Sve je počelo s masovnim prosvjedom koji je na ulice glavnog katalonskog grada izveo više od 160.000 ljudi. „Otvorite jebene granice“, pisalo je na jednom od nekoliko stotina transparenata i bila je to najjasnije izrečena poruka vladama europskih zemalja. Upravo taj je prosvjed, nazvan „Volem acollir“ („Želimo (ih) prihvatiti“), bio okidač da troje mladih novinara započne snimanje dokumentarnog filma. Rezultat petomjesečnog napornog rada je pred vama – film „Barcelona: ready to welcome?“.

„Željeli smo istražiti koliko se izbjeglice koje pristižu u Barcelonu osjećaju dobrodošle, fokusirajući se pritom na izbjeglice iz Sirije“, objašnjavaju autori filma Valentina Marconi iz Italije, Johannes Vanneste iz Belgije i Ivana Ujčić iz Hrvatske, novinarka mlađe generacije iz Pazina koja već godinu dana živi i radi u Barceloni. 

Film u trajanju 42 minute sniman je od travnja do kolovoza prošle godine, a autori su vodili niz razgovora s organizacijama koje traže prihvat većeg broja tražitelja azila i bolja prava za njih. Osim toga ključna su pitanja postavili i predstavnicima katalonskih i španjolskih političkih institucija. U filmu se govori na engleskom, katalonskom, španjolskom i arapskom jeziku, a titlovan je na engelski.

„U svjetlu najrecentniji političkih previranja u Kataloniji, kao autori ovoga filma, osjećamo potrebu da pojasnimo svoju poziciju kako bismo umanjili mogućnost da sadržaj filma bude izmanipuliran s obzirom na trenutačnu političku situaciju u zemlji“, kažu autori za Lupigu objašnjavajući kako ih je na snimanje potaknuo spomenuti prosvjed koji se održao 18. veljače prošle godine, nakon što je udruga „Casa Nostra Casa Vostra“ („Naša kuća vaša kuća“) pokrenula vrlo zamijećenu kampanju. 

"Jesu li pobornici katalonske nezavisnosti nastojali iskoristiti imidž Barcelone kao otvorenog grada za ostvarenje svojih političkih ciljeva" (SCREENSHOT: YouTube)

„Taj je prosvjed vrlo brzo postao glavna vijest u svim zemljama Europske Unije, a i šire stvarajući sliku Barcelone kao grada koji otvorenih ruku dočekuje ljude koji bježeći pred ratom dolaze u Europu. Prosvjed iz veljače imao je snažnu podršku lokalnih institucija i političkih organizacija, a estelade, katalonske separatističke zastave, masovno su se vijorile. Nakon što smo popratili inozemne izvještaje medija s prosvjeda, primijetili smo da specifični katalonski kontekst često nije uziman u obzir, stoga su nam se prirodno nametnula neka pitanja. Zašto se skup, koji od svoje vlade traži otvaranje granica, istovremeno zalaže za postavljanje, barem jedne, nove granice? Zašto se nametnula potreba da se problemi izbjeglica koriste u produbljivanju političkih tenzija s Madridom? I na kraju, jesu li pobornici katalonske nezavisnosti nastojali iskoristiti imidž Barcelone kao otvorenog grada za ostvarenje svojih političkih ciljeva?“, objašnjavaju autori ističući da su upravo ova pitanja bila njihova početna točka.

Napominju da su pitanja provokativna, možda i apstraktna te većim dijelom teorijska, ali da su smatrali kako, s obzirom na kompliciranu političku klimu, na njih treba potražiti odgovore. 

„Svjesni smo da ovaj film neće jasno i nedvosmisleno dati sve odgovore, pogotovo zato što iza njih leži današnja velika neizgovorena istina – izbjeglice su, ne kao pojedinci, već kao skupina, za mnoge vlade problematična figura koja iziskuje propitivanje same srži zajednice i nacionalne države koja se u mnogim političkim narativima uzima zdravo za gotovo bez da se u potpunosti kritički preispita“, zaključuju Valentina Marconi, Johannes Vanneste i Ivana Ujčić. Što je ovaj trojac snimio pogledajte u nastavku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube