Veliko NE rehabilitaciji četničkih zločinaca
Tema jučerašnje emisije “Da Možda Ne” emitirane na Radio televiziji Srbije bila je nedavna sudska rehabilitacija Nikole Kalabića, jednog od najzloglasnijih četničkih zločinaca i komandanta četničke Gorske garde. U emisiji Olje Kovačević gostovali su urednik magazina Nedeljnik Veljko Lalić, potom advokat i pobornik rehabilitacija Draže Mihailovića i Milana Nedića, Zoran Živanović, te direktor agencije za restituciju Strahinja Sekulić i Milan Radanović, povjesničar i autor knjige “Kazna i zločin”, jedne od najopširnijih studija kvislinškog terora na tlu Srbije u Drugom svjetskom ratu.
Lalić i Živanović zauzeli su poziciju relativizacije Kalabićeve rehabilitacije i rehabilitacija uopće, promovirajući teze o dva antifašistička pokreta u Srbiji za vrijeme okupacije – partizanskom i četničkom. S druge strane, Sekulić i naročito Radanović, inzistirali su na ocjeni četničkog pokreta kao prvenstveno kvislinškog i zločinačkog. Radanović je istaknuo direktnu zapovjednu odgovornost Nikole Kalabića za zločine nad civilima, te činjenicu da je četnički pokret za vrijeme rata u potpunosti usvojio fašističku kulturu nasilja vršeći etnički motivirane progone, paleći sela, ubijajući čitave obitelji i istrebljujući cijele zajednice.
"Rehabilitovati jednu takvu ličnost, to je sramota", jasan je bio Radanović, detaljno navodeći pokolje koje su tijekom Drugog svjetskog rata počinili Kalabićevi četnici.
Pored snimke emisije, na ovom mjestu vas podsjećamo i na intervju koji je Lupiga napravila s Radanovićem, povodom objavljivanja svoje knjige, a u kojem je objasnio da se četnički pokret ne može smatrati antifašističkim samo zato što je u određenim navratima vodio borbu protiv okupatora. Jasno je, naime, da je antifašizam politička platforma koja je na našim prostorima pripadala partizanskom pokretu i njegovom komunističkom rukovodstvu te da se antifašistička borba, pored borbe protiv okupatora, uključuje i u borbu protiv monarhije, za socijalizam i bolje društvo, stoga ni četnici sami sebe nisu nazivali antifašistima te ni danas ne postoji nikakav osnov da ih se tako naziva.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/YouTube
Izvor knjiga "Ratna Kronika Splita 1941-1945"
Izvješataj komiteta NOV-a za područje Dalmacije godine 1944.
Splitski okrug, s oko 215.000 stanovnika, od čega je oko 13.500 Srba, dao je u NOV, prema posljednjim podacima, 19.123 borca. U domobrane je otišlo 1456 ljudi, u ustaše i njihovu miliciju otišla su 1542 čovjeka, a u četnike 868 ljudi.
Pregled stanja po kotarima:
kotar stanovnika od toga Srba u NOV-u ustaše domobrani četnici
Trogir 27.000 - 2150 20 40 8
Solin 30.000 1500 2980 98 100 50
Omiš 30.000 - 2650 150 360 6
Muć 20.000 500 733 534 136 -
Sinj 45.000 1000 2300 500 650 8
Vrlika 17.000 8500 260 200 300 750
Split 43.000 3000 8150 50 30 45
17. srpnja 1944.
njemačko zapovjedništvo upućuje naređenje vlastima NDH-a
Führer je zabranio izraz »partizani«. Za odsjek Jugoistok valja upotrijebiti izraz »komunisti« ili »komunističke bande«. Za »četnike suborce« valja upotrijebiti izraz »hrvatske borbene skupine«.
Dostavlja se gornje na znanje, s tim da se pri dopisivanju s Nijemcima upotrebljavaju gornji nazivi.
General poručnik Dragojlov, v.r.«