ŽENE U MEDIJIMA

Njoj daj da piše o zabavi i modi

ritn by: Dina Vozab i Adela Zember/Libela | 08.11.2016.
ŽENE U MEDIJIMA: Njoj daj da piše o zabavi i modi
Unatoč feminizaciji novinarske profesije žene su u europskim medijskim industrijama (pa tako i u medijima u Hrvatskoj) i dalje marginalizirane te manje plaćene od svojih kolega, pokazalo je istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) o položaju žena u medijima u 28 zemalja članica Europske Unije. Dobiveni rezultati pokazuju da u Hrvatskoj novinarska profesija prolazi kroz proces feminizacije - studij novinarstva većinom završavaju studentice (novinarstvo je 2012. studiralo 68% studentica i 32% studenata). Međutim, nakon studija diplomirane novinarke manje su plaćene od svojih muških kolega (u prosjeku, novinarke zarađuju 87% plaće svojih muških kolega na istim pozicijama).

Unatoč feminizaciji novinarske profesije žene su u europskim medijskim industrijama (pa tako i u medijima u Hrvatskoj) i dalje marginalizirane te manje plaćene od svojih kolega, pokazalo je istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) o položaju žena u medijima u 28 zemalja članica Europske Unije.

Dobiveni rezultati pokazuju da u Hrvatskoj novinarska profesija prolazi kroz proces feminizacije - studij novinarstva većinom završavaju studentice (novinarstvo je 2012. studiralo 68% studentica i 32% studenata). Međutim, nakon studija diplomirane novinarke manje su plaćene od svojih muških kolega (u prosjeku, novinarke zarađuju 87% plaće svojih muških kolega na istim pozicijama).

Studija EIGE-a ukazuje na hijerarhijsku i sektorsku segregaciju žena u medijskim organizacijama u Hrvatskoj. Iako žene čine većinu zaposlenih, one nisu zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama. Međutim, Hrvatska ipak pripada krugu europskih država u kojima je postignuta veća rodna ravnopravnost u medijskim organizacijama: iako ih nema na najvišim pozicijama, ukupno u srednjem i nižem menadžmentu čine oko polovice zaposlenih.

No, na tim pozicijama češće su zastupljene u područjima koja se smatraju produžecima njihovih aktivnosti u kućanstvu ili onima koje se smatraju lakšima ili primjerenijima ženama, poput zabavnog programa, životnog stila, programa za djecu i mlade ili širih društvenih i kulturnih tema.

Novinarke su manje plaćene od svojih muških kolega (FOTO: pixabay.com)

Medijske organizacije u Hrvatskoj blizu su europskom prosjeku u primjenama različitih mehanizama samoregulacije radi ostvarivanja veće rodne ravnopravnosti, a u tome je u vrijeme analize prednjačila javna televizija. Unatoč napretku u postizanju rodne ravnopravnosti u medijskim organizacijama u Hrvatskoj, ona se ne oslikava u reprezentaciji žena u medijskim sadržajima. Žene su i dalje podzastupljene u svim medijskim žanrovima osim zabavnih i kulturnih žanrova, te su podzastupljene kao izvori vijesti, komentatorice, stručnjakinje, političarke i subjekti priče.

Hrvatska prati promjene koje se događaju i u drugim zemljama članicama EU. U posljednjih dvadesetak godina veći udio žena završava sveučilišne studije novinarstva (2010. godine u EU 68% žena i 32% muškaraca diplomiralo je novinarstvo, kako pokazuje izvještaj EIGE), te su u sve većoj mjeri zastupljene u medijskim organizacijama, ali su i dalje podzastupljene u višim i upravnim pozicijama u medijskim organizacijama te su manje plaćene od svojih muških kolega.

Izvještaj EIGE-a navodi da rodni jaz u plaćama u 2010. u prosjeku u EU iznosi 17%, dok su u nekim europskim zemljama novinarke plaćene i više od 20% manje od svojih kolega. Žene u prosjeku čine 30% zaposlenih na upravljačkim razinama u medijskim organizacijama. Najmanje su zastupljene u glavnim upravljačkim pozicijama (16%), a više u nižem menadžmentu (36%).

U napredovanju žene zastaju kod pozicija srednjeg menadžmenta, a intervjui sa ženama u upravljačkim pozicijama o njihovim karijernim putovima ukazali su na neke od mogućih mehanizama koji omogućuju i ograničavaju napredovanje. Pozitivna iskustva žena u mnogim slučajevima proizlaze iz transparentnih procedura zapošljavanja i napredovanja - u organizacijama gdje obrazovanje, vještine i dobar životopis imaju veću važnost od pripadanja neformalnim mrežama žene imaju mnogo veću mogućnost napredovanja.

U napredovanju, žene zastaju na pozicijama srednjeg menadžmenta (FOTO: Wikimedia)

Neke od sugovornica u intervjuima navodile su seksizam i stereotipe prema ženama kao dodatne faktore koji ograničavaju napredovanje, ali i teže umrežavanje u krugove koji vode višim pozicijama, a kojima u mnogo većoj mjeri pripadaju njihovi kolege. Istraživanje je pokazalo da se ženama češće dodjeljuju zaduženja koja se smatraju "primjerenijima" ženama (kao što je rad na temama iz područja zabave ili životnog stila). Također, žene koje uspijevaju proći kroz određene barijere smatraju da se njihov rad ipak različito vrednuje od rada muških kolega na istoj poziciji, odnosno da moraju mnogo više raditi i imati bolje rezultate od muškaraca kako bi primile zasluge za svoj rad.

Osim u menadžmentu, žene su manje zastupljene i u važnijem ili prestižnijem novinarskom radu, pa primjerice žene rjeđe pišu tekstove o politici ili gospodarstvu i tekstovi novinarki se rjeđe najavljuju na naslovnicama. Obrasci zapošljavanja i napredovanja razlikuju se kod javnih i privatnih medija i između različitih zemalja. Javni mediji češće primjenjuju politike rodne ravnopravnosti, te žene u takvim institucijama lakše dolaze do viših pozicija.

U nekim zemljama, kao što su Bugarska ili Latvija, žene čine više od polovice zaposlenih na višim razinama, dok ih je u Estoniji, Litvi, Rumunjskoj, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj između 40 i 50%. U Irskoj, Grčkoj, Italiji i Malti najmanji je udio žena zaposlenih na višim razinama, oko svega 10%. Ako se promatraju samo najviše pozicije u medijskim organizacijama, u čak 15 europskih zemalja na tim razinama nije zaposlena niti jedna žena.

Tekst u cijelosti pročitajte na portalu libela.org.

Lupiga.Com via Libela

Naslovna fotografija: publicdomainpictures.net


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IVAN ERGIĆ: Povratak

    16.10.2019.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Povratak

  2. FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

    01.10.2019.

    Nataša Škaričić

    FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

  3. BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

    30.09.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije