOut, najpoznatija svjetska franšiza turističkih vodiča, koja ima i svoje hrvatsko izdanje, donijela galeriju fotografija sjajnih grafita snimljenih u Hrvatskoj. Većina „odabranih“ djela su hrvatskih umjetnika, ali ima i nekoliko izvrsnih radova stranih im kolega, poput murala španjolskog majstora Josea A. de Lucasa Torrea na zagrebačkom Dolcu. Naravno, tu su i nezaobilazni Lonac i Lunar, ali i neka remek-djela koja vjerojatno do sada niste vidjeli. „Djela svjetski poznatih grafiti umjetnika, kao i genijalnih amatera, privlače poglede širom zemlje“, stoji u kratkom tekstu priloženom uz 62 fotografije, uključujući, kako napominju, živopisne portrete i čudesne labirinte geometrijskih oblika. Na ovom mjestu donosimo neka od najboljih djela iz izbora Time outa, a sve fotografije možete pronaći na ovom linku.

Prije nekoliko dana, u moru tekstova o koronavirusu, za oko mi je na jednom portalu zapelo svjedočanstvo talijanskog liječnika koji je prebolio virus i koji je opis svoje zdravstvene agonije završio riječima: “Od sada nadalje, borit ću se za javno zdravlje. Ovo se ne smije tretirati kao pokaznu vježbu i ostaviti u rukama političara”. Situacija u Hrvatskoj je, trenutno, a kao što sugeriraju podaci, komparativno bolja u pogledu zaraze koronavirusom spram većine europskih država, a tvrdi se da je to zasluga rada epidemiološke službe na štamparovskim načelima. Vjerujemo i nadamo se da je tome tako te da će tako i ostati. Konkretnu analizu rada epidemiološke službe ostavljamo epidemiolozima i drugim zdravstvenim stručnjacima, ali iz društvene perspektive upravo ova javnozdravstvena nepogoda ukazuje na barem dvije bitne stvari. Prvo, glavno je pitanje kapaciteta zdravstvenih sustava, od djelatnika do opreme.

„Teorije prema kojima 5G tehnologija izaziva pomor pčela u opticaju su već mjesecima, otkad je tijekom ljeta 2019. društvenim mrežama počela kružiti netočna tvrdnja da pčele padaju mrtve u okolici 5G tornjeva u američkoj saveznoj državi Kaliforniji“, piše portal Faktograf. Na prvi pogled čini se da je sasvim suludo uopće demantirati ovakve stvari, nakon što su već nebrojeno puta demantirane, ali kada se vidi koliko pozornosti na društvenim mrežama dobiva ova najnovija teorija zavjere, onda se čini da je ponavljanje ipak nužno. Faktograf upozorava da je već kod spomenutog kalifornijskog slučaja reagirao stručni časopis posvećen pčelarstvu, American Bee Journal, inače najstariji pčelarski časopis na engleskom jeziku. U tom časopisu je tada objavljen tekst „Zašto se ne trebamo bojati 5G-a“, koji potpisuje biokemičarka i molekularna biologinja Alison McAfee, specijalizirana upravo za istraživanje pčela.

Odmah nakon napada na novinarku Dalmatinskog portala i snimateljicu N1 televizije u crkvi i ispred crkve na splitskoj Sirobuji, društvenim mrežama krenule su salve komentara iz kojih je izbijala neopisiva mržnja, kako prema novinarima, tako i prema onima koji se zgražaju onim što se događalo u „dvorištu“ don Joze Delaša. Teror se nesmiljeno nastavlja u tolikoj mjeri da je odlučila reagirati i splitska policija. Kako piše Dalmatinski portal čija je novinarka u nedjelju napadnuta, na jednoj javnoj Facebook grupi krenuo je linč na njihovu novinarku uz obilje prijetnji i uvreda koje pozivaju na nasilje. „U suradnji s Državnim odvjetništvom provest će se kriminalističko istraživanje“, potvrđeno je iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske Dalmatinskom portalu koji podsjeća da je javno pozivanje na nasilje i mržnju kazneno djelo za koje je zapriječena maksimalna kazna do tri godine zatvora.

Sistem je, pak, takav da se manjak zaštitnih maski nadomješta viškom brnjica, dok okretni terenski oficiri s tupom izravnošću provode podmuklo uopćene naloge vrhovništva. Zaslugom nacionalnoga medijskog pogona zadarska je priča zadržana u lokalnoj karanteni. Potpuni izostanak javne buke oko skandaloznog ušutkavanja Ivice Žuvele – liječnika kojemu je zaprijećeno otkazom nastavi li iznositi banalne i očigledne istine – pod neizgovorenom izlikom da u ovome trenutku ‘imamo većih problema’, upućuje na to da smo suočeni s mnogo većim problemom nego što su ‘veći problemi’, i to na način kako se glava suočava s đonom vojničke čizme koja je pritišće uz tlo.

Odmah nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, uz jak nacionalni naboj, u škole je uveden vjeronauk. Rasprave o tom pitanju od tada su se javljale tek sporadično, a danas je agencija za odnose s javnošću i marketing, PRIME Communications, objavila istraživanje javnog mijenja koje pokazuje što o tome danas misle građani BiH. Ispitanicima se postavilo pitanje slažu li se da se vjeronauk izbaci iz škola. U agenciji su ispitanike podijelili po etničkom principu, što u Bosni i Hercegovini automatski znači i konfesionalni princip prema kojem su svi Bošnjaci – muslimani, svi Srbi – pravoslavci, a svi Hrvati – katolici. Ukupno gledajući 68,8 ispitanih odgovorilo je da se ne slaže. I to, 52,8 posto njih se uopće ne slaže, dok se 16 posto uglavnom ne slaže. S druge strane 11,5 ispitanih se slaže da bi se vjeronauk trebao izbaciti iz škola, a 16,7 posto ih je odgovorilo „ne znam“, odnosno nisu sigurni što bi napravili.