U godini pandemije kao da je iz medijskog prostora gotovo iščezla goruća tema. Upravo zato donosimo Lupiginu emisiju s konca 2019. godine u kojoj je naš voditelj Saša Kosanović s gostima otvorio temu migranata i problematike migrantske politike u Hrvatskoj i Europskoj uniji o kojoj se ne može govoriti bez da se spomenu uzroci migracija za koje Europa neupitno snosi odgovornost. Kosanović je za sugovornike u emisiju pozvao Anđelka Milardovića, profesora s Instituta za migracije i narodnosti te aktivista i borca za ljudska prava Gordana Bosanca, a tema je i danas itekako aktualna.

Lupiginog voditelja zanimalo je što se promijenilo od humanitarnog „booma“ oko migranata u Hrvatskoj nekada do vojske na granici sada.

„Promijenila se jedna ključna stvar. Zapadnoeuropske zemlje su odlučile da je bilo dosta naglog ulaska na njihov teritorij i te politike sa zapada su se počele prelijevati na balkansku rutu. Ta barijera je rasla iz tjedna u tjedan i onda su se odjedanput granice zatvorile za ljude. Zbog straha od radikalne desnice, ljudi se stvarno boje, odlučeno je zatvoriti politički tu priču i danas su granice zatvorene. Ono što je ključno ti ljudi danas više ne mogu niti legalno ući u Europsku uniju. Ako ste vi iz Irana ili Sirije, u koje ćete veleposlanstvo otići? Kome ćete pokucati na vrata i zatražiti vizu? Ljudi su bačeni u ilegalu i prepušteni krijumčarima“, konstatirao je Bosanac koji je istaknuo i kako je problematično što se u javnom prostoru o Hrvatskoj vojsci više ne govori kao o oružanim snagama Republike Hrvatske nego ih se naziva pobjedničkom vojskom.

Sasvim prirodno, imajući u vidu protestiranja radikalne desnice, nametnulo se pitanje jesu li migranti zaista opasnost za kršćansku Europu.

„Pod utjecajem migrantske krize 2015. otvorilo se pitanje sigurnosti pa onda pitanje identiteta, a onda ekonomije. Opasnost od migranata je percipirana u desno radikalnom centru, populističkom spektru i u spektru potpuno novih političkih stranaka koje se zovu antimigrantske stranke. Ako su sloboda, demokracija, ljudska prava, solidarnost i sigurnost temelji Europe onda te političke stranke ne mogu biti glasnogovornici tih vrijednosti kada imaju suprotne vrijednosti. Migrante doživljavaju kao opasnost po pitanju identiteta jer smatraju da bi se, ako bi došao velik broj migranata, počeo mijenjati identitet odnosno kultura društva zapadne civilizacije i Europe“, kazao je Milardović te napomenuo kako u percepciji migranata veliku odgovornost imaju mediji te upozorio kako će klimatske promjene potencijalno djelovati na migracije u budućnosti.

„Migrantska kriza je stavila na kušnju koncept kozmopolitske Europe i pojavila se bunker i žica Europa. Nijedna tema nije podijelila Europu kao tema migracija i demografije Europe. Tako danas pet godina nakon imamo dvije Europe“, dodao je. 

Kosanovića je zanimalo nije li migrantska priča ipak krenula prije 2015. godine, primjerice s Arapskim proljećem. Bosanac je konstatirao da je počela i prije – napadom na Iran 2003. godine, dok je Kosanović podsjetio kako je jedan od rezultata migracija, također, svrgnuće libijskog vođe Muammara Gadafija koji je bio brana afričkim izbjeglicama.

„Ljudi koji su ga svrgnuli danas su slobodni građani, nije bilo optužnica“, poentirao je Bosanac.

Milardović se nadovezao govoreći kako su prisilne migracije rezultat dekonstrukcije ili razaranja država –Libije, Iraka, Sirije, Afganistana ...

„To je počelo daleko prije nego se stvorila migracijska kriza 2015. godine što je kulminacijska točka nastala taloženjem svih prijašnjih procesa koji su nastali kao posljedica razaranja država. Tu su i žrtve globalizacije s kojom se ja bavim 20 godina. Globalizacija je u početku bila obećavajući proces. Davala je nadu da će svakome 'kapnuti' nešto. I je, ali obrnuto od očekivanog. Količina svjetskog bogatstva se sve više piramidalno sužava i imamo problem sa svjetskom oligarhijom“ , kazao je Milardović.

Podsjetio je kako je neoliberalna globalizacija devedesetih godina igrala na kartu premještanja zapadnjačkih industrija u zemlje „trećeg svijeta“ .

„Dogodilo se to da veći dio mlade populacije na zapadu ne zna što će sa sobom jer nema posla“, podsjetio je Milardović.

Lupigin voditelj upitao je sugovornike koliko u moralnom smislu Europa „pada“ kada govorimo o uzrocima migracija, prodaji oružja, o tome da smo započeli ratove i o ekonomskom imperijalizmu.

„Licemjerstvo je sasvim jako, ali moram stati u obranu naše države pa reći da nismo sudjelovali u napadu na Irak. Stipe Mesić je to stopirao, tada smo napravili dobru stvar, ali mi smo premali igrači. Mi cijelo vrijeme inače imamo dvostruke standarde. Ja od tada sve manje vjerujem u ljudska prava jer napad na Irak i jeste bio pod parolom da se idu štititi ljudska prava u Iraku i vidjeli smo što su učinili. Izmanipulirao se ljudskopravaški i mirovni sustav zato što su ljudi koji imaju moć i oružje to uspjeli zapakirati. Znamo da je čitav napad na Irak bio baziran na laži, a nema kaznenog progona. Netko je morao krenuti s istragama no to se nije dogodilo pa i dalje vrijedi ona – tko jači taj tlači. Čekamo neku novu generaciju koja će imati neki drugi odnos prema nasilju no nisam baš siguran da je to 'iza ugla'“, kazao je Bosanac.

Dodao je kako situacija s migrantima ipak nije potpuno crna jer su građani Hrvatske i Europe pokazali veliku solidarnost i osjetljivost na nasilje. No, dodao je kako je opasna politika zemalja EU koja kažnjava solidarnost.

„Problem Europske unije je nakaradna politika kažnjavanja ljudi zbog solidarnosti. Ta situacija u kojoj vi uzmete izbjeglicu u auto i ne znate da je izbjeglica i možete odgovarati kazneno jer kao švercate“, istaknuo je Bosanac. 

Za kraj se „dotaknula“ osjetljiva tema integracije ljudi koji dolaze u Europu. Bosanac je optimističan pa kaže kako se većina ljudi ipak integrirala no kako ipak postoji manji broj ljudi kojima treba pružiti podršku u procesu integracije. Smatra da se u tom procesu ipak zakazalo.

„Ja se zalažem za model interkulturalizma. Jezičnom metodom upoznavanja sustava vrijednosti identiteta lakše je napraviti kulturnu integraciju. Francuska je, recimo, u tom smislu napravila dosta, ali nedovoljno jer se nova generacija osjeća getoizirano i onda je jedan dio te populacije otišao u ekstremizam“, zaključio je Milardović. 

O čemu se sve razgovaralo, koja su rješenja i problemi došli do izražaja pogledajte u videu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com