„Muškarci su nas zvali češće nego što smo očekivali“
Riječka udruga za beskućnike i socijalno ugrožene osobe, Oaza, pobjednica je programa „Ostavi dobar trag“ Erste banke. Pred stručnim žirijem, uz jedanaest neprofitnih organizacija, imali su priliku predstaviti svoju fundraising kampanju.
Oaza je pobijedila s prijedlogom pružanja besplatne telefonske psihološke podrške za osobe u kriznim situacijama. Osvojili su dodatnu individualnu mentorsku i partnersku organizacijsku podršku s agencijama Panda komunikacije i Social Prudence Consulting, te Zakladom Solidarna u vrijednosti od 10.000 eura za provedbu kampanje.
Pobjednička ideja je zapravo bila prilika da nastave svoj projekt „Oslonac“ čiji je glavni nositelj bila udruga Terra, dok su partneri bili udruga Oaza i Grad Rijeka. Kažu kako će ovu kampanju iskoristiti upravo za oživljavanje tog prošlogodišnjeg projekta koji je bio financiran od strane Europskog socijalnog fonda. Cilj programa je jačanje kapaciteta organizacija koje pružaju psihosocijalnu podršku i usluge savjetovanja, posebno ljudima kojima je ta vrsta usluge nedostupna.
O tome kako je nastala ideja za sudjelovanjem na programu Erste banke i kako se vratila želja za radom na projektu iz 2022. godine, ali i o nekim drugim temama iz domene rada udruge, razgovarali smo sa Teom Čorak, psihologinjom Oaze.
„S obzirom na to da je telefonska linija lijepo radila, mi smo htjeli to nastaviti. Jako puno dolazimo u doticaj sa ljudima kojima je mentalno zdravlje zbog njihovih životnih prilika ozbiljno narušeno, a jednostavno nemaju priliku da lako dođu do psihoterapeuta ili psihologa, zato što su liste čekanja jako velike ako ideš u bolnicu, a privatni pružatelji usluga su skupi. Sve je to njima nedostupno, a problemi tog zdravlja su sve izraženiji u zadnjih nekoliko godina“, kaže Tea Čorak za Lupigu.
Uz Oazu nagrade su dobili i sisačka udruga Kas, udruga Uz tebe sam iz Varaždina te zagrebačka udruga Maštara (FOTO: Oaza)
Zdravstveni sustav, dodaje Čorak, preopterećen je i zbog toga su osposobljavali volontere koji će pružati psihosocijalnu pomoć uz superviziju preko dežurnog telefona. Radilo je 15 volontera, različitih struka, a ono što im je zajedničko jeste to da su svi polaznici neke psihoterapeutske škole.
„To je nekako gašenje požara na telefonu kada ljudi zovu. Uglavnom zovu zato što su strašno uznemireni zbog neke životne situacije i onda je zadatak volontera da naprave taj krizni razgovor i usmjere ih ka nekome, ukoliko je to potrebno, psihoterapeutu ili vanjskom suradniku. Iz cijele Hrvatske su zvali ljudi i u godini dana bilo je preko 500 ostvarenih telefonskih poziva“, objašnjava psihologinja Oaze. Stoga je taj program bio odlična uvertira u dva mjeseca pripremanja crowdfunding kampanje.
U Oazi ističu kako su orijentirani na svoje korisnike u radu, a taj dio prikupljanja sredstava i komuniciranje prema javnosti o onome što rade, potvrđuje nam sugovornica, nije im baš ranije bilo u fokusu.
„Oni su nas naučili koliko je bitno komunicirati s javnošću sve važne stvari koje radimo i automatski vas onda i donatori prepoznaju kao ljude koji rade vrijedne i važne stvari. Kako treba izgledati i kako komunicirati web stranicom, kako na društvenim mrežama, kako s medijima i poslovnim sektorom, a kako se obraćati za donacije velikim korporacijama koje su danas više okrenute na društveno-odgovorno poslovanje nego ranije ili kako birati volontere – svemu ovome su nas naučili“, naglašava Tea Čorak.
Kampanja kreće početkom 2024. godine, a telefon psihosocijalne podrške 0800 99 77 koji je aktivan od kolovoza prošle godine i dalje je aktualan. Udruga Oaza s partnerima projekta, agencijom Panda komunikacije i Social Prudence Consulting, te Zakladom Solidarna, radit će na formiranju javne kampanje gdje bi se potrudili prikupiti sredstva za nastavak rada navedene telefonske linije.
Dejan Travica i Tea Čorak iz Oaze (FOTO: Oaza)
„Cilj je nekako povećati radnu satnicu telefona, budući da je telefon radio samo dva sata dnevno, od 18 do 20 sati radnim danima, kao i povećati broj volontera te osigurati sredstva za održavanje telefonske linije. Ako ste psiholog, pedagog, socijalni pedagog ili medicinska sestra, ako ste zainteresirani za edukaciju o kriznom telefonskom savjetovanju i ako ste polaznik psihoterapeutske škole, možete se javiti udruzi Oaza“, pozvala je Čorak sve zainteresirane za ovakav oblik društveno korisnog angažmana.
Sa sugovornicom se teško ne složiti da živimo u vremenu koje je dosta izazovno za mentalno zdravlje i da smo svaki dan bombardirani s teškim situacijama. Čorak primjećuje kako i dalje postoji stigma nad psihološkom pomoći, iako sve manja, što ju veseli.
„Slike koje dolaze s televizijskih programa i zvukovi koje čujemo iz radija su poprilično uznemirujući. Vijesti koje su tako uznemirujuće treba reducirati, iako mi kao ljudi imamo potrebu da posjedujemo kontrolu nad onim što nam se događa i što je najvažnije, treba osvijestiti važnost očuvanja mentalnog zdravlja. Ako primijetimo da se ne osjećamo dobro, da nismo onako kako bismo se htjeli osjećati važno je razgovarati o tome. Važno je potražiti pomoć“, napominje naša sugovornica.
Prema statistikama kojima raspolaže udruga Oaza, broj onih koji su tražili psihološku pomoć putem telefonske linije nije zanemariv. Ono što im je poprilično osvježavajuća informacija je to da je odnos bio 60:40 u korist žena.
„Muškarci su zvali češće nego što smo očekivali, odnosno oni koji imaju poteškoće u bračnim odnosima, u ljubavi, u prekidima … Nešto na čemu smo najviše radili je osvještavanje, prepoznavanje i iskazivanje emocija kod muškaraca. Moramo razbijati te temelje na kojima su naši muškarci odrasli“, zaključuje Tea Čorak.
Bitno je napomenuti, kako navodi naša sugovornica, da uz zajedničko djelovanje uvijek dođu dobri rezultati i da je važno o tome govoriti kako bi se prepoznao problem ako ga ima. Čorak zaključuje da je bitno raspoznati da možemo voditi razgovore o tome kako se osjećamo, kada se ne osjećamo kao „svoji“.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Pixabay
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"