Među stanovnicima Europske unije Hrvati najkasnije napuštaju roditeljski dom, u prosjeku tek s 31,9 godina, dok je europski prosjek 26,1 godina, objavio je u četvrtak Eurostat. Eurostat je objavio publikaciju "Biti mlad u današnjoj Europi", koja sadrži brojne podatke o djeci do 15 godina i mladima od 15 do 29 godina. Prema podacima za 2013. godinu, Hrvati se najkasnije osamostaljuju, napuštajući roditeljski dom u prosjeku s 31,9 godina, a slijede Slovaci s 30,7 godina, Maltežani 30,1 i Talijani s 29,9 godina. Na drugom kraju ljestvice su Šveđani, koji roditeljski dom u prosjeku napuštaju već s 19,6 godina, zatim Danci s 21 godinom, Finci 21,9, Nizozemci 23,5, Francuzi s 23,6, Nijemci s 23,9 godina.

Kalvarija Milice Miladinović, kao i mnogima drugima, počela je 1991. godine. Obitelj joj je iz doma u Zagrebu protjerala hrvatska vojska, premda ni ona ni suprug, oficir JNA, nisu podržavali Slobodana Miloševića. Bježi u Srbiju, gdje joj se raspada obitelj. Vraća se u Zagreb da bi otkrila da je ondje nepoželjna - oduzeto joj je stanarsko pravo, a u njenu vikendicu uselio je muškarac, za koga će se kasnije ustanoviti da je lažni invalid, kojemu država gradi kuću u Novskoj. Sud prihvaća njenu tužbu 2000. godine i tada kreće 15 godina pravne borbe za dom dostojan života. Spor je okončan tek danas, 16. travnja 2015. godine, nagodbom s Republikom Hrvatskom o dodjeli zamjenskoga stana. Tim povodom prenosimo tekst Centra za mirovne studije, jedne u nizu organizacija koje su pomagale Milici Miladinović da ostvari svoja prava.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU), Art-kino Croatia iz Rijeke i udruga Škatula u četvrtak počinju s akcijom uklanjanja simbola mržnje i netrpeljivosti s riječkih fasada, kao dio programa obilježavanja 70. godišnjice oslobođenja Rijeke. Akcija počinje danas u Art-kinu uz vodstvo kulturologa Damira Batarela iz udruge Škatula te umjetnika Elvisa Krstulovića iz Fokus grupe. Skupina srednjoškolaca i studenata će izrađivati šablone pomoću kojih će u subotu, 18. travnja, bojom prekriti fašističke simbole koji se pojavljuju na pročeljima riječkih zgrada na području četvrti Krnjevo i Turnić.

Do sada je 5.800 građana dobilo otpis duga, a još ih je 9.000 u proceduri, izjavila je u četvrtak nakon Vladine sjednice potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Vlada "traga" za građanima koji bi mogli, a ne sudjeluju u programu oprosta dugova, kaže Opačić, jer gotovo 5.000 korisnika socijalnih naknada nije podnijelo zahtjeve, a ima uvjete za oprost duga. Njima se putem centara za socijalnu skrb šalju dodatne obavijesti o mogućnosti oprosta dugova.