APEL VLADI

„Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja, dezerterima morate osigurati zaštitu“

ritn by: I.F. | 27.09.2022.
APEL VLADI: „Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja, dezerterima morate osigurati zaštitu“
„Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta“, stoji u apelu koji potpisuju Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, a ovim se hrvatskim nevladinim udrugama pridružila i jedna zagrebačka srednja škola, Prva gimnazija, te kolegice iz beogradske organizacije Žene u crnom.

Više nevladinih organizacija, intelektualaca, književnika, novinara i mirovnih aktivista, danas je uputilo apel Vladi Republike Hrvatske u kojem se traži da se omogući azil i zaštita ruskim dezerterima koji bježe iz Rusije zbog odluke tamošnjih vlasti o prisilnoj mobilizaciji građana za rat u Ukrajini. 

„Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta“, stoji u apelu koji potpisuju Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, a ovim se hrvatskim nevladinim udrugama pridružila i jedna zagrebačka srednja škola, Prva gimnazija, te kolegice iz beogradske organizacije Žene u crnom. 

Uz ove organizacije apel je potpisalo i četrdesetak javnih osoba, među kojima su i član hrvatskog PEN-a Nenad Popović, odvjetnica Lina Budak, branitelj Domovinskog rata i mirovni aktivist Veljko Vičević, ravnateljica Prve gimnazije Dunja Marušić Brezetić i teologinja Jadranka Brnčić. A evo i liste svih potpisnika: Boris Pavelić, Zoran Pusić, Vesna Teršelič, Sara Lalić, Katarina Kruhonja, Staša Zajović, Goran Božičević, Eugen Jakovčić, Dinko Telećan, Branka Karninčić, Nikola Mokrović, Natalija Havelka, Toni Gabrić, Sara Kekuš, Lovorka Šošić, Nada Glad, Vlasta Jalušič, Sonja Biserko, Rada Borić, Olga Kavran, Dražen Lalić, Milorad Milun, Vesna Gostimir Pasini, Dinko Pasini, Srđan Pasini, Drago Pilsel, Nenad Puhovski, Mirjana Radaković, Zoran Radman, Lenka Šerbedžija i Rade Šerbedžija.

„Zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima. Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji. Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu“, navode potpisnici ovog apela.

Napominju kako Hrvatska ima i dodatne razloge da pomogne ljudima koji su dezertirali, jer je širokogrudno otvorila vrata izbjeglicama iz Ukrajine, pa bi trebala jednaku dobrodošlicu zaželjeti i ruskim dezerterima. 

„Hrvatska treba njegovati i povijesno sjećanje na dezertere iz JNA i srpskih vojski, njih više desetaka tisuća, koji su u ratovima devedesetih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, i izložili se represiji bježeći od mobilizacije. Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. godine iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke“, zaključuje se u apelu uz napomenu kako je u interesu svih nas da se rat u Ukrajini što prije završi, a ostvarenju tog cilja pomogla bi i međunarodna zaštita Hrvatske i Europske unije ruskim dezerterima. 

Ukrajina
Izbjeglice iz ukrajinskog rata (FOTO: HINA/EPA/Roman Pilipey)

„Stoga od hrvatske vlade tražimo da im omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da u Europskom parlamentu podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske“, zaključuje se. 

Inače, danas se oglasilo i rusko ministarstvo obrane s javnim priopćenjem u kojem se navodi da ruske vlasti neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom pobjegli u inozemstvo. U tom su priopćenju posebno izdvojili Kazahstan i Gruziju kamo je zadnjih dana prebjeglo najviše ruskih građana, ali su naglasili da se to odnosi i na sve ostale zemlje. Prema tamošnjem zakonu svaki građanin koji dobije poziv za mobilizaciju i ne javi se na njega u centar za regrutaciju može se smatrati dezerterom i automatizmom biti stavljen na listu traženih osoba u Rusiji. 

Do tog je priopćenja došlo nakon što je kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev javno poručio da će zaštiti sve Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izmaknuli mobilizaciji. 

U Njemačkoj, na koju se Hrvatska često poziva, gotovo sve političke stranke se unisono slažu da dezerterima iz Rusije treba dati azil. Za to se zalažu i političari iz vladajuće koalicije Socijaldemokrati - SPD, Zeleni, Liberali - FDP, ali i političari iz oporbenih stranaka poput Demokršćanske unije CDU/CSU i Ljevice.

Otkako je donesena odluka o „prvoj rundi“ mobilizacije ruskih građana za rat Ukrajini, na brojnim ruskim aerodromima i granicama nastao je kaos. Cijene avionskih karata otišle su u nebo, uslijed ionako smanjenog broja dostupnih destinacija, što zbog sankcija, što zbog uvođenja viza ruskim državljanima, dok se na graničnim prijelazima, posebno prema Gruziji, posljednjih dana stvaraju višekilometarske kolone. U tu se zemlju koja ne traži vize za ruske državljane, samo u prva četiri mjeseca od ruske invazije na Ukrajinu sklonilo 50.000 Rusa. 

Prema navodima ruskim medijima jučer se na cesti koja vodi do Vladikavkaza do glavnog gruzijskog grada Tbilisija stvorila kolona od 2.300 vozila, a brojni svjedoci tvrde kako je, osim gustog prometa, tome kumovala i ruska policija koja je zaustavljala promet pokušavajući iznuditi novac od bjegunaca. Naime, kako je za novinsku agenciju France-Presse ustvrdio jedan od dezertera, da bi se prešao put od dvadesetak kilometara do graničnog prijelaza s Gruzijom sada je potrebno putovati i tri dana, ali ukoliko podmitite policajce oni će vas u samo nekoliko sati prepratiti do granice. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Maxim Shipenkov

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Vampiri su među nama!

    19.01.2023.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vampiri su među nama!

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Je li nas opametila 2022.?

    17.12.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Je li nas opametila 2022.?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

    14.12.2022.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije