Prošle su 72 godine otkako su 26. listopada 1944. godine partizani oslobodili Split – grad u kojem je osnovan prvi ilegalni partizanski pokret u Europi i to na blagdan sv. Duje, grad u kojem je svaki drugi stanovnik bio uključen u Narodno oslobodilački pokret (NOP), grad u kojem su pokrenute i prve antifašističke novine u okupiranoj Europi. Zvale su se „Naš izvještaj“ da bi 1943. godine prerasle u „Slobodnu Dalmaciju“, a u izvanrednom izdanju na dan oslobođenja grada na naslovnici su donijele samo jedan naslov: „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“. „Stoga, kad se kaže da je Split bio 'nepokoreni bastion antifašizma u okupiranoj Europi', to nije ideološka fraza nego statistička činjenica“, stoji u tekstu što ga je novinar Damir Pilić objavio u Slobodnoj Dalmaciji dan uoči 70. godišnjice oslobođenja grada koji, pokazat će isječak iz dokumentarnog filma „Duhovi Splita“ Jadrana Bobana, slabo pamti svoju slavnu prošlost.

MoRS Blues Bend iz Mostara okuplja polaznike mostarske rock škole, osnovan je prije godinu dana i ima deset članova koji dolaze iz pet gradova: Mostar, Kupres, Kakanj, Čitluk i Trogir. Na mostarskom Starom mostu izveli su nedavno legendarnu "Eminu" Alekse Šantića pred tisućama okupljenih Mostaraca i gostiju Red Bullovog svjetskog „Cliff Diving“ prvenstva. Mostarsku rock školu osnovala je 2012. godine grupa muzičara s ciljem da pruži priliku mladim talentima i oživi glazbenu scenu u podijeljenom gradu. Školi je ovog mjeseca prijetilo zatvaranje zbog nedostatnih sredstava pa zbog toga, uz "Eminu" u originalnom aranžmanu, donosimo i video za kampanju u kojoj svaki donator može postati počasnim članom ovog vrijednog projekta. Zašto je važan u videu objašnjavaju polaznici, tinejdžeri koji su tek zahvaljujući glazbi imali prilike upoznati jedni druge.

"Moliocima", kažu iz Radničke fronte, nije stalo ni do žena ni do života fetusa. "Da jest, borili bi se za veća radnička prava žena, za bolju socijalnu državu, za veći dječji doplatak, za više vrtića (kojih niti ima dovoljno, niti su dovoljno financirani - toliko da nemaju ni za hranu), za veću pomoć samohranim majkama i siromašnim obiteljima i za bolje obrazovanje, zdravstvenu skrb i sprečavanje nasilja protiv žena", objašnjavaju.

„Pitanja za njega više nemam. Samo poruku da smo ga voljeli svi. Cijeli Balkan. Sva djeca osamdesetih. Junak mog djetinjstva postao je tragični lik“, napisala je novinarka Žana Gauk nakon susreta s legendarnim Brankom Kockicom.