USPOREDNA ANALIZA

Hrvatsku i Češku muče iste boljke, ali je situacija u Hrvatskoj puno teža

ritn by: Sofija Kordić | 26.10.2021.
USPOREDNA ANALIZA: Hrvatsku i Češku muče iste boljke, ali je situacija u Hrvatskoj puno teža
„Ne želim spekulirati, ali mislim da je rizik od značajnog pogoršanja situacije vrlo visok. Postoje još milijuni ljudi koji nisu bili u dodiru s virusom i koji nisu cijepljeni. U Hrvatskoj je situacija još i gora nego u Češkoj. Moj je dojam, iz hrvatskih medijskih izvještaja, da je i epidemiološki nadzor, prvenstveno opseg testiranja, nedovoljan da bi se imala realistična slika o tome što se zaista događa. Stopa smrtnosti je zastrašujuća i govori o tome da je situacija zapravo gora nego što bi se moglo činiti. U obje zemlje su javnozdravstvene i društvene mjere svedene na minimum, a i pridržavanje mjera od strane građana je upitna. Neke su mjere strože i bolje primijenjene u Hrvatskoj nego u Češkoj, a za neke druge je obrnuto“, pesimističan je u razgovoru za Lupigu dr. Srđan Matić, direktor češkog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, napominjući da je 96,6 posto zdravstvenih radnika u Češkoj kompletno cijepljenih, a u Hrvatskoj samo 67,5 posto.

Prvo cjepivo protiv Covida-19 u Češkoj primili su 27. prosinca prošle godine premijer Andrej Babiš i ratna veteranka, 96-godišnja Emilie Řepíková. Cijepljenje je od ljetos dozvoljeno i djeci od 12 godina. Zimus i proljetos bila je to jedna od najviše pogođenih zemalja u svijetu po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika, do sada je preko 30.600 ljudi izgubilo život zbog koronavirusa. Češka je bila u dugotrajnom lockdownu, a djeca su najduže u Europi, skoro sedam mjeseci, odsustvovala iz škole. Sve to nije bilo dovoljno da uvjeri građane kako je masovno cijepljenje jedini način da se život vrati u normalu. 

U Češkoj je, naime, cijepljeno 57,3 posto stanovništva, što je ispod EU prosjeka, ali ipak iznad razine procijepljenosti na Hrvatskoj. Najviše građana u EU do sada je cijepljeno u Portugalu, 87 posto. Stručnjaci ponavljaju da je cilj 80 posto procijepljenosti, što trenutno i u Hrvatskoj i u Češkoj izgleda kao nemoguća misija

Dr. Srđan Matić, direktor češkog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Lupigu kaže kako se ne može reći da je kampanja cijepljenja u Češkoj neuspjela, ali da je daleko od gotove kampanje.

„Stope cijepljenja u Češkoj su malo ispod prosjeka za Europsku Uniju, a iznad prosjeka za cijelu WHO europsku regiju. U odnosu na sve ostale zemlje srednje i istočne Europe, Češka i Mađarska su na vrhu. Tako da bih to opisao kao značajan napredak, ali ispod očekivanja. Ne zaboravimo da je stopa cijepljenja značajno viša nego u Hrvatskoj gdje postotak ukupno cijepljenog stanovništva iznosi samo 43,3 posto“, ističe Matić dodajući kako je porazan podatak da je 96,6 posto zdravstvenih radnika u Češkoj kompletno cijepljenih, a u Hrvatskoj samo 67,5 posto.

Srđan Matić
"Neke su mjere strože i bolje primijenjene u Hrvatskoj nego u Češkoj, a za neke druge je obrnuto" - Srđan Matić (FOTO: Privatni album)

„Iz podataka iz cijele Europe se može zaključiti da su zemlje koje su prioritetno cijepile starije dobne skupine, one preko 60, 70 ili 80 godina starosti, postigle izuzetno visoke stope cijepljenosti u tim grupama, a posljedica toga su znatno snižene stope smrtnosti od Covida-19. Zemlje koje su vrlo brzo nakon početka kampanje otvorile mogućnost cijepljenja za mlađe dobne skupine i danas imaju značajan broj starijih ljudi koji nisu cijepljeni i bilježe smrtnost koja je mogla biti spriječena. U Češkoj se procjenjuje da ima skoro 400.000 starijih od 70 godina koji ni do danas nisu cijepljeni. Ovi ljudi će puniti bolnice i biti među onima koji, nažalost, neće preživjeti zarazu“, naglašava Matić.

Prema podacima Zavoda za zdravstvene informacije i statistiku Češkoj ovih dana prijeti negativni scenarij razvoja epidemije. Povećava se broj teže oboljelih i tzv. viška smrti. S tim se slažu i epidemiolozi i virolozi. Inače, slijedi britanski scenarij. Oni su polovicom srpnja ukinuli sve mjere u nadi da će sve biti dobro. Imunolog Václav Hořejší upozorava da je u usporedbi s Češkom u Britaniji trenutno pet puta gore. 

„Ukoliko se kod nas još neko vrijeme brojke budu povećavale umirat će nam 25 ljudi dnevno. To jest deset puta manje nego u najgorim vremenima, ali i to je previše. Ne uspijemo li cijepiti veći broj građana do kraja godine će nam bespotrebno umrijeti najmanje dvije tisuće ljudi“, izjavio je češkim medijima imunolog Hořejší dodajući kako je trenutačno daleko važnije cijepiti skoro 400.000 necijepljenih umirovljenika nego primanje treće doze cijepljenih građana. S druge strane, u Hrvatskoj već sada umire preko 20 ljudi dnevno.

Cjepivo
Postotak cijepljenog stanovništva - Hrvatska, Češka i EU (IZVOR: Our World in Data)

Matić ističe da u Češkoj ovog trenutka nije velik interes za cijepljenje iz nekoliko razloga.

„Prvo, interes za cijepljenje je proporcionalan osjećaju straha od bolesti i osobnoj procjeni rizika o tome koliko nam je 'blizu' zaraza. Kako je Češka iskusila tri mjeseca mira i tišine, interes za cijepljenje je dramatično opao. Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije ponašanja i stavova u odnosu na Covid-19 u Češkoj pokazuju da su oni važan razlog i prepreka cijepljenju. Na primjer, dugo je problem bila registracija za cijepljenje koja je bila komplicirana ili gotovo nemoguća za osobe koje se teško ili uopće ne služe računalima. Često su mjesta za cijepljenje udaljena od mjesta stanovanja ili rada; u slučaju nuspojava, kad osobe moraju uzeti bolovanje, to znači i smanjeni prihod tokom tog razdoblja. Osim objektivnih prepreka, mnogi i dalje imaju sasvim legitimna pitanja oko efikasnosti i sigurnosti cjepiva, a na što se može utjecati dobrom javnom komunikacijom“, naglašava Matić.

Loša komunikacija i rast nepovjerenja građana u nadležna tijela, baš kao i u Hrvatskoj, jedan su od glavnih razloga nepopularnosti cijepljenja. Još u lipnju 2020. godine 86 posto Čeha vjerovalo je u vladine odluke i mjere protiv širenja koronavirusa, da bi krajem godine ta brojka spala na samo 30 posto. U prvom valu su se toliko uspješno nosili s epidemijom da je Francuska zatražila češku pomoć u zbrinjavanju pacijenata, pa poslije odustala. Poštovale su se epidemiološke mjere. 

A onda je premijer Babiš proglasio pobjedu nad virusom, a Češku „best in Covid“ te ukinuo sve mjere. Češka je bila jedna od rijetkih europskih zemalja gdje su u ljeto 2020. godine bili otvoreni noćni klubovi. Premijer je pozvao Čehe da godišnje odmore provedu u zemlji, a sam odletio s obitelji na Kretu. Kad su brojke zaraženih krajem kolovoza počele rasti umanjivao je problem čekajući lokalne izbore u listopadu, svakodnevno je opipavao puls naroda preko Facebooka. Sve mjere su se donosile, ili bolje rečeno nisu donosile, u skladu s raspoloženjem pratitelja premijera na društvenim mrežama. Pa se nešto odlučilo, a sutradan povlačilo. Povjerenje je definitivno izgubljeno kad su nakon izbora uvedene određene restrikcije, potom izvanredno stanje i na koncu neka vrsta lockdowna s policijskim satom. Ministri zdravstva su se mijenjali kao na traci.

Testovi
Postotak pozitivnih testova od ukupnog broja testiranih pokazuje da je u Hrvatskoj situacija daleko nepovoljnija (IZVOR: Our World in Data)

Društvo je zapalo u stanje kad većina građana više nije znala što je normalno, razumno, logično, a što besmisleno i pogubno. Jedno vrijeme, primjerice, nisu radile tržnice na otvorenom, a radili su supermarketi i hipermarketi gdje se okuplja daleko više ljudi i to u zatvorenom prostoru. Nije radilo u osnovi ništa osim proizvodnih pogona tvornica i velikih tvrtki u vlasništvu premijera i ostalih tajkuna. Jedna populistička štetočina sa svitom nesposobnih oportunista u jednom mandatu od razvijene europske zemlje napravio je demoraliziranu, obezglavljenu, posvađanu i podijeljenu zemlju gdje se zaboravilo na solidarnost, empatiju, javno dobro i vrijednost ljudskog života. Najbolje je to opisao sociolog Stanislav Biler.

„Državom vladaju industrijski, energetski, poljoprivredni i financijski holdinzi, a situaciju u zemlji tumače preko medija čiji su oni vlasnici. Moguće je zatvoriti škole, dopustiti da bolnice kolabiraju, dopustiti smrt desetina tisuća ljudi, zatrpati krematorije, ali nije moguće zaustaviti veliki biznis“, kaže Biler.

Na početku kampanje cijepljenja pored problema s distribucijom cjepiva na razini Europske unije, u Češkoj je postojala i neshvatljivo loša organizacija cijepljenja i distribucije cjepiva. Tako se dogodilo da su u jednoj od najsigurnijih zemalja svijeta, članici EU-a, s najmanjom stopom nezaposlenosti, vrhunskom medicinom i vrlo razvijenim javnim zdravstvom, češki građani odlazili u Srbiju na cijepljenje.

„Dok sonda Perseverance pristaje na Mars češka vlada uzalud pokušava dopremiti cjepiva od skladišta do centara za cijepljenje“, ovako je jedan češki političar komentirao tragičnu nesposobnost vlade oligarha Babiša u borbi za suzbijanje epidemije. Ljudi, međutim, brzo zaboravljaju. Na nedavnim parlamentarnim izborima početkom listopada, Babiš je doslovce za dlaku izgubio izbore. Pojedinačno gledano njegova stranka ANO i dalje ima najveći broj birača, a analitičari predviđaju da će se Babiš kandidirati za predsjednika. Naime, Milošu Zemanu, koji se trenutno nalazi na intenzivnoj njezi vojne bolnice, mandat ističe u siječnju 2023. godine

Mnogi sadašnji i bivši političari svojim ponašanjem nisu pridonijeli suzbijanju širenja virusa i pozivanju građana da ne vjeruju u dezinformacije oko cijepljenja, naprotiv. Bivši predsjednik Vaclav Klaus, govorio je početkom godine na praškom Starogradskom trgu pred više od 3.000 ljudi koji su protestirali protiv vladinih epidemioloških mjera poručivši im da ne vjeruje ni u maske, ni u cijepljenje i da imunitet trebamo stvoriti prirodno sami. Kasnije se zarazio i završio u bolnici. Predsjednik Zeman je u svojoj rezidenciji organizirao sastanak na kojem se nijedna mjera nije poštovala, ali barem je kasnije pozvao građane na cijepljenje. Jedan od ministara zdravstva, epidemiolog Roman Prymula, nakon odluke o zatvaranju restorana, barova i klubova iste je večeri uhvaćen oko ponoći kako izlazi iz restorana i bez maske ulazi u automobil s vozačem.

Andrej Babiš
Premijer Babiš mjere je donosio u skladu s raspoloženjem svojih pratitelja na društvenim mrežama (FOTO: HINA/EPA/MArtin Divisek)

U istraživanju javnog mišljenja iz svibnja 2020. godine, više od 41 posto hrvatskih građana reklo je da se neće cijepiti protiv Covida-19. U anketi iz lipnja 2020. njih 52 posto se izjasnilo da vjeruje u neku od raširenih teorija zavjere vezanih za pandemiju novog korona virusa.

Novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež koja pokriva teme iz područja znanosti kaže da je kampanja u Hrvatskoj podbacila iz nekoliko razloga, a jedan koji Hrvatska dijeli s većinom istočnoeuropskih zemalja, uključujući Češku, je generalno nepovjerenje u institucije. 

„Drugo, nedosljednost i ispolitiziranost Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je u početku pandemije uživao golemu podršku građana. No, pokazalo se da Stožer puno mjera donosi u skladu s političkim okolnostima. Primjerice, uoči izbora donio je smiješnu odluku da se trgovine zatvore nedjeljom, jer je kao epidemiološki nepovoljan dan što je dovelo do golemih gužvi u trgovinama subotom. Nadalje, tu je i krajnje kontroverzni član Znanstvenog savjeta Gordan Lauc koji je u jeku drugog pandemijskog vala proglasio kraj pandemije, a u svojim Facebook objavama je direktno ili indirektno povlađivao populizmu i antivakserima. Zbog toga su nedavno njegovu ostavku u Savjetu zatražile liječničke strukovne organizacije kao što su Hrvatska liječnička komora i Hrvatska udruga bolničkih lijekova“, ističe Rudež.

Petero članova vladinog Znanstvenog savjeta obratilo se javnosti priopćenjem u kojemu su se u potpunosti ogradili od izjava Gordana Lauca

„U potpunosti se ograđujemo od svih istupa prof. dr. sc. Gordana Lauca o pandemiji covid-19 od ljeta 2020. godine do danas. Pritom, posebno se ograđujemo od njegovih poruka ili insinuacija gdje proglašava pandemiju na bilo koji način završenom, tvrdi da postoje okolnosti u kojima se 'bolje' zaraziti, relativizira učinkovitost epidemioloških mjera i potrebu za njihovom primjenom, preporučuje cijepljenje samo osobama starijima od određene dobi, ili insinuira da u Hrvatskoj postoji bilo kakav oblik povezanosti povećane smrtnosti stanovništva sa cijepljenjem“, stoji u priopćenju.

Tanja Rudež podsjeća i na dvojbeno ponašanje vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj koja ima golemi utjecaj u zemlji. 

„Za razliku od pape Franje koji ljude stalno poziva na cijepljenje, nadbiskup Josip Bozanić tek je nedavno sramežljivo rekao da je cijepljen i da treba vjerovati znanosti. Zapravo, jedini iz vrha Crkve u Hrvatskoj koji je vjernike pozvao na cijepljenje bio je riječki nadbiskup Mate Uzinić. Dakako, ne smijemo zanemariti ni ulogu društvenih mreža koje snažno šire antivaksersko raspoloženje i u Hrvatskoj padaju na plodno tlo“, analizira Rudež u razgovoru za Lupigu.

Tjedan dana nakon što je u ožujku ove godine češka udruga Milijun trenutaka za demokraciju (organizacija koja je posljednjih godina bila inicijator masovnih protesta protiv Babišove vlade) nacrtala 25.000 križeva na Starogradskom trgu, u počast žrtvama od Covid-19, o čemu smo pisali na Lupigi, Praška nadbiskupija je s fundamentalističkom organizacijom Pokret za život zloupotrijebila akciju na trgu u propagandističke svrhe protiv abortusa. Kardinal Duka je preko križeva koji simboliziraju mrtve rasprostro crveni tepih na kojem je održao misu za ”nerođenu djecu, njihove roditelje i medicinsko osoblje”. Kardinal je širio teorije zavjere o koronavirusu, a predstavnici Pokreta za život redovito su govorili o ”covid histeriji” i odvraćali ljude od cijepljenja.

Prag
Križevi za preminule (FOTO: HINA/EPA/Martin Divisek)

„Apsolutno je bitno nastaviti kampanju cijepljenja, posebno se usmjeriti na necijepljene skupine i na nepotpuno cijepljenje umirovljenike. Potrebno im je objašnjavati, i potrebno je da obiteljski liječnici regrutiraju svoje pacijente“, izjavila je nedavno češka virologinja Ruth Tachezy.

Veliki centri za cijepljenje zatvaraju se jedan za drugim, a osim u bolnicama cijepljenje će se najviše obavljati u ordinacijama obiteljskih liječnika, što stručnjacima daje nadu za povećanje broja cijepljenih, posebno umirovljenika koji još nisu primili niti jednu dozu.

„Ne želim spekulirati, ali mislim da je rizik od značajnog pogoršanja situacije vrlo visok. Postoje još milijuni ljudi koji nisu bili u dodiru s virusom i koji nisu cijepljeni. U Hrvatskoj je situacija još i gora. Moj je dojam, iz hrvatskih medijskih izvještaja, da je i epidemiološki nadzor, prvenstveno opseg testiranja, nedovoljan da bi se imala realistična slika o tome što se zaista događa. Stopa smrtnosti je zastrašujuća i govori o tome da je situacija zapravo gora nego što bi se moglo činiti. U obje zemlje su javnozdravstvene i društvene mjere svedene na minimum, a i pridržavanje mjera od strane građana je upitna. Neke su mjere strože i bolje primijenjene u Hrvatskoj nego u Češkoj, a za neke druge je obrnuto. Činjenica da je najznačajnija razlika u postotku cijepljenih. Mnogi se ponašaju odgovorno i nastoje ograničiti vlastiti rizik, ali jako veliki broj ljudi ne doživljava situaciju dovoljno ozbiljnom i ponašaju se kao da to nije ništa. To je vrlo opasna situacija koja će neminovno završiti s velikim brojem zaraženih, oboljelih i umrlih u narednim mjesecima“, pesimističan je direktor češkog ureda Svjetske zdravstvene organizacije Srđan Matić.

Naplaćivanje testova na Covid-19 od 1.studenog, jedna je od mjera koje je donijela češka vlada u odlasku u svrhu povećanja broja cijepljenih. Testovi koje prepišu liječnici bit će besplatni, i za one koji su cijepljeni jednim dozom te za mlađe od 18 godina i, naravno, za one koji se ne smiju cijepiti iz zdravstvenih razloga. I do sada je važila mjera da se bez potvrde o cijepljenju, preboljenom Covidu unutar šest mjeseci i negativnom testu, neće moći ući u restorane, kazališta, na koncerte i u kina, ali su je rijetki poštovali.

Stručnjaci predviđaju da će pandemija biti globalni problem još sigurno godinu dana. Nitko ne može predvidjeti da li će se pojaviti novi sojevi i da li će biti još agresivniji. Poštivanje epidemioloških mjera i cijepljenje jedini su način u suzbijanju pandemije. Povjerenica Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides nedavno je bila u posjeti Zagrebu. 

„Ako mogu svoju poruku poslati u tri riječi, rekla bih: cijepljenje, cijepljenje, cijepljenje. To je jasna poruka, to je poruka znanosti. Slušajte znanost, ne samoprozvane stručnjake na društvenim mrežama“, poručila je. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Martin Divisek

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

    29.11.2021.

    Sofija Kordić

    BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

  2. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

    24.11.2021.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

  3. CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

    14.11.2021.

    Ahmed Burić

    CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije