Više je razloga sjajnog rezultata Ivana Sinčića na predsjedničkim izborima. Ali, tih skoro 300.000 glasova u prvom krugu vjerojatno je najviše dobio zbog svoje ideološke nedefiniranosti. Sinčića se nije moglo uhvatiti ni za glavu ni za rep, s njegovim su se bombastičnim porukama identificirali i desničari i ljevičari, i jedni i drugi procjenjujući da je predsjednik Živog zida njihov. No, ubrzo se pokazalo da je Sinčić uglavnom neupotrebljiv za ozbiljnu politiku i podrška njegovoj stranci s vremenom je padala.

Ali, na Sinčićevom primjeru učili su drugi pretendenti na formiranje takozvane treće snage, ponajprije ljudi iz Mosta. Božo Petrov i Nikola Grmoja shvatili su da je za uspjeh takve opcije presudno da bude svjetonazorski što neutralnija, kako bi mogla privući birače s oba pola političkog spektra. A na ruku im je pritom išla činjenica da su osnivači Mosta, baš kao i Sinčić, do prije koji mjesec bili zapravo anonimni. Za Petrova se tek čulo da je gradonačelnik Metkovića, čak i u okvirima male Hrvatske jednog prilično nevažnog grada, dok za Grmoju, danas medijski sveprisutnog glasnogovornika Mosta, šira javnost nije niti znala da postoji.

Nikola Grmoja, recimo, pun je hvale i poštovanja za Marijanu Petir, a ugošćavao je i ultrakonzervativnog katoličkog aktivista Ivicu Relkovića (FOTO: Hina)

Da nije bilo tako, Most na nedavnim izborima ne bi ni ušao u Sabor a kamoli da bi osvojio uistinu respektabilnih 19 mandata. Naime, Petrov i Grmoja izraziti su konzervativci. Za njih je HDZ Ive Sanadera i Jadranke Kosor predstavljao izdaju demokršćanske ideje, kako je njih dvojica razumiju. Na YouTubeu se mogu pronaći snimke koje to potvrđuju. Grmoja je, primjerice, kao predsjednik udruge Narenta, organizirao 2011. godine u Metkoviću tribinu "Kršćani u politici" i na njoj ugostio HSS-ovu saborsku zastupnicu Marijanu Petir i ultrakonzervativnog katoličkog aktivista Ivicu Relkovića, kojem se zahvalio zbog pokretanja Hrasta. Marijanu Petir je, pak, istaknuo kao jedinu zastupnicu koja je u parlamentu glasovala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije.

"Na zadnjim izborima relativnu većinu dobile su tradicionalne demokršćanske stanke a onda su one izigrale volju birača donošenjem najliberalnijeg zakona u Europi. Te stranke samo koketiraju s demokršćanstvom i kršćanskim simbolima koje su pogazile ovim nekršćanskim zakonom", oštro je Grmoja kritizirao HDZ-ova ideološka skretanja. 

Međutim, kad su on i Petrov namjerili Most iz Metkovića dignuti na nacionalnu razinu, odlučili su prikriti svoj desničarski politički background. U kampanji za parlamentarne izbore naglašavali su da im je ideologija strana i da ih isključivo zanimaju reforme koje će Hrvatsku učiniti efikasnijom i demokratskijom državom. Čak su i Dragu Prgometa, nekadašnjeg zamjenika predsjednika HDZ-a koji je poznat po umjerenim stavovima, upozoravali da u svojim javnim istupima smanji "desničarenje". I ta se taktika Mostu itekako isplatila. Pobrali su velike simpatije i gorljivih ljevičarskih novinskih komentatora, koji su ih počeli proglašavati jedinim jamcima nužnih reformi.

Petrov će se na koncu morati opredijeliti ili za Tomislava Karamarka ili za Zorana Milanovića, a to će i za njega osobno biti kraj (FOTO: Hina)

Projekt Most, međutim, koliko god zasad bio uspješan, ima ugrađenu veliku grešku. Kako bi se približili svim biračima, Petrov i Grmoja sklopili su suradnju i s pojedincima i nezavisnim listama koje pripadaju lijevo-liberalnom dijelu političke scene. Bez njih ne bi mogli provesti ovu operaciju političke mimikrije. Ali, sada kad se očekuje odluka Mosta o koalicijskom partneru, ta im je raznorodnost njihovih zastupnika težak teret. Kome god da se priklone, koaliciji Hrvatska raste ili Domoljubnoj koaliciji, Most neće moći zadržati svih 19 zastupnika. Zato pokušavaju balansirati prijedlogom o osnivanju nekakve reformske vlade u kojoj bi svi bili zajedno, ali od toga nema ništa.

Petrov će se na koncu morati opredijeliti ili za Tomislava Karamarka ili za Zorana Milanovića, a to će i za njega osobno biti kraj. Dva dana prije parlamentarnih izbora, Petrov je kod javnog bilježnika ovjerio izjavu da će podnijeti ostavku na dužnost predsjednika Mosta i odreći se saborskog mandata u slučaju da se "jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira sa strankom koja je upravljala Hrvatskom u proteklih desetak godina i omogući joj time većinu".

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".