SANTORINI

Raj za oči

ritn by: Svjetlana | 20.11.2006.
Santorini: Raj za oči
Grčka, 15 dana u izvansezonskoj ponudi, za 3.500 kuna, ideja je koja mi je na prvi mah zazvučala toliko primamljivo da sam je smjesta prihvatila. Pogotovo što je odredište bio otočić Santorini, koji ne poznaje kišu, a o kojem već godinama kruže priče da je mjesto s najljepšim zalaskom sunca. Očaravajuće mjesto na otoku, pitoresknu Firu, do sada sam vidjela samo na razglednicama i kojekakvim televizijskim reklamama. Predivne, klisure i oči-bole-bijele boje kućice s terasama što su kao isklesane u golemim stijenama, na taj su otok posljednjih godina dovele i elitni turizam zbog kojeg samo jedno noćenje u pojedinim ekskluzivnim apartmanima stoji i 10.000 eura. Stoga ne iznenađuje da smo upravo tamo naišli i na foto session s Playboyevom zečicom u glavnoj ulozi. Ipak cijene pića i hrane u osnovi su znatno povoljnije nego kod nas, isključujući kavu u kojoj Grci ritualno uživaju. Osim u ispijanju kave, Grci imaju i još poneku sličnost s našim narodom, a to je svojevrsni kult obožavanja janjetine

 


Crkvica na famoznom vulkanu kraj Santorinija

Prijedlog nekih ljudi da ja, u ovim godinama u kojima jesam, provedem godišnji odmor s masom neznanaca u dobi od 22 do 25 godina, već se na "prvu loptu" doimao savršenim. "Mlada piletina, to buraz!". Još kad k tome čuješ da ćeš biti u Grčkoj cijelih 15 dana za samo 3.500 kuna, nema ti druge nego da zaključiš kako konačno činiš pravu stvar.


Skupocjeni apartman u mjestašcu Firi, s još skupocijenijim pogledom na vulkan

Prva točka koju smo na tom putovanju posjetili bio je Santorini, poznati, pa gotovo i slavni grčki otok, kojeg je nedavno, navodno prije samo par milijuna godina, brutalno skršio vulkan. Takva junačka povijest jasno ukazuje na činjenicu da je riječ o mjestu kojem vegetacija i nije jača strana. Stoga se na Santoriniju sve bazira na crnom kamenu, stijenama, klisurama i predivnim pitoresknim kućama koje kao da su isklesane u golemim stijenama.


Jedna od malenih crkvi u Firi

Spomenute su kuće mahom oči-bole-bijele boje, s ravnim krovom, na kojem nema crijepa, dok su ostali "građevinski" detalji pretežno jarko plavi, s obzirom da Grci smatraju da upravo ta boja nadasve učinkovito tjera komarce, kojih, za divno čudo, u vrijeme našeg posjeta uopće nije bilo. No, ta neopisiva bjelina kuća, na kojoj su mještanima zavidni i svi proizvođači deterdženata za rublje, sa sobom nosi i neke nedaće.


Zbijena Fira kao takva s pregršt apartmana s rasponom cijena od 200 do 10.000 eura po noćenju 

Naime, svi mještani i vlasnici kuća imaju stanovitu obavezu koja im nalaže da u dva navrata tijekom svake godine obnove svoja pročelja, kako bi bijela boja bila uistinu toliko jaka da bole oči. I svi tu obavezu najnormalnije, ne gunđajući, ispunjavaju, jer što se mora nije teško, pogotovo kada je riječ o turizmu koji na otok donosi golemi kapital od kojeg zapravo svi domaćini imaju znatnu korist. Inače, na otoku ne postoji "reketarenje", jer sve glavne isplative objekte u svojim rukama drži tek šest lokalnih obitelji.


Stoga ni ne treba čuditi da se na takvim mjestima može naletjeti na fotosession s češkom Playboyevom zečicom

Santorini je u svom prvom nastanku bio savršeno okrugao, a nakon što ga je vulkan potopio, ostao mu je oblik polumjeseca dugačkog nekih tridesetak kilometara. Na cijelom otoku nema niti jednog jedinog semafora, a usprkos tome promet vrlo dobro funkcionira, iako su Grci strahoviti vozači skloni nekontroliranom stiskanju papučice gasa. Prema tome, uopće nas nije iznenadio podatak kako je najveći uzrok smrti u Grčkoj nepropisno pretjecanje. Ukoliko za vožnju domaćina mogu iskoristiti dvije riječi, onda bi to bile "preluđački" i "prenenormalno".


Na nekim od pitoresknih terasica smjestili su se brojni lounge barovi

Od svih otočkih mjesta najviše su nas se dojmili Oia i Fira, a nismo propustili priliku niti posjetiti omaleni otočić od samog Santorinija udaljen otprilike jedan kilometar. To je, naime, onaj rečeni vulkan što još uvijek pokazuje tragove života, a zadnju svoju erupciju zabilježio je u kolovozu prije točno 50 godina, ali ni tada, barem tako kažu oni što to pamte, nije se dogodilo ništa strašno.


Vulkan u svoj svojoj veličini koji je zadnju erupciju doživio prije gotovo točno 50 godina

Domaćini su malenim zastavicama bijele boje naznačili mjesta, zapravo rupe u koje znatiželjni turisti guraju svoje ruke kako bi osjetili izvor toplote koji u dubini otočića još uvijek postoji. Temperatura toplog zraka toliko je visoka da ruku u rupi ne uspijevate držati dulje od tridesetak sekundi.


Opet Fira, obasjana zalazećim suncem koje je na ovom mjestu na visokoj cijeni

Cijeli Santorini izgleda apsolutno božanstveno! Doima se kao reklama za margarin i kavu, što je ponekad i bio! Svaki manji hotel, kakvih na otoku ima na stotine, ima svoj bazen, iako je plaža udaljena i po samo desetak metara od hotela. A plaže su posebna priča - savršeno čiste i s neizostavnim ležaljkama i suncobranima, čije se iznajmljivanje, gle čuda, ne naplaćuje. Na plažama vas može jedino omesti diskretni pozdrav Kineza koji su tu kako bi vam ponudili svoje sposobnosti masiranja, što bi vas stajalo od osam do deset eura.


Izvor tople vode na vulkanu, zbog čega se na tom dijelu mora temperatura vode penje na 28 stupnjeva i ima lagani okus željeza

Otočke cijene također su posebna priča i za džepove ljudi s našeg podneblja svakako su niske. Tako primjerice veliko uvozno pivo na Santoriniju stoji otprilike jedan euro, a cijena raznoraznih koktela kreće se od dva pa do četiri eura, dok su sokići oko dva eura. Kava je na ovom otoku nešto skuplja i stoji dva ili tri eura, a Grci u ispijanju iste uživaju poprilično dugo i vole "malo dulju kavu".


Detalj iz Firi susjednog mjesta - Oia, kojeg nazivaju i gradom umjetnika

Na ovom mjestu čitatelja bi valjalo upozoriti da ukoliko ima namjeru posjetiti Santorini, a i bilo koji drugi dio turistima primamljive Grčke, pripazi na svoj rječnik. Naime, nije dobro spominjati ništa vezano uz Tursku, pa vas tako traženje turske kave u nekom od lokalnih birceva može koštati ekspresnog i permanentnog izbacivanja van, kao što se to i dogodilo jednom našem poznaniku. Nema tu nikakve veze činjenica da su "turska" i "grčka" kava zapravo potpuno identične, bitna je tek velika razina mržnje između ta dva naroda koju mnogi još uvijek nisu izbacili iz sebe.


Najviši dio vulkana, do kojeg voze turistički brodovi po cijeni od 20 eura

Osim ispijanja kave domaćini imaju i još poneku sličnost s našim narodom, a to je svojevrsni kult obožavanja janjetine. Upravo to je razlog zašto je janjetina u Grčkoj jedno od najskupljih i najcjenjenijih jela. Tako ćete za konzumiranje te delikatese morati nešto dublje posegnuti u svoj džep. Ipak, hrana je u toj zemlji poprilično povoljna, barem što se tiče cijene. Naime, osim rečene janjetine, "našem čovjeku" teško se priviknuti na mnoge grčke specijalitete, s obzirom da naša nepca nisu pretjerano sklona, primjerice, okusu cimeta koji domaćini u svojoj kuhinji koriste vrlo često, a i obilato.


Kao i na nekim našim otocima i na Santoriniju se može susresti razdragano društvo kako uživa u pjena partyju

Inače, u tamošnjim restoranima možete se vrlo dobro zasititi već za sumu od pet do osam eura, ukoliko niste previše zahtjevan gost. Onih stotinjak hotela razbacanih po Santoriniju, znatno su povoljnija varijanta smještaja od već spomenutih apartmana. Njihove usluge mogu se koristiti već od 25 eura u izvansezonskoj ponudi hotela s tri zvjezdice. No, sezonu teško da možete promašiti, s obzirom na jedan poprilično nevjerojatan podatak - na otoku već dvanaest godina tijekom ljeta nije bilo kiše, a niti ostalih godišnjih doba ta pojava nije učestala.


Još jedan detalj iz Oiaje koji je i van sezone krcat turistima

Dakle, riječ je iznimno sunčanom otoku, što su tamošnji mještani znali vrlo dobro iskoristiti. Solarna energija, dakle, koristi se u svakoj mogućoj prilici, pa tako toplu vodu na Santoriniju "proizvodi" samo sunce. Na cijelom otoku ne postoje izvori slatke vode, pa se u potrošnji vode kombinira ono malo kišnice i pročišćene morske vode, pa se ne trebate pretjerano zabrinjavati ukoliko vaša coca cola s ledom bude imala ponešto slankast okus.


I u tom mjestu cijena apartmana nisu za svačiji džep. Iz nekih se čak izravno iz kreveta toboganom možete spustiti u bazen i popiti prvu jutarnju kavicu

Cijelog ljeta otok je izložen ugodnom sjeveroistočnom vjetru, kojeg nazivaju "meltemi". Domaćini kažu kako tijekom cijele godine mogu uživati u povoljnoj mediteranskoj klimi, a posebno se diče činjenicom da se tijekom zimskih mjeseci temperatura zraka na Santoriniju ne spušta ispod 10 Celzijevih stupnjeva. Jednako tako iskoristit će svaku priliku da vam ponosno istaknu kvalitetu svoga vina.


Jedan od izletničkih brodova koji voze do vulkana

Sve to skupa rezultat je neviđene opsade Santorinija od strane svakojakih turista, koji su domaćinima uvijek na prvom mjestu, što je i logično s obzirom da od njih i žive. Primjerice, omaleni aerodrom na otoku ima veći dnevni promet putnika negoli najveća hrvatska zračna luka Pleso, ali valjda će i naši "domaćini" jednom promijeniti metode svoga ugostiteljstva.


A vjerujte kako je ispijanje kavice u svakom slučaju nesvakidašnji doživljaj

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije