Dansko-švedskim filmom „Fantastični stroj“ u nedjelju je u Zagrebu počeo 19. međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox. Do iduće nedjelje će se u zagrebačkom Kaptol centru prikazati 116 dokumentaraca u 12 filmskih programa. Za Veliki pečat natječe se 20 filmova u kategoriji međunarodnog dokumentarnog filma, a isto toliko i u regionalnoj konkurenciji. Direktor festivala Nenad Puhovski napomenuo je da smo prošli vrijeme obilježeno koronom, ratom i potresom i da smo pred neizvjesnom budućnosti. 

"Želimo pomoći svima nama da izađemo iz skučenosti koju smo prolazili i pokušamo naznačiti nadu koju tek treba izboriti", kazao je.

Aktivistički film o mladim ruskim prosvjednicima protiv diktatorskog režima Vladimira Putina, „Na skliskom terenu“ („Ice Under His Feet“), ruskog redatelja Kirila Nenaševa, u njemačko-gruzijsko-češkoj koprodukciji, jedan je od najznačajnijih iz službene, međunarodne konkurencije festivala. To je vrlo dinamičan, odlično montiran film u kojem su iz blizine snimljene i brojne policijske intervencije.

Veliko zanimanje vladalo je za otvaranje ZagrebDoxa (FOTO: Samir Cerić Kovačević)

Nenašev se i ranije bavio Putinom („Putin zauvijek?“, 2016.), a snimanje svog novog filma završio je u prvim danima ruskog napada na Ukrajinu („uhvaćene“ su strahote iz Buče i Mariupolja), pa je film montirao i zgotovio u Gruziji. Prikazano je i mnogo ranijih dokumentarnih materijala, počevši još od Putinovog govora 1999. godine, kad je pobijedio na predsjedničkim izborima i tada (možda i s nekom dozom iskrenosti) govorio kako će štititi slobodu govora, slobodu savjesti, slobodu medija, civilno društvo i pravo vlasništva. 

Rusija je bila slobodna, kaže u filmu student Ilja, no kratko, samo u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Dolaskom Putina, ne u samom početku, ali vrlo brzo, iz godine u godinu stanje ljudskih prava u Rusiji se pogoršavalo pa do danas - kada se za bilo kakav javni prosvjed može dobiti do 15 godina zatvora. Procjenjuje se da je poslije napada na Ukrajinu, a pogotovo od proglašenja mobilizacije, iz Rusije od rata i Putina pobjeglo oko 800.000 uglavnom mladih i obrazovanih ljudi. A to su zapravo ovi ljudi, uglavnom studenti, koje prikazuje film u nešto ranijim godinama kako vode debatne klubove na koje i bez ikakva naloga upada policija, studenti koji organiziraju žestoke, hrabre prosvjede, a policajci ih trpaju u marice i brutalno pendreče, čim im se imalo suprotstave. 

„Gdje je tvoja domovina? Ako si kozmopolit bez korijena, parabellum će te uvjeriti“, čujemo kako pjevaju moskovski reperi. „Putin je lopov, Putin je lopov…“, skandira masa. 

Mladi prosvjeduju kada se mijenja Ustav kako bi Putin mogao vladati još dva mandata, pa i onda kada antiputinovskim oporbenim kandidatima (kao Alekseju Navaljnom) nije uopće dopušteno sudjelovati na predsjedničkim izborima 2018. godine, kada godinu kasnije to nije bilo dopušteno niti pojedinim oporbenim kandidatima na moskovskim lokalnim izborima. I u zaštitu svojih pritvorenih i onih osuđenih kolega na višegodišnji zatvor, primjerice, samo zbog tweeta. Okupljanjem obilježavaju godišnjice ubojstva Borisa Nemcova (ubijen 2015. godine), prosvjeduju u povodu presude i zatvora Navaljnom (2021. godine) 

Glavni lik dokumentarca je Maša. Ona je bila pritovrena 48 sati, a 2019. godine osuđena na rad za opće dobro. Vjeruje u ideal, u budućnosti će, kaže, „Rusija biti slobodna“ i zato je važan taj aktivizam. Maša se boji u svakoj akciji da će biti uhapšena, premlaćena, ali ističe da je odgovornost, potreba za aktivizmom, za prosvjedom važnija od toga straha. Ona i policajca pokušava uvjeriti u važnost zaštite ljudskih prava, poziva ga da dođe u centar Saharov da sluša rasprave o ljudskim pravima. Raspravlja sa staricom koja zaziva Staljina i govori joj: „Jebeš slobodu, imali smo život. Kakva sloboda, otvorite poduzeća i dajte ljudima da rade!“. 

Ali, Maša nije više u Moskvi nego u Čerepanovu, u Sibiru, gdje se preselila s partnerom koji je tamo dobio nastavnički posao. Njeguje iste vrijednosti i uvjerenja kao ranije, ali se ipak (privremeno?) „primirila“. Privremeno ili ne, sada znamo da su se prisilno primirili mnogi, oni koji nisu emigrirali, jer represija je najgora ikad, još od raspada SSSR-a.

Film „Na skliskom terenu“ možete pogledati u Kaptol centru u utorak u 19 i u četvrtak u 19 sati.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Na skliskom terenu