Nije oduvek bilo ovako. Poezija i književnost su nekada zauzimale važnije mesto u životu Izraelaca. Sada se čini da su to teme ograničene na stranicama „Kultura i književnost“ u listu „Haaretz“. I pozorište je nekada bilo značajnije. Sada je moguće putovati u Dubai da se čuje Omer Adam tako da skidanje predstave „Givat Halfon“ sa internet stranice pozorišta HaBima ne boli toliko. Ma koliko da to iznenađuje, moguće je da prođe i cela godina a da se ne vidi Shlomo Artzi u Kesariji. Žalosno, ali to je istina. Teže je zatvoriti sinagoge u Izraelu nego pozorišne sale, mikve od klubova, verske škole od muzeja. I ovo govori nešto o nama, o našem svetu. Možda je pad levice već to najavio. Možda je to nuspojava uzdizanja desnice, koju prate nacionalizam, religija, agresivnost, vulgarnost i huliganstvo. Umetnost ne voli huliganstvo, a nacionalizam i religija ne haju previše za umetnost. Postoje naravno i religiozna umetnost i kultura, ali mnogo manje.

Košić je za svoje biskupsko geslo izabrao riječi Ljubav svemu se nada (Caritas omnia sperat), a svojim nastupima konstantno širi mržnju i sramoti i svoga teološkog učitelja Goluba, a pogotovo Učitelja Isusa iz Nazareta. I takav čovjek je trenutno u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji predsjednik Vijeća za nauk vjere, najvažnijeg vijeća u Katoličkoj crkvi! Ako je točna pretpostavka da biskup Košić naglas izgovara ono što većina hrvatskih katoličkih biskupa, svećenika i vjernika zastupa, tim više ima razloga za zabrinutost među onim katolicima u Hrvatskoj kojima je stalo do izvornog kršćanstva i nauka Isusa iz Nazareta. Sudeći prema javnim nastupima biskupa Košića, Isusovo Evanđelje (dobra vijest) za njega je doista „umrlo na križu“ (F. Nietzsche), pa je i kršćanstvo biskupa Košića posve zarobljeno u matricama povijesnih militantnih političkih katolicizama.

Razorni potres koji je jučer pogodio Petrinju i odnio sedam života pokrenuo je i lavinu netočnih vijesti. O tome piše portal specijaliziran za provjeru činjenica, Faktograf, objašnjavajući da je cilj nekih od takvih vijesti zarada, dok su druge produkt paranoje. Glavna platforma za širenje ovakvih vijesti ponovno su društvene mreže. Konzultant za informacijsku sigurnost, Alen Delić, na Twitteru je upozorio da se društvenim mrežama šire lažni brojevi računa za uplatu pomoći žrtvama potresa s epicentrom. Delić se upustio u popriličan poduhvat da provjeri sve postojeće kampanje koje se može pronaći online. Naime, on je samo na platformi GoFundMe pronašao 136 kampanja pod pojmom "croatia earthquake", a za dio njih je utvrdio kako se odnose na potres iz ožujka. „Moj doprinos će biti što je moguće više provjeriti sve kampanje i kontaktirati organizatore. Ukoliko ima dobrovoljaca da mi pomognu, neka mi se jave“, apelirao je Delić.

„Digao je Alem toga jutra sidro na koćetu, odvezao cime i otplovio na daleki, izgubljeni kontinent što ga zovu i Mu, i što ga zovu Atlantida, 'mašti se vrativši kao kući', nama zauvijek, sebi samo još jednom, 'unovo'. Ostavio nam je požutjele mape, znakove i tragove, da ga jednog dana, odlučimo li se na Alemovu slobodu, tamo nađemo“, riječi su s kojima se Boris Dežulović u novom broju tjednika Novosti, u tekstu naslova „Kraj epizode“, oprostio s Alemom Ćurinom. „Svojim jedinstvenim likovnim novinarstvom Alem Ćurin u posljednjih jedanaest godina značajno je definirao identitet tjednika Novosti. Njegov odlazak veliki je gubitak za umjetnost, novinarstvo i za naš list“, poručili su iz ovog tjednika u svom novom broju koji izlazi s gotovo praznom naslovnicom, na bolnoj bjelini osim logotipa Novosti stoji tek – „Alem Ćurin (1953.-2020.)“.