BILJEŽNICA ROBIJA K.: Naši generali

Tata je u primaćoj sidijo u hotelji i piljio je u televiziju. Mama je na kauču čitala Gloriju. Ja sam na drugom kraju kauča odvidavao glavu od robokapa. Tata je vrtijo sa glavom prema ekranu i rekao je: „Koji užas, jebate! Opet hapse naše generale!“ Mama je dignila glavu sa Glorije i pitala je: „Kako to generali mogu bit naši?“ Tata je okrenijo se prema njoj sa čudilom. Onda je on rekao: „Kakvo je to pitanje? Nego čiji su?“ Mama je rekla: „Otkud ja znan! Moji bogami nisu!“ Tata je podviknijo: „Zašto nisu, jebate irud?“ Mama je rekla: „Zato šta ja nisan vojnik da bi imala svoje generale! Ja san obična žena!“ Tata je pitao: „Kakve to ima veze šta si žena?“ Mama je rekla: „Kako ne bi imalo veze? Ja ka žena, ako baš neman sriće u životu, mogu imat muža kretenoida, ili sina propalicu, ili herpes na usnama, al nikako ne mogu imat generale! A to znači da ne mogu ni govorit da su to ‘naši generali’!“

PALI HEROJ MIHAJLO PETROVIĆ: Nije pao za naciju, nego u borbi za ljude s kojima je živio

„Ja sam Srbin iz Beograda i došao sam ovdje da se borim s vama“, tako se pred 300 mladića Prvog travničkog odreda Armije BiH u travnju 1992. godine predstavio major Mihajlo Petrović koji nije htio napustiti Travnik s vojskom JNA u kojoj je služio, već je na uniformu prišio oznake Teritorijalne obrane RBiH i ponudio se braniti grad od napada srpske vojske. Stanovnici Travnika i okolnih mjesta svih vjera i nacija borili su se puna 24 sata i obranili svoje obitelji i sugrađane bodreći se riječima majora Petrovića u govoru koji se do danas pamti. "Između ovog sveta i njih noćas stojite samo vi" – tako im je rekao major prije nego što su posjedali u kamione koji su ih odvezli na frontu. Preživjeli suborci nikada neće zaboraviti njegov glas kako u grmljavini oružja, borbi, jaucima cijelo vrijeme odjekuje i, kao u pričama o junacima, oni su znali - dok se taj glas čuje ima nade. Travnik je imao sreće da u njemu živi major Mihajlo Petrović.

IPAK SE KREĆE: Istraga neće čekati da predsjednik HND-a prijavi zločin

Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva tražio je hitnu istragu, a više saborskih klubova hitno sazivanje sjednice Obora za medije zbog pokušaja atentata na predsjednika HND-a Sašu Lekovića. Jasen Mesić, predsjednik Odbora pozvao je da se sve prijetnje prijave policiji pa neka institucije rješavaju te probleme. No, upravo je postupanje institucija ono što zabrinjava jer niti jedan slučaj prijetnji novinarima u Hrvatskoj do sada nije riješen iako se njihov broj posljednjih dana znatno povećao i postaju sve agresivnije. Iskustvo s institucijama također može biti vrlo neugodno što potvrđuje slučaj ravnateljice Hine koja je prijetnje prijavila policiji, a kako je tamo dočekana objavila je na svojem Facebook profilu: "murjak na prvoj policijskoj koji je smatrao da mi naglas mora čitati dijelove pisma kojeg sam dobila i usput doživljavati mini-orgazme čitajući 'kujo-kučko'. Sramite se, stoko primitivna, zla i pokvarena.“

OTIMANJE ZABORAVU: Split je bio partizanski grad

Prošle su 72 godine otkako su 26. listopada 1944. godine partizani oslobodili Split – grad u kojem je osnovan prvi ilegalni partizanski pokret u Europi i to na blagdan sv. Duje, grad u kojem je svaki drugi stanovnik bio uključen u Narodno oslobodilački pokret (NOP), grad u kojem su pokrenute i prve antifašističke novine u okupiranoj Europi. Zvale su se „Naš izvještaj“ da bi 1943. godine prerasle u „Slobodnu Dalmaciju“, a u izvanrednom izdanju na dan oslobođenja grada na naslovnici su donijele samo jedan naslov: „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“. „Stoga, kad se kaže da je Split bio 'nepokoreni bastion antifašizma u okupiranoj Europi', to nije ideološka fraza nego statistička činjenica“, stoji u tekstu što ga je novinar Damir Pilić objavio u Slobodnoj Dalmaciji dan uoči 70. godišnjice oslobođenja grada koji, pokazat će isječak iz dokumentarnog filma „Duhovi Splita“ Jadrana Bobana, slabo pamti svoju slavnu prošlost.

PJESMA O EMINI: Legendarna sevdalinka u novoj verziji na Starom mostu

MoRS Blues Bend iz Mostara okuplja polaznike mostarske rock škole, osnovan je prije godinu dana i ima deset članova koji dolaze iz pet gradova: Mostar, Kupres, Kakanj, Čitluk i Trogir. Na mostarskom Starom mostu izveli su nedavno legendarnu "Eminu" Alekse Šantića pred tisućama okupljenih Mostaraca i gostiju Red Bullovog svjetskog „Cliff Diving“ prvenstva. Mostarsku rock školu osnovala je 2012. godine grupa muzičara s ciljem da pruži priliku mladim talentima i oživi glazbenu scenu u podijeljenom gradu. Školi je ovog mjeseca prijetilo zatvaranje zbog nedostatnih sredstava pa zbog toga, uz "Eminu" u originalnom aranžmanu, donosimo i video za kampanju u kojoj svaki donator može postati počasnim članom ovog vrijednog projekta. Zašto je važan u videu objašnjavaju polaznici, tinejdžeri koji su tek zahvaljujući glazbi imali prilike upoznati jedni druge.

RADNIČKA FRONTA CITIRA BIBLIJU: "Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu..."

"Moliocima", kažu iz Radničke fronte, nije stalo ni do žena ni do života fetusa. "Da jest, borili bi se za veća radnička prava žena, za bolju socijalnu državu, za veći dječji doplatak, za više vrtića (kojih niti ima dovoljno, niti su dovoljno financirani - toliko da nemaju ni za hranu), za veću pomoć samohranim majkama i siromašnim obiteljima i za bolje obrazovanje, zdravstvenu skrb i sprečavanje nasilja protiv žena", objašnjavaju.