„U Srbiji djeca ne znaju za Srebrenicu, ali znaju da je Mladić heroj“
Srbija je devedesetih vodila osvajačke, imperijalne, agresorske ratove, a jedini njeni heroji iz devedesetih su dezerteri. U gradovima Srbije u vrijeme ratova devedesetih bilo je 55 velikih pobuna protiv rata. Vlasti u Srbiji nikad se nisu usudile službeno objaviti koliko je ljudi u vrijeme ratova dezertiralo, a organizacija Žene u crnom procjenjuje da je vojnu obavezu izbjeglo više od 300.000 ljudi. Ove zaključke, odnosno podatke iznijela je Staša Zajović, jedna od osnivačica organizacije "Žene u crnom", pri gostovanju u emisiji "Zavidavanje", objavljenoj na YouTube kanalu VIDA TV.
Prisjećajući se mobilizacije za ratove, Zajović je ustvrdila da je ona u nekim krajevima Srbije imala učinak etničkog čišćenja. Naročito se to odnosi na Vojvodinu, iz koje su pred mobilizacijskim pozivima pobjegli brojni mladići, pripadnici nacionalnih manjina, prije svega mađarske i hrvatske nacionalne manjine.
"Žene u crnom", podsjetimo, najpoznatija su srbijanska antiratna organizacija. Članovi i članice organizacije redovito obilježavaju godišnjice genocida u Srebrenici, odnosno pada Vukovara. Ova obilježavanja podsjećaju na performanse: žene odjevene u crno bez riječi stoje na beogradskom Trgu Republike. Crninu oblačimo, kaže Staša Zajović, jer žalimo za ljudima koji su ubijeni u naše ime. Organizacija "Žene u crnom" 2001. godine dobila je prvu Milenijsku nagradu Ujedinjenih nacija za mir, a iste godine "Žene" su bile kandidirane i za Nobelovu nagradu za mir. Četiri godine kasnije Staša Zajović također je bila jedna od kandidatkinja Nobelove nagrade za mir.
Pri gostovanju u Zavidavanju Zajović je govorila i o epidemiji seksualnog nasilja u Srbiji, o ulozi Srpske pravoslavne crkve u ratovima devedesetih, odnosno u njenom učešću u aktualnim političkim i društvenim gibanjima. Srbija je, tvrdi osnivačica "Žena u crnom", u mnogome teokratska država, kao Iran.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Ladislav Tomičić
danas ne postoji nikakova istinska družstveno-politična razlika među balkanskima novonastalima dṙžavicama na ruševinama nëgdanje YU-ge. osnovna razlika je formalna i geopolitična, būduće slovënija i hṙvatska danas obje půnopravne članice NATO-a i EU-a. sve ostalo je gotovo isto, a u skoroj būdućnosti bīt će u cielosti izjednačeno.