Radnike poduzeća Valipile iz Svetog Petra u Šumi poslodavci su stavili na detektor laži. Andrej Alilović, izvršni direktor te tvrtke, novinarima je rekao da su radnici stavljeni na poligraf kako bi se ispitala njihova lojalnost i kako bi se provjerilo raspolažu li odgovorno imovinom poduzeća. Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije najoštrije je osudio ove postupke, ističući da su oni omogućeni novim Zakonom o radu za koji "zahvalnost" imamo uputiti Mirandu Mrsiću, liječniku na dužnosti ministra rada i mirovinskog sustava. Pročitajte pismo jednog od radnika Valipile, koji poziva u pomoć zaposlenima u ovom poduzeću.

Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije u subotu je oštro osudio poslodavce tvrtke "Valipile" iz Svetog Petra u Šumi, kod Pazina, koji su u tvrtku postavili poligraf, tzv. 'detektor laži', pomoću kojeg u slučaju sumnje u eventualne protuzakonite radnje, ispituju radnike, a sindikalci ističu kako je to mobbing kojeg je omogućio ministar rada Mirando Mrsić i ova Vlada, novim Zakonom o radu. "Mi to smatramo jednom vrstom mobbinga i cijeli ćemo postupak prijaviti mjerodavnim institucijama. To je samo posljedica, a uzrok je zapravo ministar rada i mirovinskog sustava i ova Vlada, te novi Zakon o radu (ZOR) gdje su radnici stavljeni u isti odnos kao i bilo koji stroj i predmet, tako da s njima poslodavac može raditi što mu je volja", istaknuo je predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić na današnjoj konferenciji za novinare u Puli.

Hrvatski sabor u petak je skinuo imunitet HDZ-ovu zastupniku Anti Jerolimovu, kako bi ga se moglo kazneno goniti zbog sumnje da je krivotvorio diplomu Ekonomskog fakulteta. Sabor je postupio po prijedlogu Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) i uobičajenoj praksi - kad skidanje imuniteta, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka traži sud ili Državno odvjetništvo, kao u slučaju Jerolimova, udovoljava se tom zahtjevu. Sumnja u kazneno djelo krivotvorenja isprave, odnosno diplome, razlog je zbog kojega zadarsko Općinsko državno odvjetništvo tražilo od Sabora da Jerolimovu skine imunitet.

Dom za odgoj djece i mladeži u zagrebačkim Dugavama ugostit će u sklopu UrbanFestivala program posvećen izbjeglicama u Europi. Ova ustanova inače skrbi o djeci izvan obiteljskoga doma u dobi između sedam i 21 godine života, pruža im privremeni smještaj i psihološku pomoć ukoliko se odluče na napuštanje roditeljskog doma ili ustanovu za smještaj djece bez roditeljske skrbi. Prostor Doma Dugave tako postaje mjesto gdje će se razgovarati o iskustvima pomaganja onima koji su se zatekli daleko od kuće i svoje zemlje porijekla - izbjeglicama. Događaj organizira Petja Dimitrova, umjetnica rođena u Sofiji, koja od 1993. godine živi u Beču i članica je mreže "Network for Critical Border and Migration Regime Research".

Premijerom Oscarom nagrađenog američkog filma "Citizenfour" o najpoznatijem američkom zviždaču i bivšem zaposleniku CIA-e Edwardu Snowdenu u nedjelju, 19. travnja u zagrebačkom kinu Europa otvara se Revija dokumentarnih hitova godine "Skriveno-otkriveno". Program obuhvaća još dva filma koja su obilježila recentnu svjetsku dokumentarističku scenu, "U podrumu" austrijskog redatelja Ulricha Seidla i "Pogled tišine", nova uspješnicu Joshue Oppenheimera. "Citizenfour" je dokumentarni triler o čovjeku koji je otkrio skandal o nezakonitom prisluškivanju Nacionalne službe sigurnosti SAD-a i upozorio svijet na opasnosti vladinog nadzora.

Među stanovnicima Europske unije Hrvati najkasnije napuštaju roditeljski dom, u prosjeku tek s 31,9 godina, dok je europski prosjek 26,1 godina, objavio je u četvrtak Eurostat. Eurostat je objavio publikaciju "Biti mlad u današnjoj Europi", koja sadrži brojne podatke o djeci do 15 godina i mladima od 15 do 29 godina. Prema podacima za 2013. godinu, Hrvati se najkasnije osamostaljuju, napuštajući roditeljski dom u prosjeku s 31,9 godina, a slijede Slovaci s 30,7 godina, Maltežani 30,1 i Talijani s 29,9 godina. Na drugom kraju ljestvice su Šveđani, koji roditeljski dom u prosjeku napuštaju već s 19,6 godina, zatim Danci s 21 godinom, Finci 21,9, Nizozemci 23,5, Francuzi s 23,6, Nijemci s 23,9 godina.