Novice

Etničke i rasne Države

22.01.2003.

Red je da nakon dugo vremena u opticaj na Lupigu pustimo i neku edukativnu vijest, te da se barem na kratko odmaknemo od zabavnih tema. Nije obrazovni program HRT-a, već kratki uvid u popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država. Za one željne senzacionalinih najava reći ćemo kako su latinosi po prvi puta u povijesti najbrojnija manjina u SAD-u, što su do sada bili crnci koji, čini se, više nikada neće biti najbrojniji.

Reći ćete kako i nije neko iznenađenje, ali broj Latinoamerikanaca u Sjedinjenim Američkim Državama popeo se na 37 milijuna (srpanj 2001.), što je porast od 4,7% u odnosu na travanj 2000. godine. Tako su od sada, u narodu zvani, latinosi najveća manjinska grupacija stanovništva u SAD-u. To mjesto do sada su zauzimali Afroamerikanci iliti prostijim riječnikom crnci, ali se njihov broj u istom razdoblju (travanj 2000 - srpanj 2001) povećao tek za 2%, te sada iznosi 36,1 milijun. Podaci su ovo izvađeni iz popisa stanovništva u SAD-u 2001. godine, u kojem se posebna pažnja posvetila rasnoj i etničkoj pripadnosti američkog stanovništva.
Za službene demografe je "prevrat na manjinskom tronu" već dugo očekivan, kako zbog broja useljenika, tako i zbog visokog prirodnog prirasta kod Latinoamerikanaca. Te činjenice govore nam kako će se ovakav trend nastaviti i u budućnosti. Samo tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća broj latinosa u SAD-u se udvostručio. Trenutno ova grupacija stanovništva čini 13% sveukupne populacije SAD-a, koji prema ovom popisu broji 284,8 milijuna stanovnika, što je povećanje od 1,2% u odnosu na travanj 2000. godine.
I dalje su u Sjedinjenim Državama uvjerljivo najbrojniji bijelci sa 70% udjela u cjelokupnom stanovništvu. Crnci čine 12,7%, Azijci 4% ukupnog stanovništva.
Kako bi se točnije utrdio broj Latinoamerikanaca prilikom popisa postavljana su odvojena pitanja, jer Latinoamerikanci mogu biti bilo koje rase. Tako su USA Latinoamerikanci bijelci (34,5 milijuna), crnci (1,7 milijuna), indijanci (800 tisuća), azijci (400 tisuća) i havajci ili pripadnici nekih drugih pacifičkih otoka (160 tisuća). Inače od popisa 2000. godine Amerikanci se službeno mogu identificirati sa više nego jednom rasom, zbog čega se na zadnjem popisu 4,1 milijun osoba izjasnilo pripadnikom dvaju ili više rasa.
Zasigurno će rezultati ovoga popis stanovništva promijeniti ponešto i na američkoj političkoj sceni, jer će se i demokrati i republikanci kao tamošnje dvije vodeće političke struje, sada morati angažirati kako bi pridobili što veći broj "latino" glasova na svoju stranu. Već prošle godine su dva kandidata za guvernersko mjesto u Texasu svoje debate vodili na španjolskom jeziku.
Ukoliko vas je ova tema zaintrigirala pa ste sada željni detalja, upućujem vas na nekoliko detaljnijih linkova: