"Ugled JNA moramo sačuvati!" - ovaj "imperativni naslov" objavljen je 19. kolovoza 1988. godine u lokalnom "Glasu Podravine", a tekst koji je naslovom predstavljen nije pisao neki general Jugoslavenske narodne armije, nego Mladen Pavković, prominentni predsjednik braniteljskih udruga i "veliki Hrvat" na čiji zahtjev su kazališni radnici u Hrvatskoj odgodili ovogodišnju "Noć kazališta".

RANI RADOVI BLUDNOG USTAŠOLJUPCA: Kako je Pavković slavio Tita, a danas kaže "ne sjećam se"

Podsjetimo, Pavković je nedopustivom ocijenio mogućnost da se "Noć kazališta" održava na dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na što su nadležni iz svijeta hrvatskog kazališta odlučili podviti rep i ne čačkati domoljubnu mečku.

"Ugled JNA moramo sačuvati", koči se naslov nad Pavkovićevim tekstom iz 1988. godine, izvještajem sa središnje svečanosti graničara za Zagrebačku armijsku oblast, a u tekstu sve pršti od patriotske ljubavi, jednake ovoj koju Pavković danas iskazuje prema Hrvatskoj, braniteljima, povijesnom sjećanju na njihovu žrtvu.

"Braniteljska žrtva" po svemu sudeći Pavkovićeva je uža specijalnost, kruh njegov svakidašnji, jer i u onom davnom tekstu iz 1988. godine on se s primjerenom dozom jugoslavenskog patriotizma prisjeća žrtve mladića iz Makedonije Miloša Stefanovskog, koji je 1946. godine pao kao graničar Jugoslavenske narodne armije, ubijen zločinačkom rukom ustaša - križara.

Tekst o kojem govorimo i čiji preslik donosimo, dakako, nije iznimka u Pavkovićevim ranim radovima. Na ovoj adresi već smo objavili detalj njegove dirljive, patriotske reportaže iz Kuće cvijeća na Dedinju, posljednjeg počivališta Josipa Broza Tita.

Za veću fotografiju kliknite OVDJE

Ipak, još jednom smo kontaktirali Mladena Pavkovića, danas jednog od najvećih domoljuba Podravine, kako bismo s njim razgovarali o čovjeku koji je bio nekad, o čovjeku koji je danas, odnosno o čovjeku koji će biti sutra.

- Pišite što hoćete. Ja sam isto kao i vi. Vi ste isto bili komunjara pa ste sad na drugoj strani, konstruktivno je započeo predsjednik jedne od bezbroj braniteljskih udruga.

- Dobro, odgovorili smo, ali pojasnite nam kako je u vama došlo do promjene?

- Ta '90 je bila presudna za Hrvatsku. Svi smo tad imali priliku da se ukrcamo u vlak doktora Franje Tuđmana. Tko je ušao u taj vlak 1990. godine, taj se borio za hrvatsku državu. Naš život kreće od 1990. godine, odgovorio je Pavković.

- Znači li to, interesirali smo se, da vi, Mladen Pavković, prije devedesete godine zapravo niste postojali?

- Prije devedesete godine, odgovorio je Pavković, mogli ste biti u zatvoru ili ići van i boriti se za državu. Mogli ste biti u inozemstvu i doći nakon toga, devedesete godine, u Hrvatsku. Nisam ja jedini.

- Dakako da niste jedini, ima vas koliko ti srce zaželi, primijetili smo.

Interesiralo nas je još samo jedno: "Gospodine Pavkoviću, ako se sutra nešto u Hrvatskoj promijeni, ako dođe neki drugi režim, možete li obećati da ćete ostati veliki Hrvat, da nećete opet preko noći postati netko drugi?"

Na ovo pitanje Pavković je pošutio nekoliko trenutaka, a onda odgovorio: "To je glupo pitanje. Nemam odgovor."

Osim izvještaja i reportaža, Pavković je obavljao i razgovore s odgovornim drugovima, kao što je razgovor s istaknutim gospodarstvenikom, magistrom ekonomskih znanosti Marijanom Todorićem. Mladen Pavković uživao je povjerenje drugova i obavljao odgovorne poslove.

Za veću fotografiju kliknite OVDJE

Mladen Pavković, profesionalni čuvar revolucije, nipošto nije usamljeni primjer konvertitstva, kako je i sam primijetio u razgovoru. Novinske i druge arhive vrve sličnim primjerima. Domoljubni borbeni redovi "također". Patriotizam je vječan, a o kojoj se državi radi - često nije važno. Mladen Pavković, recimo, danas je na poslu čuvanja ugleda Domovinskog rata. Jučer je bio na poslu čuvanja ugleda onog prije rata. Utjerivač domoljublja u kosti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina