Dom za odgoj djece i mladeži u zagrebačkim Dugavama ugostit će u sklopu UrbanFestivala program posvećen izbjeglicama u Europi. Ova ustanova inače skrbi o djeci izvan obiteljskoga doma u dobi između sedam i 21 godine života, pruža im privremeni smještaj i psihološku pomoć ukoliko se odluče na napuštanje roditeljskog doma ili ustanovu za smještaj djece bez roditeljske skrbi. Prostor Doma Dugave tako postaje mjesto gdje će se razgovarati o iskustvima pomaganja onima koji su se zatekli daleko od kuće i svoje zemlje porijekla - izbjeglicama. Događaj organizira Petja Dimitrova, umjetnica rođena u Sofiji, koja od 1993. godine živi u Beču i članica je mreže "Network for Critical Border and Migration Regime Research".

Premijerom Oscarom nagrađenog američkog filma "Citizenfour" o najpoznatijem američkom zviždaču i bivšem zaposleniku CIA-e Edwardu Snowdenu u nedjelju, 19. travnja u zagrebačkom kinu Europa otvara se Revija dokumentarnih hitova godine "Skriveno-otkriveno". Program obuhvaća još dva filma koja su obilježila recentnu svjetsku dokumentarističku scenu, "U podrumu" austrijskog redatelja Ulricha Seidla i "Pogled tišine", nova uspješnicu Joshue Oppenheimera. "Citizenfour" je dokumentarni triler o čovjeku koji je otkrio skandal o nezakonitom prisluškivanju Nacionalne službe sigurnosti SAD-a i upozorio svijet na opasnosti vladinog nadzora.

Među stanovnicima Europske unije Hrvati najkasnije napuštaju roditeljski dom, u prosjeku tek s 31,9 godina, dok je europski prosjek 26,1 godina, objavio je u četvrtak Eurostat. Eurostat je objavio publikaciju "Biti mlad u današnjoj Europi", koja sadrži brojne podatke o djeci do 15 godina i mladima od 15 do 29 godina. Prema podacima za 2013. godinu, Hrvati se najkasnije osamostaljuju, napuštajući roditeljski dom u prosjeku s 31,9 godina, a slijede Slovaci s 30,7 godina, Maltežani 30,1 i Talijani s 29,9 godina. Na drugom kraju ljestvice su Šveđani, koji roditeljski dom u prosjeku napuštaju već s 19,6 godina, zatim Danci s 21 godinom, Finci 21,9, Nizozemci 23,5, Francuzi s 23,6, Nijemci s 23,9 godina.

Kalvarija Milice Miladinović, kao i mnogima drugima, počela je 1991. godine. Obitelj joj je iz doma u Zagrebu protjerala hrvatska vojska, premda ni ona ni suprug, oficir JNA, nisu podržavali Slobodana Miloševića. Bježi u Srbiju, gdje joj se raspada obitelj. Vraća se u Zagreb da bi otkrila da je ondje nepoželjna - oduzeto joj je stanarsko pravo, a u njenu vikendicu uselio je muškarac, za koga će se kasnije ustanoviti da je lažni invalid, kojemu država gradi kuću u Novskoj. Sud prihvaća njenu tužbu 2000. godine i tada kreće 15 godina pravne borbe za dom dostojan života. Spor je okončan tek danas, 16. travnja 2015. godine, nagodbom s Republikom Hrvatskom o dodjeli zamjenskoga stana. Tim povodom prenosimo tekst Centra za mirovne studije, jedne u nizu organizacija koje su pomagale Milici Miladinović da ostvari svoja prava.