ZERO WASTE U ŠKOLI

Valjda će naša djeca nešto naučiti

ritn by: A.B. | 05.11.2023.
ZERO WASTE U ŠKOLI: Valjda će naša djeca nešto naučiti
"Klinci u školskoj dobi bolje upijaju znanje zbog čega je iznimno važno da se posvetimo edukaciji kako tradicionalnih predmeta, tako i obrazovanju o nužnosti smanjenja potrošnje resursa. Ne odnosi se to tek na konzumerizam već i na banalne stvari poput toga da za sobom gasimo svjetla u prostorijama u kojima ne boravimo, zatvaramo vodu dok peremo zube jer i te male stvari razvijaju navike i određeni pogled na svijet koji će nam omogućiti da na tom svijetu boravimo što ugodnije te ga ostavimo svojim potomcima, u stanju u kojem smo ga zatekli, ako već ne možemo u boljem", govori nam Dragica Mateković Rubić, voditeljica Zero Waste programa pri Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK) koja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Žuti brijeg upravo kreće s programom edukacije nižih razreda koja ih uči važnosti smanjenja otpada.

Počnimo s ovom procjenom - ove smo godine Zemljine resurse iskoristili već na dan 2. kolovoza i od tada vlastitoj djeci doslovce radimo o glavi. Zemlja teško prati ritam naših stvarnih i induciranih potreba. Živimo u izobilju, stvari više i ne popravljamo, najčešće bacamo, nerijetko i tamo gdje ne treba. Ne zbog toga da Zemlja odahne, a priroda zazeleni, ona će lako bez nas, ali mi bez planeta nećemo. Ukoliko izuzmemo klimatske promjene i sve što one donose, generacije rođene prije 21. stoljeća vjerojatno i neće imati kritičnih problema, jer s ozbiljnim nevoljama suočiti će se oni koji su tek došli i oni koji tek imaju doći. Prijete im nestašice hrane, vode i energije, negostoljubiv planet koji će nam progresivno smanjivati životni prostor i resurse što nam trenutno omogućavaju blagodati koje danas još uvijek uzimamo zdravo za gotovo.

Galopirajuća industrijalizacija sredinom prošlog stoljeća pokrenula je proces migracije stanovništva iz sela u gradove što je omogućilo povećano iskorištavanja resursa i konzumacije industrijskih proizvoda. Jedna od posljedica na koje u začetku nismo računali jest i iseljavanje sela zbog čega djeca danas imaju sve manji dodir sa prirodom. Nekada se na selo išlo kod baka i djedova, a danas sve manje djece ima taj luksuz.

"Svaki roditelj danas zna, ili se barem sjeća, što su to godišnja doba. Kako izgleda zima, po čemu se proljeće razlikuje od jeseni i kakvo je ljeto. Svaki roditelj zasigurno želi da i njegova djeca dožive ta godišnja doba. Ne možemo si dozvoliti da zbog svoje komocije ili nemara vlastitoj djeci uskratimo planet kakav smo dobili u nasljeđe", govori nam Dragica Mateković Rubić, voditeljica Zero Waste programa pri Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK) koja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Žuti brijeg upravo kreće s programom edukacije nižih razreda koja ih uči važnosti smanjenja otpada.

Dragica Mateković Rubić
"Male stvari razvijaju navike i određeni pogled na svijet koji će nam omogućiti da na tom svijetu boravimo što ugodnije" (FOTO: Flickr/Zelenaakcija)

"Klinci u školskoj dobi bolje upijaju znanje zbog čega je iznimno važno da se posvetimo edukaciji kako tradicionalnih predmeta, tako i obrazovanju o nužnosti smanjenja potrošnje resursa. Ne odnosi se to tek na konzumerizam već i na banalne stvari poput toga da za sobom gasimo svjetla u prostorijama u kojima ne boravimo, zatvaramo vodu dok peremo zube jer i te male stvari razvijaju navike i određeni pogled na svijet koji će nam omogućiti da na tom svijetu boravimo što ugodnije te ga ostavimo svojim potomcima, u stanju u kojem smo ga zatekli, ako već ne možemo u boljem", objašnjava Mateković Rubić.

Projekt je inicijalno zamišljen da bude proveden u tri škole, no odobrena sredstva omogućavaju provedbu u samo jednoj pa je odluka pala na osnovnu školu na Žutom brijegu u Gornjoj Dubravi. Putem portala H-Alter bit će dostupna brošura koja se koristi u edukaciji, a koju škole i roditelji mogu individualno preuzeti te program provesti samostalno, barem oni koji su osvijestili problem. Četiri razreda koja će sudjelovati u praktičnom i interaktivnom programu proći će osnovne pojmove te naučiti djecu na koji način smanjiti resurse koje koriste te kako ta znanja prenijeti i u obitelji. 

"U praktičnom dijelu ćemo napraviti primjer kompostiranja koji zapravo i vaši čitatelji mogu odraditi kod kuće sa svojom djecom, neovisno o programu koji provodimo u školi. Naime, djeca će u čašicu staviti malo zemlje, dok će im kuharice u menzi pripremiti sitno narezani biološki otpad i sve pokriti folijom. Ta se folija svaki dan nakratko podigne da uđe zrak te ćemo tri dana pratiti što se dešava i kako nastaje kompost. Osnovna škola Žuti Brijeg ima školski vrt gdje ćemo potom kompost iskoristiti kao prirodno gnojivo dok ga vaši čitatelji mogu iskoristiti za kućne biljke ili za biljke u parku", pojašnjava voditeljica projekta. 

Zero Waste
Projekt je inicijalno zamišljen da bude proveden u tri škole, no odobrena sredstva omogućavaju provedbu u samo jednoj pa je odluka pala na osnovnu školu na Žutom brijegu (ILUSTRACIJA: UNMK)

Podrška škola, kažu nam, na ovakvim projektima redovito je velika, a ravnatelji i učitelji iznimno su susretljivi i zainteresirani za suradnju i unapređenje kurikuluma ovakvim aktivnostima. Pomažu na brojne načine, a valja napomenuti kako djeca zbog projekta ne moraju ostajati dulje u školi jer se sam projekt odvija u sklopu razredne nastave te ne utječe na ostale predmete.

Iako je i pohvalno i neophodno da obrazovne ustanove aktivno sudjeluju u podizanju svijesti školaraca koji će u budućnosti ostati bez, primjerice, fosilnih goriva, postoje brojni strukturni problemi u suočavanju s izazovima koji ih očekuju. 

Između brojnih izazova pri reciklaži posebno se ističe recikliranje plastične ambalaže. Naime, prema posljednjim podacima Eurostata, u Europskoj uniji se recikliranje plastične ambalaže s 10,3 posto 2011. godine povećalo na 14,2 posto 2021. godine. No, u istom razdoblju, otpad koji plastična ambalaža stvara, povećao se s 28,4 posto na 35,9 posto. Drugim riječima, iako se plastična ambalaža reciklira sve više, isto tako i upotreba plastične ambalaže, iako nižom stopom, ipak sve više raste. Ovaj problem u sebi krije niz sustavnih i infrastrukturnih zapreka. Brojni proizvodi iziskuju upotrebu plastične ambalaže, a nebrojeni artikli se na jednom mjestu izrađuju, a na drugom sklapaju. Nerijetko su ta mjesta rasuta na različitim kontinentima te ih je često neophodno zaštititi, između ostaloga i plastikom. 

Plastična ambalaža
Iako se plastična ambalaža reciklira sve više, isto tako raste potrošnja plastike (FOTO: Lupiga.Com)

Postoje brojni problemi i nedosljednosti s recikliranjem što je trenutno jedan od glavnih aduta u borbi za održivost života na planetu. Na primjer, kada kupujete papir, reciklirani je često skuplji od običnoga

„U Hrvatskoj se slabo odvaja pa se stoga i manje reciklira te ga većinom uvozimo. Sve to povećava troškove i tehnologija se još uvijek razvija te nismo u mogućnosti reciklirati u toj mjeri da bi takav papir bio jeftiniji. Riječ je o kompleksnom problemu u kojem postoji dosta tehničkih elemenata. Recimo, ne može se reciklirati baš svaki papir jer pri štampanju se još uvijek koriste boje koje je ili teško ili nemoguće reciklirati. Tako je kod svake nove tehnologije dok ne dođe do stadija razvoja u kojem je moguća masovna i jeftina proizvodnja", objašnjava nam Dragica Mateković Rubić tehničke probleme s kojima se suočava moderno društvo.

Tehnologija je možda i najbolji primjer koliko je vremena i ulaganja potrebno da određeni koncepti od novotarije kojom se koriste znanstvenici dođu u široku primjenu u cijelome društvu. Do prije četiri desetljeća i kompjuteri su bili iznimno nezgrapni i skupi. No, ulaganjem u razvoj u posljednjih je trideset godina tehnologija toliko napredovala da su računala, ne samo dostupna, već i toliko malena da danas doslovce stanu u džep. Na isti će se način, razvojem i adaptacijom, poboljšati i proces reciklaže različitih materijala. Do tada, usprkos financijskim izazovima, s energetske strane već danas je učinkovitije reciklirati papir nego sjeći stabla i koristiti energiju za proizvodnju novog papira.

Slična je situacija i u prehrambenoj industriji gdje zdravi i prirodni proizvodi uzgojeni bez pesticida te distribuirani bez štetnih konzervansa redovito cijenom diskriminiraju najšire mase dok su pristupačni populaciji s visokim primanjima. Moderna poljoprivreda ubrzano se razvija od sredine prošlog stoljeća te su prinosi na poljoprivrednim površinama iznimno visoki zbog razvijene tehnologije koja omogućava ogromne prinose uz minimalne aktivnosti čovjeka. 

„Proizvodnja zdrave hrane na principima održivosti zahtijeva višestruko veći broj i sadnica i pokušaja sadnje jer većina prinosa nestaje ili od bolesti ili od klimatskih neprilika što, dakako, poskupljuje proizvod i prije nego što uračunamo transport”, zaključuje voditeljica projekta Zero Waste.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  2. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

  3. HIP HOP LELEK: Upotreba djeteta za patriotske psihoze

    01.02.2024.

    Brano Mandić

    HIP HOP LELEK: Upotreba djeteta za patriotske psihoze

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije