„Vrijeme je da djeca konačno uče kako da misle, a ne što da misle“

ritn by: Melisa Skender i Ivor Fuka | 01.06.2016.

„Ovo je prosvjed, a ne fešta“, poruka je to s jednog od transparenata građana koji su dupkom ispunili središnji zagrebački trg, a referira se na ministra Predraga Šustara, koji je uporno u medijima inzistirao da se danas u više hrvatskih gradova održava fešta, a ne prosvjed. No, iako Šustar ne misli tako, ovo je uistinu bio prosvjed, i to najmasovniji još od prosvjeda za „Stojedinicu“ iz 1996. godine. Broj prosvjednika, prema organizatorima bio je oko 40.000, dok se prema službenoj policijskoj procjeni radilo o više od 25.000 ljudi. Glavni razlog prosvjeda možda je najbolje sumirao Mile Kekin iz Hladnog piva, koji je kratko, ali efektno zaključio:„Prosvjeduje se kako bi buduće generacije bile pametnije od nas, a ne da padaju na jeftina obećanja i velike riječi“. Karlo Horvat iz Nacionalnog vijeća učenika Hrvatske jasno je i glasno rekao kako je došao reći da „učenici više ne žele biti taoci neodgovornosti političkih elita“.

„Ovo je prosvjed, a ne fešta“, poruka je to s jednog od transparenata građana koji su dupkom ispunili središnji zagrebački trg, a referira se na ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara, koji je uporno u medijima inzistirao da se danas u više hrvatskih gradova, ali i nekoliko svjetskih metropola (London, Budimpešta, Pariz, Šangaj, New York i Berlin), održava fešta, a ne prosvjed.

No, iako Šustar ne misli tako, ovo je uistinu bio prosvjed, i to najmasovniji još od prosvjeda za „Stojedinicu“ iz 1996. godine. Broj prosvjednika, prema organizatorima bio je oko 40.000, dok se prema službenoj policijskoj procjeni radilo o više od 25.000 ljudi okupljenih na istom mjestu gdje se prosvjedovalo i prije deset dana u "Hodu za život", kada se, kako je procijenila policija, okupilo 7.000 ljudi, predvođenih upravo udrugama koje se najoštrije protive ovoj kurikularnoj reformi.

Prosvjed
Središnji zagrebački trg bio je krcat (FOTO: Lupiga.Com)

Za matematičare možemo napomenuti da s obzirom na površinu Trg bana Jelačića može primiti 48.000 ljudi, pa se željni računanja mogu upustiti u tu operaciju analizirajući prazan prostor na fotografijama. Prosvjed u Zagrebu bio je, razumljivo, najmasovniji, ali nekih deset tisuća ljudi okupilo se i u svim ostalim gradovima gdje se prosvjedovalo, a prosvjedovalo se u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Zadru, Bjelovaru, Varaždinu, Križevcima, Virovitici, Poreču i Korčuli.

Glavni zaključak koji se može izvući nakon završenog prosvjeda je da ga se nije uspjelo ispolitizirati, koliko god se to proteklih dana nastojalo učiniti. Organizatori iz inicijative „Hrvatska može bolje“ odlučili su da prosvjed podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi započne izvođenjem hrvatske himne, dok su se na video zidu vrtjela dva članka iz Ustava Republike Hrvatske.

Prosvjed
Neki tramvaji uspjeli su zaglaviti na prilazima Trgu (FOTO: Hina)

Prvi, članak 3., pobraja najviše ustavne vrednote, a drugi, članak 66., kaže kako je obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima te da je obvezno obrazovanje besplatno u skladu sa zakonom.

Na govornici s koje su stizali samo pomirljivi tonovi, mijenjali su se govornici, uglavnom prosvjetni djelatnici, koji su dali podršku ekspertnoj skupini i zatražili da ona nastavi s radom. Iznesena su i četiri zahtjeva vladajućima, a oni otprilike kažu da je dosta politikantstva i da se profesorima i učiteljima treba dati sloboda da kreiraju program koji će učenike staviti u prvi plan te da osiguraju materijalna sredstva i resurse kako bi se reforme obranile od političkih sabotaža.

Od "Stojedinice" do danas ovakav prosvjed Hrvatska nije vidjela (FOTO: Hina)

Osim toga zahtjeva se i odbacivanje zaključaka saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te donošenje rezolucije da je obrazovanje opći nacionalni interes, a koja bi obavezala sve vlade na provođenje reformi bez uplitanja politike. Zaključeno je i da bi, ukoliko vlada nema potrebu pružiti financijsku podršku i resurse potrebne za provedbu reforme, ministar Šustar trebao odstupiti, na što je masa krenula skandirati „Ostavka, ostavka!“.

„Ja sam Karlo i nemojte me, molim vas, otjerati iz moje domovine Hrvatske. Došao sam da jasno i glasno kažem kako učenici više ne žele biti taoci neodgovornosti političkih elita“, započeo je jedan od onih koji su dobili priliku da govore s pozornice, Karlo Horvat iz Nacionalnog vijeća učenika Hrvatske. Obratio se odgovornima i rekao da su sigurno plaćeni bolje od njegovih profesora, da ne ubijaju nadu u naše bolje sutra.

Prosvjed
"U sjeni Hrasta, nema intelektualnog rasta" (FOTO: Hina)

„Pozivam ih neka maknu svoje šape s procesa u koji je ugrađeno stotine sati volonterskog rada učitelja i profesora“, zaključio je mladi Horvat, kojeg je na govornici zamijenila Ida Loher, učiteljica iz zagrebačkih Šestina, koja predaje likovni odgoj i koja je i sama bila u skupini za izradu reforme.

„Kako bi naša djeca mogla imati obrazovanje kakvo zaslužuje svako dijete u 21. stoljeću, važno je da se proces kurikuluma nastavi onako kako je započet“, objasnila je učiteljica, prepustivši riječ svojoj kolegici Ani Hinić koja se u svom govoru obraćala izravno ministru Šustaru.

Prosvjed se nije dao ispolitizirati (FOTO: Lupiga.Com)

„Ministar kaže da ima osjećaj kako se Hrvatska budi i da sve to treba uobličiti u ozbiljnu političku priču. O ministre! Dok ste vi spavali učitelji i nastavnici su radili. Budni su pokazali da itekako znaju prepoznati ozbiljnu priču. A jeste li vi uopće kadri prihvatiti takvu priču? Imate li samostalnosti, snage, integriteta i odgovornosti za tu priču? Vjerujte stotinama onih koji su radili na toj priči, da je ta priča prava buduća bajka. Ona u sebi nosi stotine i tisuće priča naših učenika. A nama gospodine Ministre, naši učenici su naša bajka“, rekla je u emotivnom obraćanju Hinić.

"Ministre, imate li samostalnosti, snage, integriteta i odgovornosti za ovu priču?" - Ana Hinić (FOTO: Hina)

Okupljenima se s pozornice kratko obratio i Mile Kekin iz Hladnog piva.

„Prosvjeduje se kako bi buduće generacije bile pametnije od nas, a ne da padaju na jeftina obećanja i velike riječi“, rekao je Kekin prije nego je izveo pjesmu „Firma“. Prije toga se trgom orio svevremenski hit Arsena Dedića „Kad bi svi ljudi na svijetu“, a zapjevalo se i „Gaudeamus igitur“.

Rijeka prosvjed
U Rijeci se također okupio veliki broj prosvjednika (FOTO: Hina)

„Mi roditeljice i roditelji koji smo danas ovdje, mi smo ljudi koji nisu izgubili nadu da ova zemlja može bolje. Mi brijemo na budućnost, brijemo na sutra. Na klince koji će znati bolje nego što su nama skrojili, na klince koji neće puniti autobuse za Stuttgart, nego će znati kako da im bude dobro ovdje. Vrijeme je da djeca konačno uče kako da misle, a ne što da misle“, poručila je Ivana Kekin, inače supruga Mile Kekina, koja se predstavila kao majka djeteta koje konzumira trenutni školski sustav i koja želi kvalitetno školstvo kako ne bi bila okružena „hrpom glupih građevina“.

Prosvjed
Hoće li voditelj ekspertne skupine, Boris Jokić, povući ostavke, vidjet ćemo već uskoro (FOTO: Hina)

Hoće li ovaj pritisak biti dovoljan da vladajući napokon ekspertnu skupinu puste da dovrše svoj posao do kraja i hoće li voditelj ekspertne skupine, Boris Jokić, povući ostavke, vidjet ćemo već uskoro.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".