Slovenski vojnici dižu ogradu sa žiletima
Bodljikava žica izum je star niti stoljeće i pol. „Otkrio“ ju je američki farmer Joseph Glidden, 1874. godine, a potom se u narednih nekoliko desetljeća „proslavila“ kao alat kojim se ograđivalo američke Indijance, okruživalo rovove za Prvog svjetskog rata i iza koje su se u elektrificiranoj varijanti odvijale do tad neviđene strahote u nacističkim koncentracijskim logorima u Drugom svjetskom ratu. Nakon što ju je proteklih mjeseci prigrlila susjedna Mađarska od jutros je bodljikava žica počela nicati i uzduž slovenske granice s Hrvatskom.
Slovenska vojska nešto prije osam sati krenula je podizati ogradu kod mjesta Veliki Obrež nedaleko Brežica. Slovenski plan za ograđivanje kani podići žicu u nekoliko općina gdje je granica „najviše propusna“, iako slovenski premijer Miro Cerar tvrdi da će njegova zemlja i dalje ostati otvorena za izbjeglice zbog kojih se i podiže ova žica. Također sredstva potrebna za ovu namjenu, tvrdi se, stižu iz Europske unije. I iako u Europi žica simbolizira pojmove kao što su logori, genocid i rat, a “ograde, bodljikave žice, promatračnice, barake, vješala, plinske komore i peći za spaljivanje” iz koncentracijskog i eksterminacijskog logora Auschwitz-Birkenau upisane na listu svjetske baštine kao “simboli okrutnosti čovjeka prema čovjeku u 20. stoljeću”, slovenske vlasti ne mare previše za to.
Tamošnja policija je, stoji u priopćenju za javnost, obavijestila vlasnike zemljišta uz granicu s Hrvatskom da je riječ o privremenoj mjeri i da su vlasnici zemljišta dužni osigurati nesmetan pristup svome zemljištu.
Slovenska vojska diže bodljikavu žicu kod Vukovog sela (FOTO: Lupiga.Com)
Lupigina ekipa jutros je posjetila granični prijelaz kod Harmice, gdje se diže bodljikava ograda s takozvanim žiletima. Takva žica zamijenila je Gliddenov tip žice, koja danas služi uglavnom u poljoprivredi, dok se takozvani razor wire gdje su male oštrice raspoređene po središnjoj žici, kako danas vidimo, koristi u neke druge svrhe.
Za sad nije poznato koliko će ograda biti duga, a na terenu smo primijetili dvadesetak slovenskih vojnika te nekoliko vojnih, ali i policijskih vozila. Lokalno stanovništvo s hrvatske strane, s kojim smo razgovarali uglavnom je ili revoltirano ili poprilično ravnodušno. Nismo naišli na nikoga tko odobrava potez slovenske vlade.
„Šta je dečki? Idete vidjeti granicu?“, pitao nas je radnik na benzinskoj postaji u Brdovcu spominjući pri tom, prilično revoltirano, najbližu rodbinu onih koji su naredili postavljanje ograde. Novinarska ekipa slovenskog 24ur koju smo zatekli na granici uvjerena je da dobar dio tamošnje javnosti odobrava ovakvu odluku slovenske vlade, objašnjavajući to tvrdnjom da migranti u Sloveniji prave probleme i da ih je u toj zemlji trenutno previše, što je rezultat činjenice da austrijske vlasti presporo propuštaju izbjeglice prema njihovim konačnim odredištima.
U Sloveniji ipak istovremeno traje kampanja protiv postavljanja ograde koju je pokrenuo ljubljanski Mirovni institut, postavivši više jumbo plakata sa simboličnim prikazom ruke s prstima u znaku slova V, stiliziranih tako da podsjećaju na škare koje režu bodljikavu žicu.
I dok slovenski vojnici marljivo rade na svom zadatku, s hrvatske strane nismo zamijetili pojačanu aktivnost hrvatske granične policije, dok je pristup području koje se ograđuje slovenska policija zapriječila.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Lupiga.Com
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".
Bodljikava žica izum je star niti pola stoljeća. „Otkrio“ ju je američki farmer Joseph Glidden, 1874. godine, a potom se u narednih nekoliko desetljeća „proslavila“ kao alat kojim se ograđivalo američke Indijance, okruživalo rovove za Prvog svjetskog rata i iza koje su se u elektrificiranoj varijanti odvijale do tad neviđene strahote u nacističkim koncentracijskim logorima u Drugom svjetskom ratu. (2015-1874=141)