"Ne možeš biti gej i vjernik!" poruka je s kojom se LGBT vjernice i vjernici susreću i prije nego što prepoznaju vlastitu seksualnu orijentaciju. Život u strahu s misli "što ako netko sazna" njihova je svakodnevica. "Ormari" te skupine vjernika više nalikuju na atomska skloništa čiji mrak i skučenost dovodi do dubokog poricanja i mržnje prema sebi, depresije, ovisnosti, a za ne tako malen broj i do samoubojstva. Neki od njih koji prihvate svoju seksualnost, odbacuju svoju vjeru jer "ne možeš biti oboje". O tome smo popričali s Mihaelom Sečenom i Nedom Popović, voditeljima prve grupe podrške za LGBT osobe kojima je važna duhovnost.

U višesatnom prosvjedu u organizaciji udruge Franak u Zagrebu je po procjenama policije u subotu sudjelovalo između osam i deset tisuća građana, a prosvjed je završen ispred Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB), gdje su prosvjednici još jednom zatražili ostavku guvernera Borisa Vujčića, a Vladi poručili da počne štititi interese svojih građana. "Stop pljačkama", "Ostavka Vujčiću" i "Ropstvo", orilo se ispred zgrade HNB-a, kamo je nakon uvoda na Trgu Franje Tuđmana otišao najveći broj prosvjednika. Prosvjednici su se u Zagrebu okupljali od jutarnjih sati, a autobusima su pristizali iz svih krajeva Hrvatske - Zadra, Pule, Istre, Slavonije, Koprivnice, Rijeke i Bjelovara, a podršku su dobili i iz susjednih zemalja, Slovenije, Srbije i BiH.

Umjesto prave misije spašavanja migranata koji se morskim putem upute prema Europi te dogovora o njihovom pravednom raspoređivanju po Europi, europski čelnici ojačali su postojeću misiju nadzora granica i najavili vojnu akciju protiv krijumčara. Među 28 preživjelih iz najveće nesreće na Mediteranu u kojoj je u nedjelju poginulo više od 800 migranata, migranti su iz Malija, Eritreje, Bangladeša, Sierra Leonea, Gambije, Obale Bjelokosti, Senegala i Somalije. Odakle su oni koji su u četvrtak položeni u zajedničku grobnicu na Malti, ne zna se. Uz muslimanski i kršćanski obred pokopani su posmrtni ostaci 24 osobe nepoznatog identiteta. Svi ostali potonuli su u more.

Održavanje velike, ambiciozne izložbe Osamdesete – slatka dekadencija postmoderne naizgled se slučajno poklopilo s nekoliko pojava i stvari koje, zajedno s njom, prilično precizno ocrtavaju ono što bismo pretenciozno mogli nazvati duhom (današnjeg) vremena. Prvo, izložba je više-manje koincidirala s premijernim prikazivanjem HRT-ove dramske serije Crno-bijeli svijet scenarista i redatelja Gorana Kulenovića i Igora Mirkovića, visokobudžetne produkcije za hrvatske pojmove. Taman nekako kad je HRT ispucala svih dvanaest epizoda prve sezone krenula je ozbiljna promocija izložbe u medijima. Gotovo bi se moglo reći da su se sveprisutne "osamdesete" poput kakvog virusa preselile u formu izložbenog postava (i pripadajuće mu opsežne knjige-kataloga) nakon što su neizlječivo zarazile televizijski medij (budući da se u najskorije vrijeme, naravno, planira snimanje nove sezone).