Pitanje obrazovanja mladih pitanje je i budućnosti države, a dok Hrvatska radi na reformi obrazovanja, mnogo bure izazvala je izjava ministra obrazovanja Vedrana Mornara kako informatika ni novim kurikulumom neće postati obavezna za osnovnoškolce.

Naravno, ministar tu odluku pravda nedostatkom sredstava, a do 2020. godine planira se opremiti tek 50 posto hrvatskih škola kroz program "e-Škole" u iznosu od 180 milijuna eura kako bi one postale "digitalno zrelima". Domaća IT zajednica odmah se digla na noge smatrajući kako je nedopustivo da jedan od najvažnijih predmeta za obrazovanje budućih naraštaja svoju reformu doživi tek za šest do sedam godina. U otvorenom pismu budućem premijeru, kojeg potpisuju ambasadori inicijative 'eSkills for Jobs' Vedrana Miholić, Toni Milun, Saša Cvetojević i Iva Šulentić, ističe se kako je vrijeme za hitnu akciju zbog nezaustavljivog razvoja tehnologije i njenog utjecaja na globalnu ekonomiju. 

"Neosporno je kako Hrvatska u nekim područjima uspijeva održati korak – znači da možemo. Hrvatski IT sektor kontinuirano bilježi rast izvoza, domaća start-up scena uspješna je u svijetu, a ono što posebno veseli su odlični rezultati naše djece na informatičkim natjecanjima širom svijeta. No, istovremeno svjedočimo velikom zaostajanju na domaćem tržištu rada. Samo u današnjem trenutku na tržištu nedostaje nekoliko stotina inženjera iz područja informatike", stoji u otvorenom pismu kojeg je u samo dva dana potpisalo više od 2.500 ljudi. 

Tom prigodom razgovarali smo s Vedranom Miholić, inženjerkom matematike koja je svoj radni vijek provela u IT-industriji. Prije tri godine pokrenula je projekt "Programerko" kojim se najmlađe uči osnovama programiranja te kroz rad u inicijativi "eSkills" promovira važnost obrazovanja u digitalnim vještinama. I dok su direktnim kontaktima i nuđenjem pomoći preko niza okruglih stolova, pokušavali ostvariti suradnju s ministarstvom, nakon posljednje izjave ministra Mornara, strpljenja više nemaju.

"Odgovori koje smo dobivali su uglavnom da moramo imati strpljenja i da ćemo biti zadovoljni s promjenama koje će doći s reformom. Sadržaj reforme nas zaista zadovoljava, ali ne i vremenska komponenta te sada tražimo hitne akcije bez odgađanja", kaže Miholić koja se još uvijek nada kako je izjava ministra Mornara izvučena iz konteksta ili krivo prenesena.

Ono čemu se teži jest da se osnovnoškolce pripremi na brze promjene koje ih čekaju, na brzo učenje novih koncepata i znanja jer će to biti njihova svakodnevica (FOTO: pixabay)

"Čvrsto sam uvjerena da je za uvođenje kvalitetnije nastave nepotrebno opremiti škole iznimno vrijednom opremom. Mislim da je najveći iznos na strani edukacije nastavnika, a za to ionako moramo imati sredstva inače smo u velikom problemu", objašnjava naša sugovornica.

Miholić smatra kako smo već zakasnili u dostizanju razvijenih zemalja u pogledu informatičkog obrazovanja, ali da nismo jedini. 

"Sudeći prema situaciji kojoj danas svjedočimo na tržištu rada jasno je da cijeli svijet kaska, no mnoge zemlje su se probudile prije nas. Naš je veliki problem to što naši mladi stručnjaci nažalost često odlaze u inozemstvo što znači da i u tom smislu imamo sve manje resursa za vlastite potrebe. Stoga mi moramo biti ispred ostalih da bismo bili konkurenti", upozorava Miholić. 

Ističe neke od sjajnih primjera obrazovanja na koje bismo se mogli ugledati, poput britanskog sustava. 

"Velika Britanija je relativno nedavno svoj, kako sami kažu, dosadan i rigidan program zamijenila zabavnom, kreativnom i poticajnom informatikom okrenutom prema programiranju i rješavanju problema. Po onome što smo vidjeli kurikularna reforma ide u tom smjeru, samo ponavljam to je prekasno. Stoga moramo naći način da škole kroz vanškolske sadržaje ponude djeci ista znanja već ove godine", dodaje Miholić. 

Ono čemu se teži jest da se osnovnoškolce pripremi na brze promjene koje ih čekaju, na brzo učenje novih koncepata i znanja jer će to biti njihova svakodnevica.

"Ključno je fokusiranje na rješavanje problema, logičko razmišljanje i programiranje. Programiranje često zvuči zastrašujuće, no radi se ustvari o jednoj vrsti igre koja rezultira konkretnim uratkom. Dijete nakon toga osjeća visok stupanj samopouzdanja jer je, ne samo riješilo problem, već je stvorilo nešto sasvim novo u virtualnom svijetu", kaže Vedrana Miholić.

Inicijativi su podršku dale relevantne udruge poslodavaca te strukovne organizacije, zatim roditelji, ali i sami nastavnici, a pozitivne reakcije i sinergija koja se stvorila u kratkom vremenu oduševila je Miholić.

"Divna su pisma roditelja koji sami pitaju kako mogu pomoći. Vjerujem da su upravo roditelji faktor koji bi mogao presuditi uspjehu ovakve akcije. Mislim da smo svi zabrinuti za budućnost naše djece i da im želimo pružiti mogućnost da s punim potencijalom iskoriste vrijeme koje je pred njima', zaključuje Miholić.

 Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Privatni album

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".