„Kome smetaju Hrvatski studiji, kome su Hrvatski studiji konkurencija, je li s tog fakulteta kojem su Hrvatski studiji konkurencija netko bitan u rektoratu – pitanja su na koja bi trebalo potražiti odgovore“, preporučio je sinoć studentima na tribini „Rektore imamo problem“, Zorislav Antun Petrović, bivši predsjednik Transparency Internationala i aktivist u borbi protiv korupcije. Studenti Hrvatskih studija (HS) okupljeni odnedavno u udruženju „Studenti govore“, organizirali su ovaj skup u Novinarskom domu jer niti na jednom fakultetu sastavnici Sveučilišta u Zagrebu nisu dobili prostor za njegovo održavanje. Tome se posebno začudio Hrvoje Kraljević, bivši ministar Znanosti i tehnologije u mandatu od 2000. do 2002. godine. 

„Meni je čudnovato da se o ovim stvarima raspravlja izvan prostora Sveučilišta. Dosta dugo pamtim i imam ružan osjećaj da ovdje studente koji se pokušavaju organizirati da se i njihov glas čuje, Sveučilište želi na sve načine spriječiti u tome. To je već samo za sebe katastrofa“, zaključio je Kraljević. Na tribini, iako su pozvani, nisu se pojavili niti voditelj HS-a Mario Grčević, niti prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, ujedno i predsjednik Odbora koji upravo kroji znanstveno nastavni profil i ustroj HS-a, niti rektor Damir Boras na kojeg naziv tribine apelira, niti Mislav Ježić, još jedan član Čovićevog odbora. Ni predstavnici Studentskog zbora HS.

Pored Zorislava Antuna Petrovića i Hrvoja Kraljevića među govornicima su još bili odvjetnica Nicole Kwiatkowski, stručni suradnik Filozofskog fakulteta Robert Faber te Pavel Gregorić, profesor s HS-a koji je ukratko objasnio slijed zbivanja koja su dovela do problema i potpune blokade studija. 

Na tribini "Rektore imamo problem", rektor Boras se nije pojavio (FOTO: Hina)

Zanimljivo je to da Hrvatski studiji nemaju više vremena. Do kraja iduće godine moraju riješiti šest problema na koje je u svojem pismu očekivanja još 12. prosinca 2014. godine upozorio tada aktualni ministar znanosti Vedran Mornar. U suprotnom, HS neće dobiti dopusnicu za rad. Znanstveno nastavno vijeće (ZNV) u lipnju 2015. godine donijelo je trogodišnji akcijski plan. Studijski program dobio je visoke ocijene Agencije za znanost i visoko obrazovanje i kolegija HS-a, a onda je u veljači ove godine stigla odluka rektora Sveučilišta Damira Borasa koji cijeli taj proces zaustavlja i imenuje Odbor za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija. 

U tom Odboru nema niti jednog predstavnika koji bi bio izabran od ZNV-a studija. Štoviše, ZNV nije niti obavještavan o sastancima i radu tog Odbora. Istovremeno, rektor je mimo negativnog mišljenja izglasanog u ZNV-u, voditeljem studija imenovao Marija Grčevića čiji je program bio najviše udaljen od onog prihvaćenog od ZNV-a u sklopu trogodišnjeg akcijskog plana. Sve to događa se niti godinu dana prije isteka roka koji je za HS doslovno biti ili ne biti.

„Izravne štete koje zbog toga trpi HS su to što studenti ni sljedeće godine neće moći upisivati dvopredmetne diplomske studije, obustavljeno je zapošljavanje dvoje docenata nakon već provedenog postupka u kojem su primljeni na HS, i izgubljeno je devet mjeseci, to je trećina od roka koji nam je dan od ministra za rješavanje krupnih problema koji ne mogu biti riješeni preko noći“, rekao je profesor s HS-a, Pavel Gregorić.

I dok je nedostatak vremena prilično realan problem za HS, od rektora imenovani Odbor do početka ove akademske godine nije napravio ništa. Jesu li se ili nisu sastali prošloga tjedna kako je najavljeno, informacija je koju je nemoguće dobiti jer na pitanja se Sveučilište ne obazire.

"Šačica studenata" na tribini (FOTO: Facebook/StudentiGovore)

„Kada se pojavi problem u tumačenju zakona i pravilnika, kao što je ovdje slučaj nazvala bih to 'faraonskim tumačenjem zakona', nema adrese na kojoj bi se to moglo riješiti i nema odgovora na pitanja. To je neprimjereno ponašanje na koje opet nema mogućnosti adekvatne reakcije. Ne postoje sankcije za pogrešno tumačenje zakona“, rekla je odvjetnica Nicole Kwiatkowski pa upozorila kako je ovakvo postupanje najviše na štetu studenata i njihovih roditelja, poreznih obveznika koji izdvajaju i za visoko školstvo.

„Rektor se poziva na institucije, a institucije ne odgovaraju. Često se događa da ljudi kojima je povjereno provođenje zakona misle da su sami iznad zakona“, komentirao je to Petrović i savjetovao kako treba ostati uporan i postavljati pitanja jer nitko ne može toliko bezočno ignorirati pitanja i poziv na raspravu. Barem tako ne bi trebalo biti u akademskoj zajednici. 

„Ne bih se složio. Ja u akademskoj zajednici vidim upravo bezočne lobije i jedan od njih je prisutan, mislim nije fizički ovdje, ali je prisutan u ovoj priči. To su ljudi koji nisu uspjeli zavladati Hrvatskim studijima pa su se okrenuli drugom cilju – da ih uguše“, zaključio je na to bivši ministar Kraljević koji je u svojem ministarskom mandatu odbio zahtjev osnivačkog vodstva HS-a – Ante Čovića, Mislava Ježića i danas ministra znanosti Pave Barišića, da uputi upravni nadzor na HS gdje su odlučili ovu trojku smijeniti. Ministarstvo je odgovorilo da je uređenje unutarnjeg ustrojstva visokih učilišta jedno od osnovnih načela akademske samouprave i akademskih sloboda. Tužbu su spomenuti osnivači HS-a uputili i Upravnom i Ustavnom sudu i na oba je odbačena. Dvojica od te trojke, Čović i Ježić, sada su u Odboru koji odlučuje o budućnosti HS-a, dok je treći aktualni ministar Pavo Barišić. 

Vrijeme curi, a svjestan je toga zasigurno i ministar Barišić (FOTO: Hina)

Neće li takav odbor možda biti pristran u svojim odlukama o tome što i kako s Hrvatskim studijima, pitali su studenti. Zbog čega je zaustavljen redovan proces reakreditacije u kojem su HS ocijenjeni kao najbolje visoko učilište u području društveno-humanističkih znanosti na području cijele Hrvatske? Zašto rješavanje pravnog statusa HS traje 16 godina? Planira li Odbor ukidanje nekih studija i što to znači za one koji su diplomirali na tim studijima? I zašto ovdje nisu ljudi koji bi na ta pitanja mogli odgovoriti, bila su najčešće postavljana pitanja iz publike – što mi možemo učiniti kad nas nitko ne želi čuti? I zašto su studenti HS-a podijeljeni ako su problemi zajednički?

„Odluka koju je rektor donio u veljači ove godine izazvala je polarizaciju na ustanovi, a s tim je ciljem vjerojatno i smišljena. Jer ako vam kažu da ne možete raditi na programima, ne možete zapošljavati, ne možete napredovati – zapravo ne možete ništa što je predviđeno vašim akcijskim planom da biste ispunili pismo očekivanja u roku – to je ljude učinilo jako nervoznima. Neki su našli načina da se smire s time pa će raditi kako rektor hoće i njegova ekipa koja sada upravlja HS-om, a drugi su rekli, ne – idemo se držati akcijskog plana procedure propisane našim pravilnikom. Teško mi je reći što je sa studentima ali pretpostavljam da su i oni sami osjetili tu polarizaciju među nastavnicima. Tu treba uzeti u obzir i strah – ljudi se boje za svoje poslove, svoje odjele, svoje studente“, pokušao je objasniti Gegorić koji priče o sukobu ideologija vidi isključivo kao zamućivanje vode kako bi se izbjeglo neugodna ali legitimna pitanja.

„Nemojte nasjedati na priče instrumentalizirani, ideologizirani – vaš interes su samo HS kako bi postali što bolji. Sami procijenite što to podrazumijeva, vidite što želite od te ustanove. I ovi pokušaji da vam se ospori, ideologizira vaše pravo da zauzmete svoje stajalište i da ga kažete jasno i glasno – nemojte to prihvaćati. Inzistirajte“, rekao je Gregorić i bio nagrađen burnim pljeskom studenata.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/StudentiGovore

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".