*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku.

Županijski sud u Vukovaru odlučio je izručiti Turskoj Kurda Nurettina Orala, koji već 13 godina u Švicarskoj ima politički azil, posao i obitelj, točnije suprugu i djecu od pet i sedam godina. Švicarski SRF izvještava kako ga u Turskoj čeka presuda od 20 godina zatvora, što u političkoj atmosferi pod željeznom rukom Recepa Tayyipa Erdoğana može značiti i mučenjenje i smrt. Nurettin Oral putovao je ljetos iz Švicarske na vjenčanje kada ga je hrvatska policija uhitila na graničnom prijelazu temeljem tjeralice, odnosno optužbi da se 1999. godine borio za Kurdsku radničku stranku (PKK) u Iraku.

Ta je stranka proglašena terorističkom organizacijom u Turskoj, ali ne i u Švicarskoj gdje je Oralu odobren azil i gdje već 13 godina živi sa svojom obitelji. Oral je, naime, proveo više od tri godine u iračkom zatvoru. Pušten je 2002. godine te se domogao Europe, da bi mu Švicarska priznala status izbjeglice 2005. godine. Ovu je činjenicu hrvatski Vrhovni sud, a zatim i Županijski sud u Vukovaru prilikom ponovljenog odlučivanja o izručenju - potpuno ignorirao.

Turska njegovo izručenje traži temeljem kaznenog djela s nazivom prikladnim za politički progon, ali bez osnove u hrvatskim zakonima - "povreda nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta". Kazna za djela za koja ga tereti Turska je pogoršani doživotni zatvor i oduzimanje građanskih prava. Stavlja mu se na teret nešto što je navodno počinio na teritoriju druge države, u vrijeme - turskog napada na Irak. Pritom, kako navodi njegova obrana, izručenik uopće nije sudjelovao ni na koji način niti u obrani niti u napadu, već su ga zarobili pripadnici Pešmerga, odnosno članovi politički konkurentske Demokratske Partije Kurdistana - DPK. 

"Turske oružane snage provodile su ex teritorijalnu operaciju podržanu iz zraka na terorističke kampove na području sjevernog Iraka. Tijekom tih operacija deset pripadnika turskih oružanih snaga je ubijeno, a šest je ranjeno u oružanom sukobu protiv terorističke organizacije. Subjekt je sudjelovao u tom oružanom sukobu kao terorist", opisuje Županijski sud u svojoj odluci o izručenju od 17. listopada ove godine. Te navode obrana pobija tvrdnjama da se Oral zatekao u Iraku isključivo zbog međustranačkog obračuna, a nikako kao akter oružanog sukoba. 

Nurettin Oral - dokumenti by Lupiga.Com on Scribd

Njegova odvjetnica Sandra Dražić Karalić iz Vukovara istakla je u žalbi da se Turska prilikom traženja ekstradicije poziva na antiteroristički zakon donesen u toj državi sredinom dvijetisućitih, dakle, nakon inkriminiranog razdoblja. Osim toga, podsjeća sudove i na vojni puč u Turskoj 2016. godine, nakon kojega se još uvijek neselektivno vrši progon nad građanima Turske, zbog čega ih je 150.000 pod istragom, uhićeni su deseci tisuća građana, od čega 130 novinara, a ubijene su tisuće ljudi. U zadnje dvije godine su u toj državi sa zemljom sravnjeni dijelovi nekih gradova, pogotovo oni sa kurdskim većinskim stanovništvom, pola milijuna ljudi je napustilo ta područja. U svom obraćanju medijima ističe i da sud u ponovljenom postupku nije uvažio niti jedan dokaz. U žalbi, pak, ističe i kako je prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima nemoguće izručiti osobu državi s kojom Hrvatska nema ratificiran ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći, kada postoji rizik da se izručeniku sudi pred izvanrednim sudom.

Navedimo i da je vukovarski sud u prvom suđenju, prije odluke Vrhovnoga suda o vraćanju postupka na početak zbog utvrđivanja radi li se zaista o političkom progonu ili ratnom zločinu, odlučio da neće izručiti Orala zbog činjenice da ima status izbjeglice i valjane dokumente države Švicarske. 

Konačna odluka na ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću

"...[P]rema konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine i članku 1. Protokola iz 1967. godine, pojam 'izbjeglica' primjenjuje se na svakog 'tko se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj društvenoj skupini ili svojih političkih uvjerenja nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili se zbog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje ili... ili se zbog tog straha ne želi u nju vratiti", citiraju u presudi, dodajući i da je važno odrediti se po pitanju načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, odnosno zabrane istoga kada izbjeglici i tražitelju azila prijeti opasnost od progona. Pritom ne sumnjaju da će biti izložen progonu i da, pogotovo zato što u Švicarskoj nije imao problema sa zakonom, ne treba odobriti izručenje. 

Navedimo i da Vrhovni sud u odluci iz prosinca 2017. godine navodi kako podatak o tome da je Oral izbjeglica s azilom u Švicarskoj "nije odlučan", jer "Švicarska nije zemlja članica EU, zbog čega pravo azila i status izbjeglice koji je izručenik stekao u Švicarskoj za odlučivanje o dopuštenosti izručenje u RH nije od važnosti". Također navode i da nije važno što je Antiteroristički zakon donesen 2004. godine, ali i da Oral neće biti procesuiran pred izvanrednim sudovima, jer to proizlazi iz turske zamolbe za izručenje, ali i s obzirom na to da je odlukom suda dodana i tzv. klauzula specijaliteta pa je "njome izručenik zaštićen od eventualnog takvog rizika". Navode i da nije bitno što nije ratificiran ugovor između Turske i RH, jer i nakon 27 godina od samostalnosti - još uvijek postoji ugovor o pravnoj pomoći između Turske i SFRJ. Zaključuju da će konačnu odluku donijeti ministar pravosuđa.

Nurettin Oral Odluka Vrhovni sud, odluka iz prosinca by Lupiga.Com on Scribd

Švicarski mediji s pozornošću prate ovaj slučaj, a njegova supruga već mjesecima strahuje za njega, očekujući najgore u slučaju izručenja. 

"Bila bi to katastrofa za mene i djecu. Naša će obitelj biti slomljena. Učinit ćemo sve da se to ne dogodi", izjavila je Huhi Oral.

Ovo nije prvi put da hrvatski sudovi udovoljavaju turskim zahtjevima za izručenje azilanata, koji bi trebali uživati međunarodnu zaštitu. Godine 2012. dubrovački sud je preporučio izručenje novinarke Vicdan Özerdem, osuđene zbog sudjelovanja u demonstracijama i mučene u turskom zatvoru. Nakon bijega iz zemlje u Njemačkoj je dobila politički azil, a u Hrvatskoj je uhićena dok je bila na ljetovanju s obitelji. Nakon višemjesečne drame puštena je na slobodu i vraćena obitelji. 

Zadnja stranica prve odluke Županijskog suda u Vukovaru koja je poništena na Vrhovnom sudu (FOTO: Lupiga.Com)

Dok iščekujemo odgovore od Ministarstva pravosuđa i Veleposlanstva Švicarske u Zagrebu, donosimo vam i sažetak slučaja prema riječima njegove odvjetnice.

"Obraćam vam se po nalogu moje stranke Nurettina Orala sa prebivalištem u mjestu Bern, Švicarska Konfederacija, koji se trenutno nalazi u ekstradicijskom pritvoru u zatvoru u Osijeku, po rješenju Županijskog suda u Vukovaru. Uhićen je na graničnom prijelazu Bajakovo dana 18. srpnja 2017. godine po međunarodnoj tjeralici Republike Turske, navodno zbog počinjenja kaznenih djela terorizma kao pripadnik Radničke Partije Kurdistana. Županijski sud u Vukovaru rješenjem od 22. kolovoza 2017. godine odbio je zahtjev države moliteljice - Republike Turske za izručenjem moje stranke, budući da isti uživa status priznatog izbjeglice s azilom u Švicarskoj Konfederaciji, odnosno da ima politički azil upravo kao pripadnik kurdskog naroda, da pripada Radničkoj partiji Kurdistana koju su vlasti Republike Turske proglasile terorističkom organizacijom, te da je upravo iz tih razloga dobio azil", piše Oralova odvjetnica.

Objašnjava i kako je nakon žalbe Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo navedeno rješenje te naložio, između ostalog, da se utvrdi je li izručenik zarobljen kao vojnik, radi li se o političkom kaznenom djelu te da se utvrdi koji postupci predstavljaju terorističko djelovanje odnosno oružano djelovanje koje se ne smatra čistim političkim kaznenim djelom.

"Novim rješenjem Županijski sud u Vukovaru utvrđuje da je udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje, te da će se izručenik izručiti Republici Turskoj. U tom postupku sud nije proveo niti jedan dokaz. Dakle, nije uzeo u obzir da izručenik uživa politički azil u Švicarskoj Konfederaciji, a koji je razlog potpune zabrane izručenja prema Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, nije utvrđivao da je Republika Turska 1999. godine izvršila vojni napad na Irak, a što piše u zahtjevu za izručenje, te da izručenik uopće nije sudjelovao ni na koji način niti u obrani niti u napadu, već su ga zarobili pripadnici Pešmerga, odnosno članovi Demokratske Partije Kurdistana -DPK, dakle radilo se o međustranačkom obračunu. U Turskom Kurdistanu je uvedeno izvanredno stanje, određeni policijski sat, uvedeni su specijalni sudovi te postoji opasnost da će izručenik Nurettin Oral biti mučen ili čak ubijen. U najboljem slučaju nakon što u zatvoru provede nekoliko godina bit će izveden pred sud, te prema svemu sudeći osuđen na pogoršani doživotni zatvor", napominje odvjetnica Sandra Dražić Karalić. 

Navodi i kako valja uzeti u obzir da je u zadnje dvije godine iz djela Turske gdje žive Kurdi raseljeno preko 500.000 ljudi te da su snage sigurnosti Republike Turske ubile preko 2.000 ljudi.

"Dakle, vijeće Županijskog suda u Vukovaru je lakonski dozvolilo izručenje političkog azilanta u državu u kojoj postoji opasnost da će ga upravo zbog pripadnosti kurdskom narodu i političkoj stranci ubiti. Sud nije uzeo u obzir da je isti oženjen, ima troje maloljetne djece, da je zaposlen u Švicarskoj Konfederaciji, te da će izručenjem djeca ostati bez oca koji jedini skrbi za obitelj. Izručenik je shvatio tijekom svog boravka u zatvoru u Republici Hrvatskoj da je jedini način da sud bolje prouči njegov predmet taj da se obrati medijima, a posebno imajući u vidu da je kao strani državljanin u zadnjih nekoliko mjeseci vidio više skandala u pravosuđu Republike Hrvatske, te da nema povjerenja u takvo pravosuđe. O situaciji moje stranke obaviješteno je Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije koje će uputiti prosvjednu notu ministru pravosuđa Republike Hrvatske", zaključuje odvjetnica.

 Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/SRF

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku. Možete koristiti i QR kôd. Cijenimo svaku podršku.